Connect with us

Društvo

SVE JE NESTALO, ON JE OSTAO! Priča o čovjeku koji sam čuva selo nekada puno života

Divin. Opština, koja je postojala do šezdesetih godina prošlog vijeka, obuhvatala je sela: Fatnicu, Bačevicu, Orahovice, Gornje i Donje Davidoviće, Bijeljane, Milaviće, Gornju i Donju Zasadu, Kuti i Kukričje.

Živjelo je na tom području oko tri hiljade stanovnika. Današnjim generacijama djeluje nestvarano da je tako bilo nekada. Sada je ovo samo jedno obično, opustjelo selo na tranzitnom putu u kome zanoći, ni manje ni više, nego jedan stanovnik.

Oni stariji sa sjetom se sjećaju vremena kada je Divin bio mjesto života i okupljanja, opština koja je imala Osnovnu školu, u kojoj je školsko zvono na nastavu sabiralo više stotina učenika iz ovog i okolnih sela.

Isti, iz tih generacija, doduše kao kroz maglu, prisjećaju se da je divinskoj opštini, uz stočarstvo, radan narod uzgajao i duvan, često ona hercegovački „ravnjak“, sa malim brojem listova, ali kvaliteta kakvog mu nije bilo ravna. Danas nigdje ni struka, ni lista duvana, ni prkosne stabljike kukuruza.

Mirjana Bilinac, rođena 1956.godine u porodici Jovović iz Divina, mladost je provela u ovom mjestu. Prva tri razreda osnovne škole pohađala je u Fatnici, jer, kaže, u školi u Divinu nije bilo dovoljno mjesta za sve đake.

–Koliko me sjećanje služi, kada sam prešla u školu u Divin,  tada je bilo punih osam ogromnih učionica, u mom razredu bilo je oko trideset petoro vršnjaka. Kada bi se završila škola, ka Kutima i Davidovićima krenula bi rijeka djece – tadašnji Divin vrvio je od života, prisjeća se Mirjana.

Sjeća se ona i tadašnjeg Doma zdravlja, koji je imao stalnog ljekara i stomatologa, Poljoprivrene zadruge, Pošte, Matičnog ureda koji je radio svaki dan, dvije kafane, prodavnice u kojoj se moglo naći sve „od igle do lokomotive“…

Divin je, kaže, imao sve ono što treba da ima jedna opština. A ono najvažnije, imao je ljude koji su bili vrijedni i radni, zadovoljni životom i usmjereni jedni na druge, uvijek spremni da pomognu, raspoloženi za zdravo druženje i šalu.

Mirjana se 1976. godine odselila iz Divina i od tada sa svojom porodicom živi daleko od rodne Hercegovine.

Ipak, i danas, koliko joj mogućnosti dozvoljavaju, bar dva puta godišnje svrati do rodne grude – u svoj Divin, da obiđe i otvori kuću. Sjetno priča da je mine želja za lijepim, mladalačim danima, punim životne vedrine, provedenim u ovom pitomom mjestu.

–Kad uzmem ključ da otključam vrata, zadrhti mi ruka, uhvati me tuga, al šta ćeš, priča Mirjana.

Najbolji hroničar života u Divinu zasigurno je Petar Pero LJubomirac, vlasnik kultne kafane „Odmor“. Bila je na pravom mjestu za putnike namjernike, prolaznike, slučajne i nepoznate goste. Kafana je otvorena 1981. godine. Za četiri i po decenije zapamtio je Pero mnogo ljudi i događaja, pa se danas sa dozom sjete vraća u vremena kada je Divin bio „mravinjak“.

–Četrdesetero je ovdje noćilo svaku noć, puno bilo, dvije kafane, dvije prodavnice, mjesna kancelarija, zemljoradnička zadruga. Od ljudi iz Vranjske do Milavića, Kuti, Kukričja, Lukavca, Zovog Dola do Orahovica sve je dolazilo ovdje. Vjerujete,  sada zimi za deset dana desi se da ne svrati niko, priča nam Pero.

Utorak je, sjeća se Pero, neformalno važio kao pazarni dan kada je seoska prodavnica bila na raspolaganju najviše komšijama iz susjednih sela.

–Kad sam završio osmi, mislim, da nas je bilo 220 od prvog do osmog razreda: dva odjeljenja petog i dva odjeljenja sedmog razreda. Nismo mi mogli utorkom otići u prodavnicu zato što su ovi iz okolnih sela dolazili tu i kupovali brašno, pšenicu, tovarili na konje i gonili u svoje selo, znači nama djeci je bilo zabranjeno utorkom da dolazimo u prodavnicu. Možda bi se mnogi i sad vratili, ali su kuće oborene i zapuštane, priča Pero.

Sada zlatno doba Divina stanuje u sjećanjima. Poljoprivredna zadruga je, kažu, zatvorena početkom dvijehiljaditih, a prodavnica „kod Šeme“ ne radi više od pet godina. U selo je stigao asfalt, struja, rasvjeta… al, otišlo je ono najvažnije – ljudi. Kasno za pogodnosti u Divinu. Jedini mještanin u selu sada je Vida Šakotić.

O vremenima koja su presudila ovom mjestu i njegovim stanovnicima svjedoče oronule i napuštene kuće.

Od svega pomenutog, čime se mogla podičiti ova varošica u prošlim vremenima, u Divinu i danas ponosno stoji jedan objekat – zgrada Osnovne škole.

Ne tako davno, utihnulo je i ono preostalo školsko zvono, koje je sa seoskih puteljaka sazivalo đake u učionice. Svjedoči o jednom vremenu, ali, nažalost, ni ona odavno ne služi svrsi za koju je građena – da školuje, vaspitava i obrazuje. Nema djece.

Nekadašnja škola ustupljena je na korišćenje kineskoj firmi, čiji radnici već nekoliko godina izvode radove na izgradnji HE „Dabar“.

Na fasadi školske zgrade više ne stoji ni plava tabla sa natpisom „Osnovna škola Sveti Sava“, već njen ulaz sada krase kineska slova, koja znaju pročitati samo privremeni stanari.

(Radio Bileća)  Foto: Radio Bileća

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša, pljuskovi, oblaci

U Republici Srpskoj i FBiH će biti oblačno i svježije vrijeme, uz povremenu kišu i najvišu temperaturu vazduha do 23 stepena Celzijusova.
Padavine će u prvom dijelu dana biti jače na sjeveru i zapadu, na jugu samo povremene, dok će poslije podne i uveče na jugu jačati kiša i pljuskovi sa grmljavinom, a na sjeveru ostati uglavnom suvo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 16, na jugu do 19 stepeni, a maksimalna od 16 do 21, na jugu oko 23, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Nastavi čitati

Društvo

DOMAĆI STOČARI SVE TEŽE OPSTAJU: Za devet mjeseci u BiH uvezeno mesa za 419 miliona KM

Mali domaći uzgajivači sve brže nestaju.

Dok je BiH za devet mjeseci ove godine uvezla meso u vrijednosti od 419,02 miliona KM, prvenstveno iz zemalja Evropske unije, domaći stočari zbog strogih veterinarskih rampi i nelojalne konkurencije gube tržišnu utakmicu, što dovodi do alarmantnog nestanka malih uzgajivača.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine uvezeno je 53,99 miliona kilograma mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 419,02 miliona KM, što je za 16,21 milion KM ili 3,73 odsto manje nego u istom periodu lani, kada je uvoz iznosio 435,24 miliona KM.

Ubjedljivo najviše uvezeno je svježeg, rashlađenog ili smrznutog goveđeg mesa, i to 21,58 miliona kilograma, vrijednog 251,62 miliona KM. Na drugom mjestu je svinjsko meso, kojeg je uvezeno 16,97 miliona kilograma, u vrijednosti od 76,20 miliona KM. Najviše mesa na domaće tržište stiglo je iz Italije, Holandije, Njemačke, Poljske i Austrije.

Istovremeno, izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH u prvih devet mjeseci iznosio je 34,16 miliona KM, odnosno 6,29 miliona kilograma, što je manje nego u istom periodu prošle godine, kada je izvezeno mesa u vrijednosti od 38,56 miliona KM. Najveći dio domaćeg mesa i klaoničkih proizvoda plasiran je u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

Predsjednik Udruženja proizvođača tovne junadi u Republici Srpskoj Goran Mitrović kazao je za “Glas” da pad uvoza ne znači da su problemi domaćih proizvođača riješeni, jer proizvodnja junećeg mesa zahtijeva dugoročno planiranje i sigurnije tržište.

– Junetina je dugoročan posao. Da bi se povećala proizvodnja i proizvelo dovoljno, sve mora da se planira na vrijeme. Kod nas trenutno nije takav slučaj, pa se nedostajuće količine nadoknađuju uvozom. Imamo resurse koje možemo iskoristiti, zapuštene površine, planine i prostor za razvoj stočarstva. Treba podići proizvodnju na viši nivo, a za to je potrebna podrška po svim osnovama i dugoročna politika – rekao je Mitrović.

On smatra da je jedan od najvećih problema za proizvođače junećeg mesa uvoz, posebno kada je cijena uvoznog proizvoda niža od domaćeg.

– Dopušta se meso iz Južne Amerike, automatski imamo i uvoz iz Evropske unije i drugih zemalja. To meso trošimo umjesto domaćeg, jer predstavlja nelojalnu konkurenciju. Kada je uvozno meso jeftinije, teško je očekivati da će kupac uzeti domaće – naveo je Mitrović, dodajući da je kriza učinila svoje i da je opala i potražnja za mesom.

