Connect with us

Svijet

SVE VEĆA NESTAŠICA STANOVA U NJEMAČKOJ Nedostaje najmanje 700.000 stanova

Savez udruženja stanara, građevinskih sindikata i društvenih i industrijskih udruženja upozorava na sve veću nestašicu stanova u Njemačkoj.

“Situacija na stambenom tržištu je dramatična”, rekao je predsjednik Njemačkog udruženja stanara Lukas Zibenkoten.

Glavni razlog: sve veće useljavanje u kombinaciji s niskom stopom izgradnje. Savez se poziva na poseban fond od 50 milijardi evra za socijalno stanovanje i smanjenje poreza.

Prema studiji instituta Pestel u Hanoveru i instituta za istraživanje građevinarstva ARGE u Kilu, između januara i septembra prošle godine u Njemačku je došlo oko 1,25 miliona više ljudi nego što ih je u istom periodu otišlo. To je najveći bilans migracija barem od ponovnog ujedinjenja Njemačke.

“Glavni razlog su izbjeglice iz Ukrajine”, navodi Fenix magazin.

Ali prema mišljenju saveza, mnoge pridošlice nalaze premalo životnog prostora. Osim toga, stanogradnja posustaje jer mnogi ljudi više ne mogu da priušte gradnju zbog viših kamata i skupog materijala.

“U Njemačkoj nedostaje najmanje 700.000 stanova”, naglasio je Zibenkoten i dodao da će taj broj vjerovatno nastaviti da raste.

U 2021. godine dovršeno je oko 306.000 stanova, zvanični su podaci Saveznog zavoda za statistiku, a za prošlu godinu još nisu dostupni.

Shodno tome, posebno nedostaje pristupačnih stanova. Prvobitni cilj savezne vlade je godišnja izgradnja oko 400.000 stanova, od čega bi 100.000 trebalo da budu socijalni stanovi.

Ako bi se te jedinice zaista izgradile, savez vjeruje da bi se problem mogao riješiti za četiri do pet godina. No, na osnovu studije koju su naručili ARGE i Institut Pestel, udruženja i sindikati pretpostavljaju da je prošle godine odobreno samo oko 20.000 socijalnih stanova.

“Za ovo stanje nije kriva samo savezna vlada”, naglasio je Zibenkoten. Rat u Ukrajini doveo je energiju, a time i troškove proizvodnje i izgradnje do neslućenih visina. Ono što je prije svega potrebno je više sredstava i finansijskih podsticaja.

Savez u koji su, osim udruženja stanara, uključeni industrijski sindikat za građevinstvo, poljoprivredu i okolinu (IG BAU), Caritas, Savezno udruženje njemačkih stručnjaka za građevinske materijale i Njemačko društvo za zidarstvo i stambenu gradnju , traži poseban fond s obzirom na krizu, od 50 milijardi evra za socijalno stanovanje.

Savezna vlada trebalo bi da prikupi oko tri četvrtine iznosa, ostatak savezne zemlje.

“I što je brže moguće”, rečeno je.

Osim posebnog fonda, Vlada mora da smanji PDV za socijalne stanove s 19 na sedam odsto. Takođe je potrebna veća brzina u obradi zahtjeva za finansiranje – što je takođe povezano s nedostatkom digitalizacije opštinskih vlasti – kao i brži postupci planiranja i odobravanja.

Savez je dobio ohrabrenje, između ostalih, od građevinske industrije.

“Studija mora biti posljednje upozorenje političarima da konačno djeluju i da stambenoj industriji daju povjerenje za nova ulaganja”, rekao je glavni direktor Njemačkog udruženja građevinske industrije Tim-Oliver Miler.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno