Connect with us

Politika

Sve partije za izmjenu IZBORNOG ZAKONA, ali će ga na kraju NAMETNUTI ŠMIT

U ovom trenutku sve političke partije u Bosni i Hercegovini su, barem deklarativno, za izmjene Izbornog zakona BiH, međutim, ne postoji ni minimum saglasnosti kako bi taj zakon trebalo da izgleda, zbog čega od izmjena vjerovatno neće biti ništa, osim ako ih ne nametne Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a u tom slučaju doći će do još veće političke krize.

Komentarišući prijedlog Izbornog zakona koji je ponudila SDA, a zbog kojeg će biti održana i posebna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, SNSD-ova Sanja Vulić rekla je da jesu za izmjene, ali ne “po nalogu Šmitove izborne komisije”.

“SNSD jeste za izmjene Izbornog zakona, ali za novi zakon koji će zajedno kreirati Srbi, Hrvati i Bošnjaci”, kazala je Vulićeva.

I bošnjačke političke partije su za izmjene Izbornog zakona, isto kao i hrvatske i srpske, ali sve one potpuno različito gledaju na to kako to treba da izgleda. Hrvati bi da preko Izbornog zakona BiH riješe pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Bošnjaci bi više ovlaštenja dali Centralnoj izbornoj komisiji, dok bi Srbi, uglavnom opozicija, mijenjali sve ono što će dovesti do transparentnijeg izbornog procesa.

U tom smjeru, prijedlog SDA ide upravo u cilju jačanja CIK-a, što sasvim sigurno neće proći jer takav prijedlog neće dobiti podršku Srba, odnosno partija koje dolaze iz Republike Srpske, a vjerovatno ni Hrvata, jer se ne osigurava da oni sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a, za “Nezavisne” je rekao da se ova stranka oduvijek zalagala za promjenu Izbornog zakona i za sve ono u tehničkom smislu, od uvođenja skenera, biometrije, do video-nadzora, ali i još mnogo stvari koje su važne za transparentan izborni proces.

SDS bi mijenjao i način kandidovanja, kako se ne bi desilo da bude po nekoliko stotina fiktivnih kandidata i političkih partija koje dovode do trgovine u biračkim odborima, zatim bi podigao i cenzus na pet odsto i uveo dvokružni sistem izbora za sve inokosne funkcije.

“S obzirom na iskustva iz prethodnih godina, nisam siguran da postoji interes svih političkih partija da taj zakon kroz redovnu proceduru, a jedina prava procedura je redovna kroz Predstavnički dom parlamenta BiH, bude usvojen. Ne vjerujem da postoji saglasnost svih političkih partija. Volio bih da je tako, ali ne vjerujem. U Izbornom zakonu svi znamo šta treba da se uradi, taj dokument već postoji, ali doći ćemo opet do zaključka da oni koji manipulišu izbornim procesima, a to su trenutno vladajuće partije, prije svega SNSD, HDZ i SDA, nisu za to. Uvijek zbog njih taj zakon nije prošao”, rekao je Miličević.

Podsjećanja radi, nedavno je Šmit u suštini dao rok političarima da izmijene Izborni zakon, prije svega u smjeru uvođenja novih tehnologija, ali i otklanjanja mogućnosti zloupotreba u biračkim odborima.

U slučaju nepostizanja dogovora domaćih političara, Šmit je praktično najavio nametanje tog zakona, a odmah nakon toga Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, pozvao ga je da to uradi, najavljujući da će u tom slučaju Republika Srpska donijeti svoj izborni zakon, kojim će propisati da Republička izborna komisija Republike Srpske sprovede lokalne izbore 2024. godine.

I predsjednik SDS-a rekao je da nije za nametanje bilo kojeg zakona i bilo kojeg visokog predstavnika, ni ovog nelegalnog ili nekog potencijalno legitimnog.

“Mislim da u 21. vijeku ne smijemo dozvoliti bilo kome da nameće zakone, već to treba da ide kroz redovnu proceduru”, kazao je Miličević.

Za razliku od Srba i Hrvata, koji su takođe rekli da nisu za nametanje, Bošnjacima, po svemu, sudeći nije sporno to što je Šmit najavio.

Ipak, oni vjeruju da će, umjesto Šmita, proći izmjene Izbornog zakona koje je predložila SDA.

