Connect with us

Politika

Sve partije za izmjenu IZBORNOG ZAKONA, ali će ga na kraju NAMETNUTI ŠMIT

U ovom trenutku sve političke partije u Bosni i Hercegovini su, barem deklarativno, za izmjene Izbornog zakona BiH, međutim, ne postoji ni minimum saglasnosti kako bi taj zakon trebalo da izgleda, zbog čega od izmjena vjerovatno neće biti ništa, osim ako ih ne nametne Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a u tom slučaju doći će do još veće političke krize.

Komentarišući prijedlog Izbornog zakona koji je ponudila SDA, a zbog kojeg će biti održana i posebna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, SNSD-ova Sanja Vulić rekla je da jesu za izmjene, ali ne “po nalogu Šmitove izborne komisije”.

“SNSD jeste za izmjene Izbornog zakona, ali za novi zakon koji će zajedno kreirati Srbi, Hrvati i Bošnjaci”, kazala je Vulićeva.

I bošnjačke političke partije su za izmjene Izbornog zakona, isto kao i hrvatske i srpske, ali sve one potpuno različito gledaju na to kako to treba da izgleda. Hrvati bi da preko Izbornog zakona BiH riješe pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Bošnjaci bi više ovlaštenja dali Centralnoj izbornoj komisiji, dok bi Srbi, uglavnom opozicija, mijenjali sve ono što će dovesti do transparentnijeg izbornog procesa.

U tom smjeru, prijedlog SDA ide upravo u cilju jačanja CIK-a, što sasvim sigurno neće proći jer takav prijedlog neće dobiti podršku Srba, odnosno partija koje dolaze iz Republike Srpske, a vjerovatno ni Hrvata, jer se ne osigurava da oni sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a, za “Nezavisne” je rekao da se ova stranka oduvijek zalagala za promjenu Izbornog zakona i za sve ono u tehničkom smislu, od uvođenja skenera, biometrije, do video-nadzora, ali i još mnogo stvari koje su važne za transparentan izborni proces.

SDS bi mijenjao i način kandidovanja, kako se ne bi desilo da bude po nekoliko stotina fiktivnih kandidata i političkih partija koje dovode do trgovine u biračkim odborima, zatim bi podigao i cenzus na pet odsto i uveo dvokružni sistem izbora za sve inokosne funkcije.

“S obzirom na iskustva iz prethodnih godina, nisam siguran da postoji interes svih političkih partija da taj zakon kroz redovnu proceduru, a jedina prava procedura je redovna kroz Predstavnički dom parlamenta BiH, bude usvojen. Ne vjerujem da postoji saglasnost svih političkih partija. Volio bih da je tako, ali ne vjerujem. U Izbornom zakonu svi znamo šta treba da se uradi, taj dokument već postoji, ali doći ćemo opet do zaključka da oni koji manipulišu izbornim procesima, a to su trenutno vladajuće partije, prije svega SNSD, HDZ i SDA, nisu za to. Uvijek zbog njih taj zakon nije prošao”, rekao je Miličević.

Podsjećanja radi, nedavno je Šmit u suštini dao rok političarima da izmijene Izborni zakon, prije svega u smjeru uvođenja novih tehnologija, ali i otklanjanja mogućnosti zloupotreba u biračkim odborima.

U slučaju nepostizanja dogovora domaćih političara, Šmit je praktično najavio nametanje tog zakona, a odmah nakon toga Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, pozvao ga je da to uradi, najavljujući da će u tom slučaju Republika Srpska donijeti svoj izborni zakon, kojim će propisati da Republička izborna komisija Republike Srpske sprovede lokalne izbore 2024. godine.

I predsjednik SDS-a rekao je da nije za nametanje bilo kojeg zakona i bilo kojeg visokog predstavnika, ni ovog nelegalnog ili nekog potencijalno legitimnog.

“Mislim da u 21. vijeku ne smijemo dozvoliti bilo kome da nameće zakone, već to treba da ide kroz redovnu proceduru”, kazao je Miličević.

Za razliku od Srba i Hrvata, koji su takođe rekli da nisu za nametanje, Bošnjacima, po svemu, sudeći nije sporno to što je Šmit najavio.

Ipak, oni vjeruju da će, umjesto Šmita, proći izmjene Izbornog zakona koje je predložila SDA.

“Prijedlog Kluba SDA predstavlja pokušaj da domaći politički akteri nađu rješenja bez intervencija OHR-a. Nije neka sveobuhvatna intervencija u Izborni zakon i riječ je više o tehničkim izmjenama koje štite integritet izbornog procesa. Bilo bi praktičnije i bolje nego nametanja, jer su manje-više svi isticali da žele fer i korektne izbore”, rekao je Edin Ramić, poslanik SDA u Predstavničkom domu i jedan od potpisnika prijedloga izmjena Izbornog zakona.

Iako ne dolazi iz SDA, Jasmin Emrić, poslanik Narodnog evropskog saveza, kazao je da očekuje da prijedlog SDA dobije podršku i da se konačno izmijeni Izborni zakon i smanji uticaj ljudskog faktora na sam tok glasanja i rezultate izbora.

“Vjerujem da veliki broj građana to očekuje i da bi to vratilo povjerenje građana u izborni proces i rezultate izbora”, rekao je Emrić, ističući da izmjena Izbornog zakona u paketu nije izvjesna, jer se radi o složenom problemu koji uslovljava HDZ.

SDP podržao Izborni zakon SDA, Srbi protiv
U Parlamentarnoj skupštini BiH juče je održan sastanak poslanika i delegata parlamenta BiH sa članovima Centralne izborne komisije BiH, a potpuno različiti stavovi učesnika potvrdili su samo da od dogovora neće biti ništa.

Sastanak je održan dva dana prije posebne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj bi trebalo da se nađe izborni zakon koji je predložila SDA, a koji, izvjesno je, neće dobiti podršku.

Nakon sastanka Šerif Špago, poslanik SDA u Predstavničkom domu, rekao je da je CIK pozdravio njihov prijedlog da nove tehnologije budu uvedene tek 2026, istovremeno naglašavajući da bi uvođenje novih tehnologija koštalo oko 36 miliona KM.

SDA će, po svemu sudeći, podržati i SDP, čiji je Saša Magazinović, kako prenosi agencija Fena, kazao da su oni ranije inicirali skoro iste izmjene i da “ne možemo biti protiv nečega što smo i sami predlagali”.

S druge strane, Snježana Novaković Bursać, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekla je da zakon koji predlaže SDA nije prihvatljiv, dok je za CIK kazala da je samoinicijativno sebi namijenio da najosjetljivija pitanja izbornog procesa reguliše pravilnicima, a ne zakonski.

Sastanku je na početku prisustvovao i Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu, ali nakon što je skrenuo pažnju da aktuelni sastav CIK-a nije legalan, taj sastanak je napustio.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno