Banjaluka je još uvijek na privremeno finansiranju

Dok se SNSD-ov Srđan Amidžić u Sarajevu, na sve načine, bori da se što prije usvoji budžet za institucija BiH, u Banjaluci je skupštinska većina predvođenaj SNSD-om samo produžava privremeno finansiranje grada.

Sporo da ne može sporije

Prvo je formiranje Skupštine Banjaluke trajalo čitavu vječnost – tačnije formirana je tek četiri mjeseca nakon Lokalnih izbora.

Zatim je Nacrt budžeta za 2025. usvojen tek u aprilu, te upućen na javnu raspravu. Banjaluka je zbog toga i dalje na privremenom finansiranju, što je jedinstven slučaj u Srpskoj o čemu su danima govorili odbornici kao i gradonačelnik Banjaluke.

Postavlja se pitanje o kakvom patroitizmu zapravo priča najveća stranka u Srpskoj? Zbog čega se od Banjaluke pravi poseban slučaj?

Pogotovo kada se uzme u obzir da se vodeći ljudi SNSD-a bore da se što prije usvoji budžet na nivou BiH.

Podsjetimo, Predsjedništvo BiH nije usvojilo Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu. Prijedlog zakona o budžetu je vraćen na doradu u Savjet ministara BiH.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH, SNSD-ov Srđan Amidžić istakao je da su radnici i instuticije zbog toga su oštećene, te se rješenje problema sa Viaduktom odlaže.

– Krivo mi je što budžet nije usvojen, jer je predviđeno povećanje primanja svih radnika koji rade u institucijama BiH – naveo je Amidžić i dodao:

– Imamo situaciju da pojedinci smatraju da se institucije kulture trebaju pojaviti u budžetu, a ne mogu se pojaviti jer nisu budžetski korisnici. Mogu da insistiraju na odlukama nekog pojedinca, ali ne može pojedinac biti iznad zakona i Ustava. I ja se osvrćem samo na ono što je pravno utemeljenje – pojasnio je Amidžić.

Dok se SNSD bori za usvajanje budžeta u institucijama u BiH, u Banjaluci, kako najvećem gradu Srpske je situacija potpuno drugačija.

Prema riječima gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, SNSD se trudi da na sve načine onesposobi grad.

– Budžeta nema samo Banjaluka u Srpskoj– on je i dalje na čekanju. Teslić i Bijeljina na primjer imaju budžet, iako su to opozicioni gradovi. Želim da kažem da su odbornici u tim gradovima shvatili da je budžet neophodan. Ponavljamo, samo Banjaluka nema budžet i ovo se nikada nije desilo u cijeloj Republici Srpskoj – Kazao je Stanivuković.

On je podsjetio na to da se budžet usvaja za cijelu godinu, te da je paradoks da će Banjaluka, ukoliko odbornici isti i usvoje u narednom periodu, imati budžet samo za pola godine.

– Prethodno rukovodstvo Skupštine Grada išlo je na to da Banjaluka bude u privremenom finansiranju tri mjeseca, odnosno do kraja marta. Međutim, otkad je ovo trenutno rukovodstvo Skupštine u Banjaluci, oni obaraju sve rekorde i cilj im je da se ništa ne uradi. Podsjećam da kada ste u privremenom finansiranju, a mi smo skoro pola godine, nemate mogućnost da realizujete nijedan novi projekat – naveo je Stanivuković.

Ponovio je i to kako još uvijek nije usvojen porez na nepokretnosti, Odluka o parkinzima, kao ni Odluka o korekciji cijene vode.

– Sve to rade kako bi pokušali da onesposobe grad, i kada to urade, ideja je da kažu da nemamo prihoda i da je Banjaluka u ambisu. To je potpuno netačno, jer naše su finansije stabilne iako redovnu sjednicu nemamo skoro godinu dana. Pored toga, skoro godinu dana nisu usvojili niti jednu odluku o prostornom uređenju, a znamo da jedan grad živi od izgradnje. Jedva čekaju da prihoda nema kako bi mogli da kažu da je kriv gradonačelnik – istakao je on.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković i ministri imaju mnogo veće plate u odnosu na kolege u Srbiji i Crnoj Gori.

Prema najnovijoj odluci Vlade Republike Srpske, donesenoj 1. aprila ove godine, utvrđeno je da osnovna bruto plata premijera Srpske iznosi 8.386,98 KM, a potpredsjednika 7.357,68 KM. Osnovna bruto plata ministara iznosi 6.328,37 KM.

Inače, njihova osnovna mjesečna bruto plata uvećava se za svaku godinu staža do 25 godina 0,3 odsto, a nakon toga 0,5 odsto za svaku godinu.