“Prijedlog Kluba SDA predstavlja pokušaj da domaći politički akteri nađu rješenja bez intervencija OHR-a. Nije neka sveobuhvatna intervencija u Izborni zakon i riječ je više o tehničkim izmjenama koje štite integritet izbornog procesa. Bilo bi praktičnije i bolje nego nametanja, jer su manje-više svi isticali da žele fer i korektne izbore”, rekao je Edin Ramić, poslanik SDA u Predstavničkom domu i jedan od potpisnika prijedloga izmjena Izbornog zakona.

Iako ne dolazi iz SDA, Jasmin Emrić, poslanik Narodnog evropskog saveza, kazao je da očekuje da prijedlog SDA dobije podršku i da se konačno izmijeni Izborni zakon i smanji uticaj ljudskog faktora na sam tok glasanja i rezultate izbora.

“Vjerujem da veliki broj građana to očekuje i da bi to vratilo povjerenje građana u izborni proces i rezultate izbora”, rekao je Emrić, ističući da izmjena Izbornog zakona u paketu nije izvjesna, jer se radi o složenom problemu koji uslovljava HDZ.

SDP podržao Izborni zakon SDA, Srbi protiv
U Parlamentarnoj skupštini BiH juče je održan sastanak poslanika i delegata parlamenta BiH sa članovima Centralne izborne komisije BiH, a potpuno različiti stavovi učesnika potvrdili su samo da od dogovora neće biti ništa.

Sastanak je održan dva dana prije posebne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj bi trebalo da se nađe izborni zakon koji je predložila SDA, a koji, izvjesno je, neće dobiti podršku.

Nakon sastanka Šerif Špago, poslanik SDA u Predstavničkom domu, rekao je da je CIK pozdravio njihov prijedlog da nove tehnologije budu uvedene tek 2026, istovremeno naglašavajući da bi uvođenje novih tehnologija koštalo oko 36 miliona KM.

SDA će, po svemu sudeći, podržati i SDP, čiji je Saša Magazinović, kako prenosi agencija Fena, kazao da su oni ranije inicirali skoro iste izmjene i da “ne možemo biti protiv nečega što smo i sami predlagali”.

S druge strane, Snježana Novaković Bursać, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekla je da zakon koji predlaže SDA nije prihvatljiv, dok je za CIK kazala da je samoinicijativno sebi namijenio da najosjetljivija pitanja izbornog procesa reguliše pravilnicima, a ne zakonski.

Sastanku je na početku prisustvovao i Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu, ali nakon što je skrenuo pažnju da aktuelni sastav CIK-a nije legalan, taj sastanak je napustio.

Related Topics:

Politika

ZAR OPET NAŠIM NOVCEM?! Lobiranje o trošku naroda – Šta je Dodiku Rod Blagojević?!

Nakon bivšeg gradonačelnika Njujorka Rudija Đulijana, u Banjaluku i Republiku Srpsku stigao je još jedan opsjenar iz Amerike, Rod Blagojević. Bivši guverner Ilinoisa sa srpskim genima, u zemlju svog porijekla donio je hrpu obećanja, upućeni kažu – u zamjenu za novac.
Rod Blagojević je u Republiku Srpsku došao na poziv predsjednika Milorada Dodika i obećao da će učiniti sve kako bi njegovom domaćinu bile ukinute sankcije koje mu je Bijela Kuća uvela još 2017. godine, a u međuvremenu ih dodatno pojačavala.

Blagojević je u svom EPP nastupu na javnom RTV servisu Republike Srpske sebe, Trampa i Dodika stavio rame uz rame i nazvao žrtvama korumpiranog i instrumentalizovanog pravosuđa

Građani se obmanjuju jer se prećutkuje da je Blagojević pravosnažno osuđen za korupciju, a ovdje se predstavlja kao važna ličnost, ističu analitičari.

– Uporno se povezuje primjer Trampa i Blagojevića sa sudbinom pravosudnog procesa predsjednika entiteta i predstavlja se kao žrtva progona, ističe analitičarka Tanja Topić.

Ne iznenađuje što se ovaj američko-srpski dvojac udružio u nastojanju da zajedničkim snagama ispire mozak građanima Republike Srpske.

A sve za pare, jer je lobistička firma Roda Blagojevića “RRB Strategis” sa Vladom Republike Srpske još krajem marta potpisala ugovor o lobiranju u SAD, za nepoznat iznos dolara. Sve to čovjeku koji je kao američki kongresmen svojevremeno pozivao na bombardovanje Srbije, podsjećaju iz opozicije.

– Po mojima saznanjima, ova posjeta će nas koštati preko milion dolara, koliko će odnijeti Rod Blagojević, a iza njega će ostati nekoliko Trampovih kačketa i naša nacionalna sramota, kaže Nebojša Vukanović, predsjednik Liste Za Pravdu i red

Rod Blagojević je 2011. godine osuđen na 14 godina zatvora zbog korupcije. Jedna od optužbi bila je da je pokušao da proda mjesto u senatu koje je upražnjeno kada je Barak Obama postao predsjednik SAD. Donald Tramp mu je 2020. umanjio kaznu, a ove godine ga je pomilovao.
BN

Nastavi čitati

Politika

POČASNI SKANDAL? Koga vladajući postavljaju za konzule i koliko nas to košta?!

Počasni konzuli su, u normalnim zemljama, zaslužni građani koji rade na jačanju ekonomskih veza zemlje domaćina i zemlje koju predstavljaju. Funkcija počasnog konzula je volonterska, znači ne primaju naknadu za svoj rad.
Nekada dok su lektire bile sastavni dio osnovnog i srednjoškolskog obraszovanja čitali smo Branisalava Nušića i smijali se avanturama njegovih likova.

Recimo Živke ministarke koja, pored živog zeta Čede, želi ćerku Daru da uda za počasnog konzula Nikaragve Ristu Todorovića.

Danas možda ne čitamo Nušića ali njegovi likovi žive oko nas. Ko su počasni konzuli BiH i Republike Srpske?

Živka ministarka je od zubnog ljekara dobila preporuku za počasnog konzula Nikaregve Ristu Todorovića.

Kod nas je Željka Cvijanović predsjedavajuća od Staše Košarca dobila prepuruku da turskog biznismena Fatiha Kola imenuje za počasnog konzula BiH u Panami.

I ništa tu ne bi bilo toliko sporno da se počasni konzul Fatih Kol nije našao na spiski članova narko kartela koje istražuje i Tužilaštvo BiH.

“BiH je zemlja čuda i takve stvari postaju normalne”, kaže poslanik liste za pravdu i red u Parlamentarnoj skupštini BiH Nenad Grković.

“Međunarodni narko dileri dobijaju počasti i prznanja od BiH jer je u današnje vrijeme izgleda popularnije biti narko diler nego umjetnik ili pisac. To je izgleda naša budućnost”, zaključuje Grković.

Normalne zemlje za svoje počasne konzule imenuju uspješne sportiste, ugledne naučnike, pisce… Kako su Srbi od Mihajla Pupina nekada počasnog konzula u Njujorku došli do Turčina narko dilera Fatiha Kola?

,,To ne traba da čudi kada vidite koliko u SNSD-u ima sakupljenih krivičnih prijava i sudskih procesa, optužbi za korupciju protiv članstva i rukovodstva stranke. Takva osoba u stvari najbolje i poredstavlja njihovu politiku”, kaže politički analitičar Ivana Marić.

I druge zemlje imaju počasne konzule kod nas. Jedan od njih je i njegova ekselencija Nedeljko Elek počasni konzul Bjelorusije u BiH.

Elek, na sreću, nije narko diler, ali je sporno što je on građane Republike Srpske, samo u prošloj godini kroz grant Vlade Republike Srpske koštao 4 miliona maraka.

,,Nisam ja koštao ništa”, odgovara Elek i objašnjava.

,,Sa Bjelorusijom je sad specifična situacija jer su oni pod sankcijama Zapada i nimaju problem sa uplatama u inostranstvu. Sa druge strane mi imamo jednu ,,ozbiljnu poriču” oko liječenja naših građana u Bjelorusiji.

Već 35 osoba je bilo tamo na transplataciji bubrega i mi im plaćamo putne troškove i još neke troškove u samo Minsku i na to je otišao veći dio od tih 4 miliona maraka”

Elek dodaje i da je jedan dio niovca potrošen na troškove Poljoprivrdnog sajma u Gradišci, gje je Bjelorusija bila zemlja partner te za pokrivanje troškova delegacija Bjelorusije kada dolaze u Republiku Sepsku.

