Connect with us

Politika

SVE NA JEDNOM MJESTU: Ko su izborni pobjednici u Srpskoj?

Draško Stanivuković ostaje gradonačelnik Banjaluke, Zoran Adžić Gradiške, Slobodan Javor Prijedora, Darko Tomaš Prnjavora, Boris Jerinić Doboja, Mirko Ćurić Trebinja, Ljubiša Ćosić Istočnog Sarajeva, a Ljubiša Petrović Bijeljine, pokazuju zasad dostupni, preliminarni rezultati izbora.

Bojan Ivanović dolazi na čelo Zvornika, Miroslav Bojić nije imao protivkandidata pa ostaje gradonačelnik Laktaša, dok je Igor Žunić novi gradonačelnik Dervente.

Kandidat SNSD-a za načelnika opštine Čelinac Vlado Gligorić proglasio je pobjedu na lokalnim izborima, nakon što su prebrojani glasovi sa 25 od ukupno 26 biračkih mjesta.

Milan Miličević osvojio je novi mandat na čelu Teslića. Kandidat SDS-a za načelnika opštine Šamac Đorđe Milićević proglasio je pobjedu. Pobjedu je proglasio i kandidat SNSD-a za načelnika opštine Brod Milan Zečević.

Kandidat PDP-a za načelnika Kotor Varoš Zdenko Sakan osvojio je novi mandat. Kandidat SNSD-a za načelnika Kozarske Dubice Igor Savković odnio je pobjedu u toj opštini.

Kandidat SNSD za načelnika opštine Novi Grad Miroslav Drljača osvojio je treći načelnički mandat.

Kandidat SNSD-a za načelnika opštine Sokolac Strahinja Bašević rekao je da je, prema dosadašnjim preliminarnim rezultatima, dobio više od 1.700 glasova od svog protivkandidata iz SDS-a Milovana Bjelice.

Kandidat DEMOS-a za načelnika opštine Pale Dejan Kojić proglasio je pobjedu na lokalnim izborima, ističući da je pobijedio protivkandidata iz SNSD-a Damjana Škipinu sa 1.350 glasova razlike.

Kandidat SDS-a za načelnika opštine Istočna Ilidža Marinko Božović osvojio je 5.534 glasa, a njegov protivkandidat iz SNSD-a Miroslav Vujičić 3.667 glasača.

Kandidat SNSD-a za načelnika opštine Rogatica Ninoslav Prelić rekao je da je, nakon prebrojanih glasova na svim biračkim mjestima, dobio više glasova od protivkandidata.

Radan Sarić iz SNSD-a osvojio je 1.314 glasova za funkciju načelnika opštine Osmaci, odnosno mandat, po preliminarnim rezultatima.

Lazar Prodanović, kandidat SNSD-a, osvojio je više od četiri hiljade glasova u utrci za mjesto načelnika u Bratuncu i on je stari-novi načelnik ove lokalne zajednice.

Kandidat SNSD-a za načelnika opštine Višegrad Mladen Đurević proglasio je pobjedu na lokalnim izborima. OIK je potvrdio pobjedu SNSD-ovog Radomira Sladoja za načelnika Kalinovika.

Kandidat Ujedinjene Srpske za načelnika opštine Stanari Aleksandar Ristić proglasio je izbornu pobjedu.

Dragan Gajić, kandidat SNSD, pobijedio je u Ugljeviku. Iz SP-a su naveli da u će u naredne četiri godine na čelu opštine Čajniče biti njihov kadar Miroslav Furtula.

Kandidat SDS-a za načelnika opštine Berkovići Bojan Samardžić proglasio je pobjedu. Izborni štab SNSD-a proglasio je pobjedu svog kandidata za načelnika opštine Foča Milana Vukadinovića.

Vukota Govedarica (SDS) je, prema preliminarnim rezultatima izbora, novi načelnik opštine Gacko. Kandidat SNSD-a za načelnika Bileće Miodrag Parežanin proglasio je pobjedu na lokalnim izborima.