Kada su u pitanju neto iznosi, bez ovih uvećanja koja su individualna, Višković prima 5.196 KM, potpredsjednici 4.568 KM i ministri po 3.940 KM.

Kada je u pitanju Srbija, definisano je da, osim osnovne plate, ministri mogu ostvariti i dodatne naknade, kao što su naknade za odvojeni život, naknade iz upravnih odbora i drugih tijela, kao i naknade u vidu nacionalnih priznanja, ukoliko zakon to omogućava. Takođe, u skladu sa zakonodavstvom, ministri imaju pravo na staž, što može povećati njihovu platu do 20 odsto u zavisnosti od dužine službe.

Većina ministara u Srbiji, kao i predsjednik Vlade primaju osnovnu platu od oko 150.000 dinara (oko 2.500 KM) mjesečno!

Inače, Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata izabranih, postavljenih i imenovanih lica, precizno definiše koeficijente na osnovu kojih se obračunavaju plate ministara. Koeficijent za ministra obično se kreće od 5,5 do 6, u zavisnosti od konkretne funkcije, dok osnovica za obračun plata za sve državne funkcije iznosi oko 27.000 dinara, prema podacima iz budžeta za svaku godinu.

O iznosi primanja najbolje govori podatak da je prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u martu ove godine iznosila 1.476 KM. U Srbiji je prosječna plata isplaćena u februaru iznosila 103.519 dinara, što je oko 1.720 KM ili 880 evra.

Prosječne plate u Republici Srpskoj i Srbiji manje su od isplaćenih u Crnoj Gori u martu ove godine, jer je prosječna plata u toj državi iznosila 1.003 evra.

Ipak bez obzira na to, premijer Crne Gore ima manju platu od Viškovića.

Kada je u pitanju Savjet ministara Bosne i Hercegovine, krajem prošle godine odlučeno je da osnovica za obračuna plate u ovoj godini bude povećana na 631,50 KM.

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto s koeficijentom 9 ima osnovnu platu od 5.683 KM. Njeni zamjenici s koeficijentima od 8,8 imaju osnovne plate od 5.557 KM, a plate ostalih ministara BiH su 5.367 KM.

Kako bi intenzivirala ekonomski razvoj u zemljama naše regije, Evrpska Unija osmislila je ambiciozni, šest milijardi eura vrijedan finansijski projekat – Plan rasta za Zapadni Balkan. Sredstva će dobiti zemlje pod uslovom da sprovedu reforme koje se od njih traže.

Crna Gora danas je praktično osjetila prednosti ovog paketa. Kako javlja Forbes Crna Gora, pozivajući se na saopćenje Evropske kuće, Crna Gora je dobila 26,8 miliona evra predfinansiranja iz Reformske agende, koja je dio Plana rasta za Zapadni Balkan, od čega je 12,5 miliona evra povoljnog zajma danas uplaćeno u državni budžet, dodajući kako će dodatnih 14,3 miliona evra, u vidu grantova i zajmova, biti usmjereno preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) na unapređenje infrastrukture širom zemlje. Ova uplata, piše dalje Forbes Crna Gora,  predfinansiranja predstavlja sedam posto ukupne finansijske podrške koja je predviđena za ovu zemlju u okviru EU Plana rasta.

Razlozi neusvajanja Reformske agende

Za razliku od susjedne Crne Gore, BiH dobila je apsolutno ništa! Prema ranijem planu, BiH je iz Plana rasta od šest milijardi, trebala dobiti jednu milijardu i 85 miliona evra, ali je na kraju ostala jedina zemlja u regiji koja nije ispunila uslove za dobivanje sredstava  iz evropskih fondova.

Drugi problem je pitanje entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć, gdje Republika Srpska traži da entitetske vlasti dobiju pravo veta na odluke ovog vijeća, što ne prihvataju drugi politički akteri.

Takođe, osim navedenih prepreka, javlja se nova da četiri kantona u Federaciji BiH (Srednjobosanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski) nisu dala svoju saglasnost na predloženi Nacrt Reformske agende, što je onemogućilo njeno usvajanje. Nakon pregovora, četiri kantona su poslala saglanost uz određene uslove, što Vijeće ministara nije prihvatilo.

BiH je naposljetku poslala nepotpunu Reformsku agendu u Brisel, a kako je dokument imao brojne komentare i korekcije, te od 113 traženih reformi ispunio 111, Evropska komisija ga je odbila i vratila BiH na dalju doradu i usaglašavanje.

Prva tranša za BiH trebala iznositi 70 miliona evra

Prema planu, prva tranša za BiH trebala je iznositi 70 miliona evra za projekte u BiH. Ono što daje tračak nade je da nije sve izgubljeno jer pregovori i dalje traju.