Connect with us

Politika

Sve partije za izmjenu IZBORNOG ZAKONA, ali će ga na kraju NAMETNUTI ŠMIT

U ovom trenutku sve političke partije u Bosni i Hercegovini su, barem deklarativno, za izmjene Izbornog zakona BiH, međutim, ne postoji ni minimum saglasnosti kako bi taj zakon trebalo da izgleda, zbog čega od izmjena vjerovatno neće biti ništa, osim ako ih ne nametne Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a u tom slučaju doći će do još veće političke krize.

Komentarišući prijedlog Izbornog zakona koji je ponudila SDA, a zbog kojeg će biti održana i posebna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, SNSD-ova Sanja Vulić rekla je da jesu za izmjene, ali ne “po nalogu Šmitove izborne komisije”.

“SNSD jeste za izmjene Izbornog zakona, ali za novi zakon koji će zajedno kreirati Srbi, Hrvati i Bošnjaci”, kazala je Vulićeva.

I bošnjačke političke partije su za izmjene Izbornog zakona, isto kao i hrvatske i srpske, ali sve one potpuno različito gledaju na to kako to treba da izgleda. Hrvati bi da preko Izbornog zakona BiH riješe pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Bošnjaci bi više ovlaštenja dali Centralnoj izbornoj komisiji, dok bi Srbi, uglavnom opozicija, mijenjali sve ono što će dovesti do transparentnijeg izbornog procesa.

U tom smjeru, prijedlog SDA ide upravo u cilju jačanja CIK-a, što sasvim sigurno neće proći jer takav prijedlog neće dobiti podršku Srba, odnosno partija koje dolaze iz Republike Srpske, a vjerovatno ni Hrvata, jer se ne osigurava da oni sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a, za “Nezavisne” je rekao da se ova stranka oduvijek zalagala za promjenu Izbornog zakona i za sve ono u tehničkom smislu, od uvođenja skenera, biometrije, do video-nadzora, ali i još mnogo stvari koje su važne za transparentan izborni proces.

SDS bi mijenjao i način kandidovanja, kako se ne bi desilo da bude po nekoliko stotina fiktivnih kandidata i političkih partija koje dovode do trgovine u biračkim odborima, zatim bi podigao i cenzus na pet odsto i uveo dvokružni sistem izbora za sve inokosne funkcije.

“S obzirom na iskustva iz prethodnih godina, nisam siguran da postoji interes svih političkih partija da taj zakon kroz redovnu proceduru, a jedina prava procedura je redovna kroz Predstavnički dom parlamenta BiH, bude usvojen. Ne vjerujem da postoji saglasnost svih političkih partija. Volio bih da je tako, ali ne vjerujem. U Izbornom zakonu svi znamo šta treba da se uradi, taj dokument već postoji, ali doći ćemo opet do zaključka da oni koji manipulišu izbornim procesima, a to su trenutno vladajuće partije, prije svega SNSD, HDZ i SDA, nisu za to. Uvijek zbog njih taj zakon nije prošao”, rekao je Miličević.

Podsjećanja radi, nedavno je Šmit u suštini dao rok političarima da izmijene Izborni zakon, prije svega u smjeru uvođenja novih tehnologija, ali i otklanjanja mogućnosti zloupotreba u biračkim odborima.

U slučaju nepostizanja dogovora domaćih političara, Šmit je praktično najavio nametanje tog zakona, a odmah nakon toga Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, pozvao ga je da to uradi, najavljujući da će u tom slučaju Republika Srpska donijeti svoj izborni zakon, kojim će propisati da Republička izborna komisija Republike Srpske sprovede lokalne izbore 2024. godine.

I predsjednik SDS-a rekao je da nije za nametanje bilo kojeg zakona i bilo kojeg visokog predstavnika, ni ovog nelegalnog ili nekog potencijalno legitimnog.

“Mislim da u 21. vijeku ne smijemo dozvoliti bilo kome da nameće zakone, već to treba da ide kroz redovnu proceduru”, kazao je Miličević.

Za razliku od Srba i Hrvata, koji su takođe rekli da nisu za nametanje, Bošnjacima, po svemu, sudeći nije sporno to što je Šmit najavio.

Ipak, oni vjeruju da će, umjesto Šmita, proći izmjene Izbornog zakona koje je predložila SDA.

“Prijedlog Kluba SDA predstavlja pokušaj da domaći politički akteri nađu rješenja bez intervencija OHR-a. Nije neka sveobuhvatna intervencija u Izborni zakon i riječ je više o tehničkim izmjenama koje štite integritet izbornog procesa. Bilo bi praktičnije i bolje nego nametanja, jer su manje-više svi isticali da žele fer i korektne izbore”, rekao je Edin Ramić, poslanik SDA u Predstavničkom domu i jedan od potpisnika prijedloga izmjena Izbornog zakona.