Milenko Avdalović iz SNSD-a pobijedio u trci za načelnika opštine Nevesinje, rečeno je iz SNSD-a Nevesinje.

Zajednički kandidat srpskih stranaka u Srebrenici Miloš Vučić rekao je da u Srebrenici može da proglasi pobjedu i zahvalio je građanima za ukazano povjerenje.

Snežana Ružičić ostaje načelnik Jezera, a u Ribniku vodi kandidat SNSD-a Duško Dakić.

SNSD je, podsjetimo, i prije nego je počelo brojanje glasova, mogao da proglasi pobjedu u Laktašima, Trnovu i Istočnom Novom Sarajevu, s obzirom na to da njihovi kandidati nisu imali konkurente.

Politika

MAPA KOJA JE ZAPALILA JAVNOST! Treći entitet Hrvata u BiH, realnost ili politički spin?!

Da li bi eventualnim formiranjem trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH  i raspakivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma Republika Srpska bila ugrožena teritorijalno i politički? Zašto se za formiranje hrvatskog entiteta snažno zalaže i SNSD?

Mastilo na Dejtonskom mirivnom sporazumu još se nije ljudski ni osušilo, a Hrvati u BiH počeli su tu priču koja se obično pojačava u izbornim godinama. Po toj ,,mustri” nedavno je u Zagrebu održan skup na kojem su ponove iznesene ideje o trećem entitetu a crtane su i karte.

Predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš kaže da joj se te karte sviđaju jer Hrvati u BiH nisu zadovoljni dejtonskom podjelom BiH.

“Hrvati su bili zadovoljni kada su izašli na referendum i dali svoj glas za jedinstvenu i nedjeljivu BiH. I sad treba da budemo zadovoljni Dejtonom i Republikom Srpskom. E pa nismo”, kaže Pendeš.

To da politički predstavnici Hrvata u BiH nisu zadovoljni Dejtonskim mirovnom sporazumom i postojanjem Republike Srpske i nije neko iznenađenje. Ali iznenađenje je, a možda i nije, da SNSD podržava takvu politiku.

“Hrvatski narod traži punu ustavnu konstitutivnost i o tome treba razgovarati”, poručuje zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić iz SNSDS-a.

Kako neko iz Republike Srpske može podržavati formiranje tog trećeg entiteta kada bi tako nešto ugrozilo Republiku Srpsku i teritorijalnio i politički. Dejtonski sporazum je garant opstanka Republike Srpske i svako raspakivanje Dejtona, a priča o trećem entitetu je upravo to, nije dobro za Republku Srpsku.

“Mijenjanje granica vraća nas u 90-te godine i u sukobe”, tvrdi predsjedavajući Predstavničkog doma  Parlamentarne skupštine BiH SDS-ov  Darko Babalj. On dodaje da je Dejton najbolje rješenje za Republiku Srpsku ali i za sve ostale u BiH.

I politički analitičari smatraju da nije pametno raspakivati Dejtonski mirovni sporazum.

Bivši diplomata Branko Nešković podsjeća da je Dejton okončao građanski rat u BiH i bio najbolje rješenje između želja i mogućnosti.

“Raspakivanje Dejtona ugrožava Republiku Srpsku”, upozorava Nešković.

U cijeloj priči oko eventualnog raspakivanja Dejtona i formiranja trećeg entiteta jedno ne smijemo zaboraviti. Granice na Balkanu nikada se nisu mijenjale političkim dogovorom već krvavim ratovima! Da li su oni, koji se sada zalažu za mijenjanje granica, spremni na taj rizik? Da li ćemo mi mirno gledati kako nas oni uvlače u nove krvave sukobe?

(BN)

Nastavi čitati

Politika

LIJEPO SU TO SMISLILI! Vlast teret neuplaćenih doprinosa prebacuje na radnike

Vlasti u Republici Srpskoj naumile su da prebace odgovornost za neuplaćene doprinose sa nesavjesnih poslodavaca na bolesne radnike koji će uskoro morati iz svojih džepova finansirati svoje liječenje, a onda tražiti refundiranje troškova sudskim putem.

Ovako ugrubo zvuče nove odredbe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske koji iz temelja mijenjaju prirodu socijalne sigurnosti i tjeraju radnike na bolovanjima da snose odgovornost za izbjegavanje obaveza njihovih poslodavaca.

Prema ovim odredbama, radnik je dužan da sam plati liječenje, a zatim da potražuje naknadu od poslodavca.

Ovakva izmjena nije puko tehničko uređenje načina ostvarivanja prava, već suštinski mijenja pravnu prirodu prava na zdravstvenu zaštitu, dovodeći u pitanje njegovu ustavnu i sistemsku zasnovanost, tvrde u Savezu sindikata Republike Srpske, koji je uradio detaljnu analizu prijedloga ovog zakona.

Obavezno zdravstveno osiguranje počiva na načelu solidarnosti i uzajamnosti, pri čemu se pravo osiguranika ne može uslovljavati ponašanjem trećeg lica (poslodavca). U konkretnom slučaju, zakonodavac uvodi faktički uslov koji nije u sferi uticaja osiguranika – urednost uplate doprinosa od strane poslodavca. Tako se derogira osnovno pravilo da se prava iz obaveznog osiguranja stiču po osnovu statusa osiguranika, a ne po osnovu izvršenja obaveza uplatioca doprinosa“, navode u svojoj analizi i napominju da je pravo na zdravstvenu zaštitu zagarantovano ustavom i mora biti dostupno svima pod jednakim uslovima.

Kažu da se izmjenom ovog člana direktno propisuje da radnik nema pravo na zdravstvenu zaštitu na teret osiguranja ako nisu uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa, za šta on lično nije niti može biti odgovoran.

Predsjednik Saveza Goran Stanković objašnjava da se plata mora sagledavati kao bruto zarada, od koje poslodavac preusmjerava dio nadležnim fondovima za zdravstveno i penziono osiguranje.

Ako poslodavac ne uplati doprinose, kaže Stanković, nije radnik kriv, jer on o tome ništa ne odlučuje. Nekad ni ne zna da li su mu doprinosi uplaćeni.

Iako RS ima sve mehanizme u svojim rukama da preko kontrolnih organa natjera poslodavca da uplati doprinose, jer može da mu blokira račune ili imovinu, oni hoće da radnik, koji je bolestan, sam iz svojih sredstava finansira liječenje. Odakle radnik to da plati? Rješenje koje nude, mogućnosti da mu poslodavac refundira ili da ide na sud i tamo traži povrat, jednostavno nije prihvatljivo, jer svi znamo kako funkcioniše naše pravosuđe. Radnik do tih sredstava može doći tek za nekoliko godina“, kaže Stanković.

Ističe da analize sindikata pokazuju da svake godine osam do deset hiljada radnika nije pokriveno zdravstvenim osiguranjem zato što im poslodavac ne uplaćuje poreze i doprinose. Zato će ovaj zakon, kaže Stanković, udariti po radnicima koji su osnovni izvor finansiranja ovih fondova.

Poslodavci će te doprinose svakako morati da plate, samo je pitanje da li će platiti i troškove liječenja radnika. Mislimo da ovo rješenje zaista nije dobro i da ne bi trebalo da radnik, pogotovo onaj koji ide na liječenje, dobije još i ovakvo opterećenje“, kaže Stanković.

Inače, u analizi se posebno ističe i da je uplata doprinosa zakonom utvrđena obaveza poslodavca. Propisivanjem da radnik snosi troškove liječenja, a potom potražuje naknadu od poslodavca, dolazi do faktičkog prenosa finansijskog rizika na radnika, derogiranja sistema javnopravne naplate doprinosa, uvođenja privatnopravnog mehanizma (regresnog zahtjeva) umjesto javnopravne zaštite.

