Connect with us

Politika

SVE SE RADI NAKARADNO! Lokalne zajednice se ne pitaju ništa o geološkim istraživanjima: “VRATITI ‘SAGLASNOST’ UMJESTO ‘MIŠLJENJA’”

Narodna skupština Republike Srpske nedavno je izglasala Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima. Ovim zakonom lokalne zajednice više se ništa neće pitati kada su u pitanju geološka istraživanja mineralnih sirovina na njihovim teritorijama.

Mineralne sirovine, a naročito litijum, predstavljaju “novu naftu” u svijetu i moćne države se odavno utrkuju ko će pronaći veće nalazište i namiriti svoje potrebe za baterijama koje će biti sve veće u budućnosti.

Saglasnost će isključivo biti u nadležnosti Vlade RS-a odnosno Ministarstva energetike i rudarstva. Lokalnim zajednicama je dato pravo da daju svoje mišljenje, i to u kratkom roku od sedam dana, a opšte je poznato da je mišljenje neobavezujuća kategorija.

Da se gradonačelnici, načelnici i skupština u opštinama i gradovima Republike Srpske “isključeni” kada su u pitanju geološka istraživanja, potvrdila je za Klix i poslanica u Narodnoj skupštini RS-a Tanja Vukomanović (PDP).

– Oni su riječ ‘saglasnost’ zamijenili za riječ ‘mišljenje’ s rokom od sedam dana pod izgovorom da nema stručnjaka u lokalnim zajednicama za ova pitanja. Ovo je još jedna izmjena zakona i potez vlasti na štetu građana ove zemlje i pogoduje isključivo onima koji bi trebali istraživati, a nikako onima koji žive u tim mjestima. Promjena je da se apsolutno razvlašćuju lokalne zajednice odnosno to znači da ljude koje ste birali neće moći odlučivati i da gradonačelnici, načelnici i skupština neće moći odlučivati šta može, a šta ne može da se radi na njihovim teritorijama – rekla je Vukomanović.

Vukomanović kaže da vlast RS-a tvrdi da ove izmjene nemaju veze sa rudarenjem i eksploatacijom, nego se radi samo o istraživanjima.

– Ali mi imamo primjere da su čak i prilikom istraživanja u Loparama zagadili tri bunara u kojima je pronađena otrovna supstanca. Bunari su presušili i ako bude vode više neće biti za piće. Ovo nije bezazleno, sve se radi nakaradno, pa je i prilikom istraživanja došlo do štete – kaže opozicionarka u NSRS.

Upozorava i da se protesti građana pokušavaju svesti pod “ekološku katastrofu” što je neprihvatljivo.

– Opozicija je tražila da se lokalnim zajednicama vrati ‘saglasnost’ umjesto ‘mišljenja’, da se ne može vršiti istraživanja ako nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, zatim smo tražili da se riječ “protesti” izbaci u jednom članu gdje se kaže da se period istraživanja može produžiti u slučaju ekološke katastrofa, požara, poplava, suše i protesta. Po tome ispada da su protesti odnosno mišljenje građana jednaki ekološkoj ili prirodnoj katastrofi pa je jasno da može doći do zloupotreba. Sve su to odbili, bez obrazloženja. Čak ni ministar nije bio na sjednici već njegov zamjenik koji je bez ijednog obrazloženja sve odbio. Oni su to odlučili i sproveli u djelo na štetu cijele zemlje pod izgovorm da je to sve za naše dobro – rekla je Vukomanovićeva.

Na kraju naša sagovornica ističe da je Vlada RS-a očito sve davno obećala, dogovorila i ispregovarala i da su ove izmjene zapravo samo tehničke prirode kako bi se olakšao posao.

– Mislim da je vrijeme sada više nego ikada da se građani pobune i da će sljedeće dvije godine biti u znaku priče o rudarenju i geološkim istraživanjima u BiH, a ne o nacionalnim podjelama, budžetima i slično – rekla je ona.

Pored navedenog, problematizovana je i najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se može uzeti s ciljem ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških svojstava. Tako je sada taj iznos do 10.000 metara kubnih, a do sada je bilo 200 metara kubnih.

U februaru ove godine načelnik Lopara Rade Savić je u NSRS predao peticiju s potpisima 3.711 osoba koji se protive namjeri otvaranja rudnika litija na Majevici i Deklaraciju o protivljenju otvaranju rudnika litija, bora, natrijuma, stroncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata no Narodna skupština RS-a je odbila njihove zahtjeve.