,,To je jedna sasvim normalna privredna i politička saradnja ali nkada neko hoće da ,,izvrne” priču od svega može da napravi navodni kriminal”, tvrdi Elek.

Naša je preporuka da u ove vrele ljetnje dane ipak ponovo pročitate “Gospođu ministarku” Branislava Nušića.

Osim što ćete pročitati kvalitetno književno djelo svakako će te prepoznati da oko vas žive razne, Živke ministarke, Pera pisar, ujka Vasa i naravno počasni konzuli.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

VLAST OPET RASIPA? Novi ugovor za lobiranje težak 40 miliona KM!

Rebalansom budžeta koji će se naredne sedmice naći pred narodnim poslanicima, vlast Republike Srpske drastično povećava sredstva koja se izdvajaju za lobiranje. Šta vlast planira sa ovim sredstvima i da li će ovo uticati na međunarodni položaj Dodika i njegovog okruženja?
Što je veća izolacija i gori međunarodni položaj Republike Srpske, vlast izdvaja sve veće iznose za popravljanje nezavidne reputacije vrha vlasti Republike Srpske.

U budžetu Ministarstva za evropske integracije i regionalnu saradnju drastično su uvećana sredstva za predstavništva i stručne usluge – ukupno za skoro 45 miliona maraka.

Rebalansom budžeta iznos za stručne usluge se sa 2,1 milion, povećava na 21,7 miliona konvertibilnih maraka. Dok Vlada transfere za predstavništva Republike Srpske u inostranstvu sa 6,5 miliona, povećava na 30 miliona maraka.

Ovo dokazuje, kažu u opoziciji, da vlast ne bira način da sačuva svoje pozicije i prevaziđe izolaciju i nikad gori položaj na međunarodnom nivou.

“Vjerovali ili ne, 40 miliona KM novih za lobiranje u svijetu. S jedne strane istjerujete funkcionere i ministre iz Evropskih zemalja, a sa druge strane obezbijedite dodatnih 40 miliona konvertibilnih maraka za lobiranje u Evropi i na taj način je jasno da se sve dijeli na to da li je u funkciji čuvanja postojeće garniture na vlasti ili je drugačije, a nezavisno od toga da li je dobro za građane, neće dobiti sredstva ako nije u funkciji opstanka na vlasti postojeće garniture”, kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević.

Republika Srpska je i do sada izdvajala ogroman novac za lobiranje, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama gdje na sve načine pokušavaju da priđu administraciji Donalda Trampa.

To dokazuje i posjeta Roda Blagojevića, koji je u Republiku Srpsku stigao na Dodikov poziv. Međutim efekti i dalje izostaju.

“Izgleda da su slabe veze i da “Izrod” Blagojević nije mogao da dobije Trampa na telefon pa smo vidjeli novu akciju demokrata i republikanaca senatora i kongresmena koji traže poštivanje Dejtona, oštro kritikuju Milorada Dodika i njegovu politiku dovođenje u pitanje funkcionisanje i blokade BiH, tako da dosadašnja je bila praksa: što Vlada Republike Srpske uloži više novca to su veće sankcije, blokade”, smatra Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Uvećanje sredstava za rad predstavništava u inostranstvu takođe je sporno. Godinama je aktuelno pitanje: da li ona rade u interesu privrede Republike Srpske, ili u interesu Dodika i njegovog okruženja?

“Ne mogu da vjerujem da Republika Srpska izdvaja tolika sredstva za svoja predstavništva po svijetu koja ne rade u korist privrede Republike Srpske.

Ta funkcija koja je u posljednje vrijeme naglašena koja se zove lobiranje ili zagovaranje je nešto što je prilično fleksibilno “može biti, a ne mora da znači”, u prevodu. Ono što je suština je da su izdvajanja po tom osnovu nepotrebna, prevelika i beskorisna”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Republika Srpska godinama izdvaja ogromna sredstva za lobiranje, pogotovo u Sjedinjenim Američkim Državama.

O efektima najbolje govori to što je kompletno rukovodstvo, ali i firme povezane sa vrhom vlasti Republike Srpske, pod američkim sankcijama.

(BN

Nastavi čitati

Aktuelno