Iako ne dolazi iz SDA, Jasmin Emrić, poslanik Narodnog evropskog saveza, kazao je da očekuje da prijedlog SDA dobije podršku i da se konačno izmijeni Izborni zakon i smanji uticaj ljudskog faktora na sam tok glasanja i rezultate izbora.

“Vjerujem da veliki broj građana to očekuje i da bi to vratilo povjerenje građana u izborni proces i rezultate izbora”, rekao je Emrić, ističući da izmjena Izbornog zakona u paketu nije izvjesna, jer se radi o složenom problemu koji uslovljava HDZ.

SDP podržao Izborni zakon SDA, Srbi protiv
U Parlamentarnoj skupštini BiH juče je održan sastanak poslanika i delegata parlamenta BiH sa članovima Centralne izborne komisije BiH, a potpuno različiti stavovi učesnika potvrdili su samo da od dogovora neće biti ništa.

Sastanak je održan dva dana prije posebne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj bi trebalo da se nađe izborni zakon koji je predložila SDA, a koji, izvjesno je, neće dobiti podršku.

Nakon sastanka Šerif Špago, poslanik SDA u Predstavničkom domu, rekao je da je CIK pozdravio njihov prijedlog da nove tehnologije budu uvedene tek 2026, istovremeno naglašavajući da bi uvođenje novih tehnologija koštalo oko 36 miliona KM.

SDA će, po svemu sudeći, podržati i SDP, čiji je Saša Magazinović, kako prenosi agencija Fena, kazao da su oni ranije inicirali skoro iste izmjene i da “ne možemo biti protiv nečega što smo i sami predlagali”.

S druge strane, Snježana Novaković Bursać, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekla je da zakon koji predlaže SDA nije prihvatljiv, dok je za CIK kazala da je samoinicijativno sebi namijenio da najosjetljivija pitanja izbornog procesa reguliše pravilnicima, a ne zakonski.

Sastanku je na početku prisustvovao i Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu, ali nakon što je skrenuo pažnju da aktuelni sastav CIK-a nije legalan, taj sastanak je napustio.

Related Topics:

Politika

SADA i zvanično! POSKUPLJENJE struje za građane Srpske

Sada i zvanično. Sva elektrodistributivna preduzeća u Republici Srpskoj dostavila su Regulatornoj agenciji za energetiku zahtjev za povećanje cijene mrežarine za oko 40 odsto, saznaje ATV. Kada će zahtjevi biti razmatrani, još se ne zna. Zna se da je to ranije najavljeno kao mogućnost, a distributeri uvjeravaju da je to i jedini način da se održi normalno snabdijevanje strujom. Svjesni su da se ovo krajnjim potrošačima neće svidjeti.

“Bez novih investicija u distributivnu mrežu, u perspektivi može doći do velikih problema u snabdijevanju potrošača. Iako je riječ o nepopularnoj mjeri, svjesni smo da svako povećanje nije dobro što se tiče samih kupaca, ali najskuplja električna energija je ona koje nema, a nje može da ne bude ili da imamo velikih problema ako cijena mrežarine ostane na sadašnjem nivou“, kaže Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine.

“Po zvaničnim eurostatovim podacima, mrežarina koja se plaća distribucijama u Republici Srpskoj jeste najniža mrežarina u Evropi i neophodno je da dođe do povećanja cijene mrežarine. To smatramo opravdanim zahtjevom, kako bi obezbijedili stabilno funkcionisanje distributivnih preduzeća, jer bez njih ne možemo obezbijediti ni stabilno napajanje krajnjih potrošača”, kaže Ognjen Kuljić, direktor Elektro-Hercegovine. Ako zahtjevi budu odobreni, građanima će računi za struju od naredne godine biti uvećani za oko 15 odsto, odnosno od sedam do 12 maraka. Iz udruženja potrošača upozoravaju da bi to izazvalo novi talas poskupljenja, prije svega hrane.

“Treba napomenuti da smo i prošle godine imali povećanje cijene električne energije i to je izazvalo ogromna poskupljenja, tako da će povećanje mrežarine i povećanje računa za električnu energiju povući određena druga poskupljenja, prije svega hrane, što će predstavljati dodatni udar na džepove naših građana“, kaže Dragan Jošić, Udruženje za zaštitu potrošača “Reakcija” Banjaluka.

Ništa novo – komentar je većine Banjalučana. Na poskupljenja su nažalost već navikli. “Sve ide gore, pa mora i struja ići. Vidite samo kad odete u trgovinu, ono što ste kupili za deset maraka danas, sutra ne možete. Ne mogu se izdržati ova poskupljenja, morate dobro ekonomisati“, “Mislim da je stvarno loše što poskupljuje struja. Ljudi koji održavaju porodice, rade jedan-dva posla, stvarno nije u redu“, “Ne komentarišem nikako, kako ću komentarisati. Vjerovatno ne mogu sa ovom cijenom sve svoje potrebe završavati“, kažu građani.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Srpske kratko su nam poručili da oni ne donose odluku o povećanju cijene mrežarine. Resorni ministar juče je ocijenio da su zahtjevi elektrodistributivnih preduzeća opravdani.

Nastavi čitati

Politika

BHANSA i NOVI propisi: Bolja kontrola dronova kroz izmjene zakona

Upotreba dronova u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine posljednjih godina bilježi snažan rast.

“Od komercijalnih i industrijskih primjena, preko poljoprivrede i logistike, pa sve do kreativnih i rekreativnih aktivnosti, mogućnosti su gotovo neograničene. Ali, ovakav razvoj nosi i ozbiljne sigurnosne izazove. Pravila i tehnički kapaciteti za upravljanje ovim letjelicama ne prate tempo tržišta, zbog čega je usvajanje izmjena Zakona o BHANSA-i postalo nužno i hitno”, navode iz BHANSA-a.

Statistika koja upozorava
Podaci Odjela za ATM BHANSA-e za period od decembra 2024. do jula 2025. otkrivaju zabrinjavajuće trendove.

“Samo u radijusu od 10 km oko piste Međunarodnog aerodroma Sarajevo registrovano je 2.957 letova dronova – prosječno 13 dnevno. Najaktivniji mjesec bio je juni 2025. s više od 540 letova. Zabilježeno je čak 368 bliskih susreta s pilotiranim avionima, pri čemu je najmanja izmjerena udaljenost bila svega 215 metara”, dodaju.

Subote se izdvajaju kao dani s najvećim prometom (prosječno 530 letova mjesečno). Iako većina dronova teži manje od 250 grama, čak i najmanji modeli mogu predstavljati ozbiljan rizik ako se nađu na putu putničkog aviona.
Linker
“Ovi podaci jasno pokazuju da sadašnji sistem, bez tehnološkog iskoraka koji donosi novi zakon, više neće moći odgovoriti na izazove sigurnog upravljanja sve većim brojem dronova. Svako odgađanje usvajanja izmjena Zakona produžava period u kojem sigurnost našeg zračnog prostora zavisi od zastarjelih rješenja – u našem slučaju zakonodavnom okviru starom 15 godina”, upozorava direktor BHANSA-e Davorin Primorac.

U-space tehnologija – rješenje koje ne smije čekati

Predložene izmjene Zakona o BHANSA-i otvaraju put uvođenju U-space tehnologije kao naprednog, automatizovanog sistema za upravljanje saobraćajem bespilotnih letjelica. Ovaj sistem omogućava bezbjednu integraciju dronova u civilne i komercijalne operacije, otvarajući nove mogućnosti za industriju, poljoprivredu, logistiku i hitne službe.

Važna prednost je što će U-space biti povezan s evropskim mrežama, pa će dronovi moći raditi i u prekograničnim misijama, uz razmjenu podataka u realnom vremenu. Za razliku od sadašnje prakse, gdje se letovi odobravaju kroz uspostavu posebnih zona, U-space će taj proces automatizovati odnosno skratiti rokove, pojednostaviti proceduru i olakšati rad pilotima dronova.
Dva stupa bezbjednosti

Sigurno korištenje dronova u BiH oslanja se na dvije institucije – Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

BHDCA postavlja pravila i očekuje se da donese regulatorni okvir za upravljanje bespilotnim letjelicama, koji je usklađen s regulativom Evropske unije, radi harmonizacije pravila s ostatkom Evrope.

Uvođenjem U-Space, od BHANSA-e se očekuje da preuzme operativni dio, koji podrazumijeva upravljanje vazdušnim prostorom i izdavanje dozvola za let. Ona bi pratila dronove u realnom vremenu, obezbjeđuje da ne dođe do međusobnih konflikata, kao ni do konflikata s komercijalnim avionima ili drugim letjelicama, te ih na taj način bezbjedno uključivala u postojeći vazdušni promet.