Ljubiša Ćosić (SNSD), predsjednik Saveza opština i gradova RS-a, ranije je istakao da se lokalne zajednice ne smiju isključiti iz bilo kakve priče o potencijalnom rudarenju.

I dok se u Srpskoj zakonski “taba” teren za veća istraživanja i potencijalno kopanje ruda čija se vrijednost procijenjuje u milijardama eura, u Srbiji ponovo u fokus dolazi firma Rio Tinto i projekat vrijdan 2,4 milijarde dolara.

Vlada Srbije je novom uredbom podržala nastavak projekta iskopavanja litijuma. Zbog toga širom Srbije najavljuju se veliki protesti, a jedan je već održan proteklog ponedjeljka u Valjevu, piše Klix.

Related Topics:

Politika

CIK UZBUNIO JAVNOST: Stotine spornih potpisa završavaju kod tužilaca

Političke partije na samom početku izbornog procesa, odnosno prilikom prijave za učešće na izbore, već su počele da krše zakon i vrše ozbiljna krivična djela, a jedno od njih je i krivotvorenje potpisa podrške.

Broj potpisa potrebnih za kandidaturu

  • 5.000 potpisa za člana Predsjedništva BiH
  • 5.000 potpisa za Predstavnički dom PS BiH
  • 3.000 potpisa za Narodnu skupštinu Republike Srpske
  • 3.000 potpisa za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske
  • 3.000 potpisa za Parlament FBiH
  • 500 potpisa za kantonalne skupštine do 100.000 birača
  • 1.000 potpisa za kantonalne skupštine sa više od 100.000 birača

– Primijećen je značajan broj krivotvorenja potpisa. Izrazito je poražavajući podatak da stranke na samom početku – nisu još ni ovjerene za učešće na izborima – već čine tako značajna krivična djela i u tom obimu. U pitanju su stotine krivotvorenih potpisa – rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

O ovome je bilo govora na sjednici Centralne izborne komisije BiH, na kojoj se razmatrala ovjera političkih partija za učešće na izborima, a tamo gdje je utvrđeno krivotvorenje ili sumnja u krivotvorenje potpisa CIK će obavijestiti nadležno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, piše Glas Srpske.

Inače, sam CIK odbio je ovjeru nekoliko političkih partija upravo zbog potpisa. Utvrđeno je da neke od njih nisu dostavile dovoljan broj potpisa, dok kod nekih nedostaje dovoljan broj “validnih potpisa”.

Pojedine partije nisu ovjerene za određene nivoe vlasti, iako su se prijavile za njih, a razlog je takođe nedovoljan broj potpisa pa je tako PDP Republike Srpske ovjeren za izbore za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Narodnu skupštinu Republike Srpske, ali ne i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

– Teško je to sve zaustaviti u državi kakva je Bosna i Hercegovina gdje mnogi ne poštuju zakon, a to se posebno odnosi na one koji će sutra biti zakonodavna vlast. Oni se bave falsifikovanjem potpisa da bi im CIK ovjerila kandidaturu. Kada vi u početnoj fazi vršite krivično djelo, o kojoj pravnoj državi i vladavini prava govorite. Oni ako uđu u zakonodavnu vlast donosiće zakone – rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši član CIK-a.

On kaže da je loša kaznena politika i da sankcionisanje onih koji krše zakon u oblasti Izbornog zakona mora biti oštrija jer mora biti opšta prevencija i da se upozore svi da se klone takvih radnji.

– Ako su blage zatvorske kazne, onda ćemo imati ponavljanje. Problem je što se krivičnim zakonima djela i oblasti izbora kažnjavaju zatvorom do godinu dana. Onaj koji bude i osuđen koristi blagodeti tog zakona i kupi kaznu i ne ide u zatvor – rekao je Šehić, dodajući da treba onemogućiti otkup kazne zatvora ako se radi o krivičnim djelima u vezi s izborima.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH treba 5.000 potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak, isto kao i za izbore za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Političke partije koje žele da učestvuju na izborima za Predstavnički dom Parlamenta FBiH ili u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske treba da sakupe 3.000 potpisa.

Dalje, 500 potpisa potrebno je za učestvovanje na izborima za kantonalne skupštine u kojima broj birača nije veći od 100.000, ili hiljadu potpisa ako je broj birača veći od 100.000 KM.

– Potpisi podrške podneseni za izbore za viši nivo vlasti važe i za niži nivo vlasti koji je uključen u taj nivo vlasti – piše u Izbornom zakonu BiH.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVI DOŠLI NA NAPLATU: Poreska uprava oduzela Kovaču opremu vrijednu više od 355.000 KM

Poreska uprava Republike Srpske zaplijenila je 355.200 maraka vrijedne mašine i opremu iz firme „Čajavec company“, a koja je u većinskom vlasništvu načelnika ove lokalne zajednice Milana Kovača.

Ovo preduzeće je jedno od najvećih poreskih dužnika u Srpskoj, sa dugom od 1,16 miliona maraka. Kako Kovač nije izmirivao svoje obaveze, PURS je odlučila da na javnoj licitaciji 12. juna proda zaplijenjene stvari.

Na spisku oduzete imovine su CNC mašine, prese, silosi, kompresori, komore, pile, glodalice, brusilice, viljuškar pa čak i kompletan sistem za ventilaciju proizvodne hale.

Potencijalni kupci će priliku da vide opremu imati 9. i 10. juna u krugu fabrike, a licitirati mogu pod uslovom da prema državi nemaju dugovanja te da su uplatili 10 odsto depozita od procijenjene vrijednosti stvari za koju su zainteresovani.

Podsjećamo, nedavno je i Okružni privredni sud u Banjaluci oglasio prodaju mašina iz preduzeća Milana Kovača.

Ponuđeno je šest presa ukupne vrijednosti 117.000 maraka kao i žaga vrijedna 8.000 KM.

Prodaja će se putem usmenog nadmetanja održati 16. juna u zgradi Okružnog privrednog suda u Banjaluci, a najniža prihvatljiva ponuda po kojoj se stvari mogu prodati je 62.500 KM, odnosno 50 odsto od procijenjene vrijednosti.

Podsjećamo, „Čajavec company“ iz Šipova je akcionarsko društvo, a većinski vlasnik je „Drvna industrija Šipovo“ sa 96 odsto akcija iza koje stoji pomenuti Kovač.

Računi firme čija se imovina našla na dobošu blokirani su od 2024. godine. Bavili su se proizvodnjom drvenih dijelova za stolice.

U posljednje dvije godine su prijavili poslovni minus veći od 900.000 maraka.

Garantni fond Republike Srpske jedna je od rijetkih institucija koja je uspjela da se naplati od Kovača.

Nedavno im je vratio 700.000 maraka po osnovu garancije koju je Drvna industrija (DIŠ) dobila kada se preko berze zadužila za 2,2 miliona maraka.

Kovač je 2023. godine emitovao obveznice koje je kupila Investiciono – razvojna banka Republike Srpske, a Garantni fond je na čelu sa tadašnjim direktorom Radivojem Krčmarom garantovao za 30 odsto glavnice, odnosno za iznos od 660.000 KM.

Međutim, veoma brzo garancija je aktivirana jer je preduzeće upalo u blokadu a samim tim i prestalo da plaća obaveze koje su na mjesečnom nivou bile oko 32.000 maraka.

Takođe i u ovom preduzeću su svi računi blokirani, a prošle godine je poslovalo sa gubitkom od oko pola miliona maraka.

Capital

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ U PRIJAKOVCIMA: Društveni dom ponovo postaje mjesto okupljanja mještana (FOTO)

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić razgovarao je sa mještanima Prijakovaca i obišao radove na obnovi krova Društvenog doma, koji će nakon završetka radova ponovo biti u funkciji i služiti kao mjesto okupljanja stanovnika ovog kraja.

Drinić je podsjetio da su sredstva za ovaj projekat bila obezbijeđena još prije dvije godine, ali da tada, zbog izostanka podrške u Skupštini grada, nisu iskorištena, zbog čega su morala biti vraćena.

– Da je tada bilo više razumijevanja i odgovornosti, danas bismo imali potpuno obnovljen objekat. Ipak, nismo odustali i danas se radovi realizuju, što pokazuje da se upornost i kontinuitet u radu na kraju isplate – poručio je Drinić.

On je istakao da je u ovom dijelu Banjaluke u prethodnom periodu realizovan niz značajnih projekata, među kojima je i podizanje spomenika žrtvama ustaškog pokolja u Duralama, te najavio nove sadržaje za mještane.

Kako je naveo, u narednom periodu planirana je izgradnja teniskih terena i prostora za šah, s ciljem dodatnog unapređenja društvenog života i sadržaja za sve generacije.

– Prijakovci zaslužuju pažnju, ulaganja i projekte koji ostaju narodu i generacijama koje dolaze – naglasio je Drinić.

Mještani su tokom razgovora ukazali na potrebe ovog kraja, a zajednička poruka bila je da se ulaganja moraju nastaviti kako bi se poboljšali uslovi života i stvorili kvalitetniji sadržaji za lokalnu zajednicu.

Nastavi čitati

Aktuelno