Prema njegovim riječima, domaćim proizvođačima dodatni problem predstavlja ograničen prostor za izvoz.

– Naše crveno meso ne može u Evropsku uniju, kao ni živa stoka i prerađevine. Ostaje nam CEFTA i eventualno nešto tržišta Bliskog istoka. I rat je napravio svoje, pa je izvoza tamo manje. Sad će nešto ići za Tursku, ali pitanje je kolike su to količine, kakva je cijena i potreba tog tržišta – rekao je Mitrović.

On je upozorio i na smanjenje broja uzgajivača, navodeći da sa tržišta najbrže nestaju manji proizvođači.

– Broj uzgajivača se smanjio, dok se veći još proširuju, ali sitni brzo nestaju. Ne smanjuju se, nego nestaju. Najveći problem je što ne možemo da nadoknadimo na tržištu manjak ovih malih koji odlaze – istakao je Mitrović.

Nastavi čitati

Društvo

HITNA SJEDNICA STUDENATA SRPSKE ZBOG PORUKA IZ SRBIJE: „Naši generali nisu zločinci, izdali ste nas“

Unija studenata Republike Srpske i Studentski parlament Univerziteta u Istočnom Sarajevu danas održavaju hitnu zajedničku sjednicu zbog transparenata koji su osvanuli na studentskim domovima širom Republike Srpske, ali i poruka i parola koje su posljednjih sedmica iznošene na studentskim okupljanjima u Srbiji.

Sjednica će biti održana u prostorijama Rektorata Univerziteta u Istočnom Sarajevu, sa početkom u 12 časova, dok je za 14 časova najavljena konferencija za novinare na kojoj bi trebalo da budu predstavljeni zaključci, zvanični stavovi i naredne aktivnosti studentskih organizacija.

Povod za hitno okupljanje jesu poruke koje se odnose na Republiku Srpsku, njen identitet i odnos prema srpskom narodu, a studentski predstavnici navode da žele razgovarati i o tome kako su posljednja dešavanja uticala na povjerenje i saradnju studentskih organizacija iz Srpske i Srbije.

„Naši generali nisu zločinci“ – odgovor stigao sa domova u Srpskoj

Na studentskim domovima u Palama, Istočnom Novom Sarajevu, Banjoj Luci i drugim mjestima pojavili su se transparenti sa porukama „Naši generali nisu zločinci“ i „Republika Srpska nije genocidna, izdali ste nas“.

Prema navodima studentskih predstavnika, riječ je o odgovoru na poruke koje su se prethodno mogle čuti na pojedinim studentskim okupljanjima u Srbiji.

RTRS je objavio da su među povodima za reakciju bile i parole sa skupa u Novom Pazaru, na kojem je, prema navodima tog medija, dio učesnika nosio poruku „Srebrenica je genocid, Mladić je ratni zločinac“.

Studenti iz Republike Srpske ranije su poručili da su reagovali na ono što su opisali kao poruke pojedinaca i političkih stranaka u Srbiji kojima se Republika Srpska naziva „genocidnom“, a srpski generali „zločincima“.

Studentske organizacije traže institucionalni odgovor

Iz Unije studenata Republike Srpske i Studentskog parlamenta UIS poručuju da pitanja koja su izazvala reakcije zahtijevaju ozbiljan razgovor i jasan institucionalni odgovor.

„Naša je obaveza da čujemo studente koje predstavljamo, razmotrimo njihove stavove i zabrinutosti i zajednički utvrdimo pravce daljeg djelovanja“, naveli su u saopštenju.

Istovremeno su naglasili da studentska saradnja treba da počiva na uzajamnom poštovanju, solidarnosti i odgovornosti, uz spremnost da se o otvorenim pitanjima razgovara jasno i argumentovano.

Današnja sjednica trebalo bi da pokaže kakav će zvaničan stav zauzeti studentske organizacije u Republici Srpskoj i da li će najnovije tenzije uticati na dosadašnju saradnju sa studentskim organizacijama u Srbiji.

Šta će studenti odlučiti?

Nakon sjednice, predstavnici Unije studenata Republike Srpske i Studentskog parlamenta Univerziteta u Istočnom Sarajevu trebalo bi da na konferenciji za medije predstave usvojene zaključke i najave naredne aktivnosti.

Za sada je jasno da su studentske poruke sa obje strane Drine otvorile pitanje koje nadilazi uobičajenu studentsku saradnju i ušlo u širi javni prostor, posebno zbog različitih stavova o Republici Srpskoj, ratu u BiH i ulozi pojedinih političkih i vojnih aktera.

Ishod današnje sjednice pokazaće da li će studentski predstavnici pokušati smiriti tenzije i otvoriti dijalog sa kolegama iz Srbije ili će zauzeti čvršći institucionalni stav prema porukama koje su izazvale njihove reakcije.

Nastavi čitati

Aktuelno