Danas BHDCA obezbjeđuje registraciju operatora, online obuku i ispite za pilote te dodjelu jedinstvenog ID broja svakom dronu. To je prvi korak ka bezbjednom letenju.

BHANSA obezbjeđuje da piloti prijave datum, vrijeme, lokaciju, visinu i trajanje leta i provjerava sve bezbjedonosne uslove prije izdavanja dozvole. Rokovi za prijavu zavise od vrste prostora: najmanje 7 dana unaprijed za trajne zone i 20 dana za privremene.

“Let bez odobrenja BHANSA-e je nezakonit i predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik”, navode iz ove agencije.

Nastavi čitati

Politika

Hoće li SRPSKA završiti pod SANKCIJAMA Evropske unije?

U Republici Srpskoj se daleko od javnosti dešava još jedan skandal. Institucije Republike Srpske dobile su zahtjev da pripreme informaciju i popune upitnik o mogućnostima zaobilaženja evropskih sankcija, a sve za potrebe ruskih investitora, izvoza robe alternativnim rutama i plaćanja u kripto valutama. Da li zbog ovog upitnika Republika Srpska rizikuje da završi pod sankcijama Evropske unije? Upitnik se odnosi na provjeru uslova za saradnju sa Nižnjenovgorodskom oblasti u Rusiji. Novinari portala Kapital koji su imali uvid u sporni upitnik kažu da se radi o raspitivanju ruskih privrednika kako de se zaobiđu evropske sankcije – odnosno da u Republici Srpskoj otvore kompanije i plasiraju proizvode i usluge u treće zemlje.

“U kojem se oni raspituju da li je moguće zaobići sankcije EU preko nas. Da mi budemo ta karika preko koje bi oni izbjegli evropske sankcije, raspituju se da li je moguće plaćati kripto valutama jer tu pretpostavljamo da je radi toga jer tu nema traga, da je lakše nego klasičnim bankarskim računima. Pitaju da li imamo nezavisan platni sistem od EU i da li postoje banke koje nisu u platnom sistemu sa Evropskom unijom”, kaže novinar i urednik portala Kapital Siniša Vukelić.

Ovaj upitnik, kaže Vukelić, je institucijama upućen sa službene imejl adrese Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.

“Mi bi mogli doći i RS i BiH pod sankcije Evropske unije, mogu nam biti uskraćeni brojni fondovi EU do međunarodnih finansijskih institucija koje finansiraju ozbiljne projekte u Republici Srpskoj poput izgradnje autoputeva”, smatra Vukelić.

Iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske su reagovali na ove informacije.

“Bosna i Hercegovina, zahvaljujući Republici Srpskoj, nije uvela sankcije Rusiji i ima poseban status u saradnji. Ruski naučni, tehnološki i privredni subjekti bez ikakvih prepreka mogu poslovati u BiH i Republici Srpskoj i za takav tretman im nisu potrebni dodatni mehanizmi. Saradnja Republike Srpske sa naučnim institucijama Ruske Federacije odnosi se direktno na bilateralnu saradnju bez uključenja i razmatranja trećih strana u našoj zajedničkoj saradnji”, saopšteno je iz Agencije.

Agencija u odgovoru nije negirala postojanje upitnika o zaobilaženju evropskih sankcija, kaže Vukelić, nego su samo pokušali da skinu odgovornost sa sebe i sve to ublaže potenciranjem dobrih odosa sa Rusijom.

“Agencija zapravo nije ništa demantovala. Ona je maltene potvrdila postojanje tog upitnika, oni su više komentarisali zašto je on objavljen i rekli da Kapital radi na tome da se naruše odnosi između Republike Srpske i Ruske Federacije. Mislim da su čak i u tome pogriješili jer ovo može da naruši odnose RS i Evropske unije”, smatra Vukelić.

Pregovori i dogovori, posebno država koje su pod sankcijama su se uvijek događali, kažu naši sagovornici dobro upućeni u ova pitanja, međutim to se nikad ne šalje institucijama pogotovo ne u pisanoj formi i nikada ne treba da ih šalje država.

“Osnovna stvar je da je to neozbiljno i neodgovorno takve upite slati institucijama. To je u biti nelegalan posao koji se u određenim momentima radi čak i od strane država, ali se nikada ne radi transparentno i javno”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Sporni upitnik, sadrži i pitanja o dostupnosti ne-evropskih finansijskih kanala, kao što su arapske i kineske banke, što prema pisanju Kapitala, jasno dokazuje da je u pitanju opasna igra koja bi mogla da košta Republiku Srpsku i ekonomski i politički.

(BN) Foto

Nastavi čitati

Aktuelno