Ovo je suprotno prirodi doprinosa kao javnih prihoda čiju naplatu obezbjeđuje država, a ne pojedinac.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske naći će se pred narodnim poslanicima 19. maja, a Vlada ga je utvrdila po hitnom postupku.

Međutim u obrazloženju zakona nismo pronašli detaljnije objašnjenje zašto se pribjeglo ovim rješenjima, pogotovo ako imamo u vidu da je Srpska prije mnogo godina usvojila i krivične odredbe prema kojim je neuplaćivanje doprinosa radnicima krivično djelo.

Umjesto toga navodi se da se ovim zakonom naglašava odgovornost uplatilaca doprinosa koji kršenjem zakona ugrožavaju prava obveznika i dovode ih u nemogućnost korišćenja prava na zravstvenu zaštitu.

Pod ovim izgovorm bi radnik mogao ostati bez liječenja zbog duga za koji nije odgovoran, dok bi država umjesto prinudne naplate doprinosa građane upućivala na višegodišnje sudske sporove.

Drugim riječima, država priznaje da poslodavci krše zakon, ali posljedice ne prebacuje na njih, već na radnike kojima je nezakonito uskraćena zdravstvena zaštita.

CAPITAL

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ PITA “Ko to ponovo naplaćuje već plaćeni agregat u SRPCU”? (FOTO)

U Srpcu se otvara ozbiljna polemika nakon što su se pojavile informacije da je ista stavka – nabavka agregata za vodosnabdijevanje – najprije prikazana kao već realizovana i plaćena, a zatim ponovo uvrštena u plan novog kreditnog zaduženja.

Prema dostupnim podacima, u jednom dokumentu je navedeno da je agregat nabavljen i plaćen oko 30.000 KM iz vlastitih sredstava, dok se u novom planu zaduženja pojavljuje kredit od 250.000 KM, gdje se kao razlog ponovo navodi isti uređaj.

Ovakva situacija izazvala je sumnje u javnosti i otvorila pitanje da li se radi o grešci u dokumentaciji ili o pokušaju da se već realizovana nabavka ponovo finansira kroz kreditno zaduženje.

Na cijeli slučaj reagovao je generalni sekretar PSS Nebojša Drinić.

Drinić je kazao da se postavlja ozbiljno pitanje „ko građane Srpca uporno pokušava da pravi budalama“.

On je naveo da je „prije samo nekoliko dana rukovodstvo srbačkog Vodovoda objavilo da je agregat već nabavljen i plaćen iz vlastitih sredstava u iznosu od 30.000 KM, a da sada isti ti ljudi traže novo zaduženje od 250.000 KM i ponovo kao razlog navode – agregat“.

Drinić je dodao da je „nejasno da li je agregat već kupljen ili tek treba da se kupi“, te da, ako je već plaćen, „nije jasno kako je ponovo završio u planu kredita“.

On je istakao i da se mora postaviti pitanje da li je „naknadno već realizovana nabavka ugurana u kreditno zaduženje kako bi se prikrilo gdje će novac zaista završiti“.

Kako je rekao, „direktor Vodovoda Dražen Stojković, njegov saradnik Živko Todorović i načelnik Srpca Mlađan Dragosavljević duguju javnosti jasne odgovore“.

Drinić je upozorio da građani s pravom izražavaju sumnju da se iza ovakvih stavki mogu kriti nova zapošljavanja i održavanje partijskih mreža.

„Kada se jedna te ista stvar dva puta predstavlja kao trošak, onda to više nije nesporazum, nego ozbiljan osnov za sumnju u zloupotrebu javnog novca“, kazao je Drinić.

On je zaključio da Srbac, kako je naveo, ne propada zbog nedostatka sredstava, već zbog načina njihovog trošenja, poručivši da takva praksa mora prestati.

Nastavi čitati

Aktuelno