Connect with us

Svijet

SVE JE STALO:Mega štrajk paralisao Njemačku

Autobuski, željeznički i avio saobraćaj širom Njemačke danas je paralisan, zbog najvećeg štrajka u toj zemlji u prethodnih nekoliko decenija, kojim su pogođeni milioni putnika, javlja Rojters.

Jednodnevni štrajk, koji su organizovao trgovinski sindikat Ver.di, zajedno sa železničkim i transportnim sindikatom EVG, samo su jedan od štrajkova u nizu prethodnih mjeseci, koji su pogodili najveće evropske ekonomije, u vrijeme kada su cijene hrane i energenata porasle.

Dva najveća nemačka aerodroma, u Minhenu i Frankfurtu, obustavila su sve letove, dok je željeznički operater “Dojče ban” otkazao sve međugradske željezničke usluge. Sindikat Ver.di predstavlja oko 2,5 miliona zaposlenih u javnom sektoru, uključujući i one javnom transportu i aerodromima, dok EVG predstavlja oko 230.000 ljudi iz “Dojče bana” i autobuskih kompanija.

Lider sindikata Ver.di, Frank Verneke, rekao je da je ovo akcija preživljavanja za milione radnika usljed visoke inflacije, prenio je “Bild am Zontag”. Osnovni troškovi u Njemačkoj skočili su više nego što se očekivalo za februar.

U pitanju je porast od 9,3 odsto u odnosu na godinu dana ranije, a pritisak na cijene ostao je uprkos pokušaju Evropske centralne banke da zaustavi skok povećanjem kamatnih stopa.

Vođa EVG Martin Burkert rekao je za “Augzburger Alemajne” da zaposleni još nisu dobili adekvatnu ponudu i upozorio je da bi moglo da dođe do novih štrajkova, pa i za uskršnji praznik.

Sindikati žele veće plate obzirom na poskupljenja, kao i bolje uslove rada za oko 2,7 miliona zaposlenih u javnom sektoru i saobraćajnim delatnostima.

Nova runda pregovora počinje sutra.

“Verdi” za javne službenike, po čijim platama se ravnaju i primanja mnogih zaposlenih na aerodromima ili u gradskom prevozu, traži 10,5 odsto više, ali tako da najmanje povećanje bude 500 evra mjesečno bruto.

Odbijena je ponuda poslodavca da povećanje iznosi pet odsto u dva koraka, te da bude jednokratno isplaćeno po 2.500 evra.

Slično su sindikatu EVG ponudile Njemačke željeznice i još pedesetak željezničkih preduzeća.

EVG to odbija, tražeći 12,5 odsto više plate, a najmanje 650 evra mjesečno.

Anketa agencije za istraćivanje javnog mnjenja YouGov pokazuje da 55 odsto građana podržava štrajk.

Najavljeno je da će on trajati jedan dan i da će u utorak situacija biti normalizovana.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno