U Pomurju je, prvi put u ovom dijelu Evrope, sprovedena robotska sjetva kukuruza, gdje je autonomni poljoprivredni robot, odnosno traktor bez kabine, potpuno samostalno sijao kukuruz.

Ovo je jedna od najistaknutijih prezentacija modernih tehnologija u poljoprivredi, koje ukazuju na smjer razvoja industrije, rekao je za STA Blaž Germšek iz Poljoprivrednog instituta Slovenije.

Robot, vrijedan više od 300.000 evra, prema njegovim riječima, nešto je sporiji od klasičnog traktora, ali znatno precizniji i može raditi kontinuirano, 24 sata dnevno.

Kako je Germšek dodao na događaju Farma budućnosti 2026., koji su u Moravskim Toplicama organizirali Poljoprivredni i šumarski institut Murska Sobota i Agrifood – Digital Innovation Hub, ključna prednost robotizacije je veća preciznost proizvodnje i oslobađanje ljudi od posla koji ne žele raditi.

Dodao je da takve tehnologije takođe povećavaju atraktivnost poljoprivrede za mlade ljude, jer industrija postaje visokotehnološka i sve više povezana s korištenjem digitalnih uređaja.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Maša Kerstein istakla je da moderne tehnologije omogućuju stvaranje politika temeljenih na podacima, a ne samo na kompromisima.

Prema njenim riječima, digitalizacija otvara mogućnost bržeg, tačnijeg i održivijeg razvoja poljoprivrednih gospodarstava te boljeg odgovora na izazove modernog vremena.

Na događaju je predstavljen i niz drugih naprednih rješenja, od dronova do sistema za samostalno upravljanje, koji, zajedno s robotizacijom, ukazuju na prelazak poljoprivrede u digitalnu, podatkovno podržanu i tehnološki intenzivnu industriju, prenosi Indikator.

Predsjednik Vučić najavio je povratak vojnog roka u Srbiji, koji će trajati 75 dana.

Vraćanje obaveznog vojnog roka najavljuje se uveliko poslednjih godina, a čini se da se polako slažu sve kockice i uslovi da, prije svega, mladići nakon završene srednje škole ili fakulteta “zaduže pušku”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je realnije da “redovno služenje vojnog roka” počne u martu sljedeće godine nego u novembru ove godine.

“Ja mislim da je realno da se sve obaveze završe, da se sa tim regrutnim listovima i ostalim krene septembar, oktobar, a da od 1. marta krenemo u vojni rok i da tada možemo da obezbjedimo da to bude vrlo pristojno”, naveo je Vučić.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana”

Kako je rekao, to nije vojni rok kao nekad od 365 dana, već “samo od 75 dana”.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana, ali će mladići steći neke nove navike, više odgovornosti, ozbiljnosti, razumjeti šta je država, steći životne navike koje će mnogo da im znače u budućnosti i mislim da je to jedna veoma dobra stvar, a država će biti mnogo snažnija”, poručio je Vučić.

Dodao je da će posebno podsticati izgradnju vojnih centara i obnovu kasarni u pograničnim dijelovima, od Sombora do Pirota, Priboja ili Zaječara.

“Gledaćemo kako i na koji način da to osnažimo, jer time snažimo i te lokalne samouprave, čitave dijelove Srbije. Jer ti ljudi troše novac, oni će da imaju svoju platu, trošiće svoj novac u gradu, dolaziće im porodice, neko mora da ih nahrani i hlebom i mlekom i uljem i šećerom i solju i jajima i svim drugim. Tako da ti gradovi će time dobiti de fakto po jednu novu fabriku i to i te kako važnu fabriku, tako da su to dobre stvari”, rekao je Vučić.

Početna plata od 53.000 dinara

Inače, budžet kojim je planirano obavezno vraćanje vojnog roka predviđa i isplatu plata regrutima, ali za sada još nije poznato koliki će novac dobiti oni koji “zaduže uniformu”.

Regruti u Srbiji koji dobrovoljno služe vojni rok imaju početnu platu od 53.000 do 61.000 dinara (zavisi od čina)

Prije nego što uopšte zaduže uniformu, regruti u Srbiji će, prema najavama, proći kroz rigorozan proces selekcije koji obuhvata detaljne sistemske preglede kako bi se utvrdila zdravstvena i psihofizička sposobnost od strane vojno – ljekarskih komisija i psihologa.

Regrutacija najmanje šest mjeseci ranije

Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da će vojni rok trajati 75 dana, od kojih će se 15 dana obuka izvoditi na terenu.

“Mi moramo najmanje šest mjeseci ranije da počnemo sa regrutacijom i lekarskim pregledima”, naveo je Gašić.

Dodao da “pažljivo pratimo globalne sukobe i promene u vojnim doktrinama”.

“Vidite koliko je žarišta u svetu. Ratovanje se promenilo, danas su to sukobi uz pomoć visokih tehnologija i dronova, a klasični način ratovanja više nije dominantan “, ocenio je Gašić.

Bez civilne vojske u bolnicama i pozorištima

S druge strane, regruti koji izaberu takozvani civilni vojni rok zbog prigovora savjesti, služiće duplo duže – ukupno 155 dana ili pet mjeseci.

Inače, služenje civilnog vojnog roka drastično će se razlikovati od nekadašnje “obuke u civilu”. Prema najavama, više se neće raditi po bolnicama i pozorištima, već “isključivo u kasarnama”, a zadatak regruta biće “logističko i tehničko održavanje kasarne”.

To podrazumijeva “zaduživanje četki, džogera i kutlača, čišćenje kupatila, sređivanje dvorišta, kao i pripremu i serviranje obroka”.

Stroga pravila ponašanja i izgleda

Za sve vojnike važiće stroga pravila ponašanja i izgleda. Svi će morati uredno ošišani i obrijani i da skinu minđuše i pirsinge, saopštili su u Ministarstvu odbrane.

• Muškarci moraju biti uredno ošišani (kosa ne smije padati preko ušiju i kragne) i obrijani
• Nošenje minđuša nije dozvoljeno
• Djevojke moraju imati urednu frizuru koja omogućava nesmetano nošenje kape i šlema, bez upadljivih boja kose
• Tetovaže i pirsinzi su dozvoljeni samo ako se ne nalaze na licu ili vidljivim dijelovima tijela.
• Da bi se vojnici lakše pridržavali pravila u okviru kasarni radiće berbernice gde će usluge šišanja biti besplatne
• Podsećanja radi, Srbija je planirala višemilionsko ulaganje države u vojne objekte, a “budžetom je određeno oko 86,5 miliona evra u naredne tri godine”.

Zoran Stevanović, predsjednik novog saziva Skupštine Slovenije, izjavio je sinoć, 15. aprila, da nije odustao od namjere da posjeti Moskvu.

Stevanović ne odustaje od te namjere uprkos kritikama zbog te posjete i plana njegove stranke Resni.ca da održi referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske unije.

“Apsolutno ću otići u Moskvu. Kada će se posjeta održati, zavisiće u velikoj mjeri od Ministarstva spoljnih poslova i protokola”, rekao je Stevanović za portal 24ur.

On je istovremeno izrazio uvjerenje da će, nakon formiranja vlade, uskladiti rutu sa Ministarstvom spoljnih poslova, kao i da još nije dobio zvanični poziv iz Moskve.

“Narodna skupština nije turistička agencija, gdje birate gdje želite ići”, odgovorila je Alenka Bratušek iz Pokreta za slobodu gostujući zajedno sa Stevanovićem u emisiji pomenutog portala.

Naglasila je da spoljna politika zemlje mora biti koordinisana u okviru “trougla” – Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova, predsjednik i predsjednik Narodne skupštine.

Bratušek je izrazila nadu da će se Stevanović držati ovog protokola, jer bi “samostalni potez” mogao Sloveniju dovesti “na pogrešnu stranu” međunarodnih odnosa. Bratušek se slaže da treba graditi mostove umjesto zidova, ali naglašava da je potrebno “izabrati s kim”.

Stevanović je na njene riječi odgovorio da su turističke agencije privatne kompanije koje rade za privatnu korist, dok je zadatak predsjednika Narodne skupštine da radi za dobrobit države. Tvrdi da birači podržavaju njegovu želju da se poveže sa cijelim svijetom.