Bogatstvo ruskih milijardera povećano je za 22,6 milijardi dolara od početka godine, prema Blumbergovom indeksu milijardera.

Prema tim podacima, najviše se uvećalo bogatstvo jednog od glavnih vlasnika kompanije Noriljsk nikl, Vladimira Potanjina, i to za 3,82 milijarde dolara, čime je dostiglo brojku od 31,7 milijardi dolara, tako da je on zadržao prvo mesto na rang listi najbogatijih Rusa, prenijela je agencija RIA Novosti.

Indeks se izračunava na osnovu cijena akcija kompanija u kojima milijarderi poseduju akcije.

Blumbergov indeks milijardera obuhvata 500 najbogatijih ljudi na svijetu, a trenutno uključuje 22 ruska državljanina sa ukupnim bogatstvom u iznosu od 317,7 milijardi dolara zaključno sa 2. junom.

Na drugom mjestu najbogatijih Rusa ostaje suvlasnik Lukoila Vagit Alekperov, koji je povećao svoje bogatstvo za 561 milion dolara od početka 2025. godine, na 25,9 milijardi dolara.

Treći je vlasnik kompanije NLMK Vladimir Lisin, čije se bogatstvo smanjilo za 1,62 milijarde dolara, na 24,2 milijarde dolara.

Na desetom mjestu na listi najbogatijih Rusa je osnivač platforme Telegram Pavel Durov, čije se bogatstvo povećalo za 2,03 milijarde dolara od početka godine na 13 milijardi dolara.

(Tanjug)

Kandidat kojeg je podržala administracija Donalda Trampa, nekadašnji fudbalski huligan Karol Navrocki najvjerovatniji je pobjednik predsjedničkih izbora u Poljskoj, pošto je dva sata poslije ponoći imao milion glasova više od protivnika, gradonačelnika Varšave Rafala Tšakovskog.

Pobjednički podignutih ruku Rafal Tšakovski pojavio se pred pristalicama, neposredno poslije zatvaranja birališta, čvrsto ubijeđen da će baš on biti novi predsjednik Poljske, mada je prema prvim izlaznim anketama imao svega 0,6 odsto prednosti nad rivalom.

Navodeći da su ovi izbori predstavljali “poseban trenutak” u poljskoj istoriji, najavio je da će zemlja ubuduće “kao torpedo krene unapred”.

Četiri sata kasnije, stanje se potpuno promenilo i “torpedo” Rafala Tšakovskog prešao je na stranu rivala, Karola Navrockog, koji će, ukoliko se čudo ne ponovi, biti naredni predsjednik Poljske.

Dva sata poslije ponoći, Navrocki je imao dva odsto više glasova od protivnika, što je za većinu poljskih medija bilo dovoljno da, doduše oprezno, najave njegovu pobjedu.

Sve je neodoljivo podsjećalo na izbornu noć u Americi 2016. godine, u koju je Hilari Klinton ušla sa gigantskom prednošću u odnosu na Donalda Trampa, ali joj je put ka Bijeloj kući blijedio kako su pristizali rezultati.

Izborni dan u Poljskoj protekao je na sličan način. Tšakovski je, prema procjenama kladionica tokom dana imao 85 odsto šansi da postane novi predsjednik, ali su mu izgledi iz sata u sat blijedili.

Najveća izlaznost još od Leha Valese

Na birališta je izašlo rekordnih 72,8 odsto upisanih birača, što je najveća izlaznost od prvih predsjedničkih izbora i ubedljive pobjede lidera Solidarnosti Leha Valese.

Izlaznost i rezultati pokazuju, tvrde poljski mediji, duboke podjele među glasačima, rastrzanim između proevropskog puta Rafala Tšakovskog i nacionalno okrenute politike najvjerovatnijeg budućeg predsjednika, Karola Navrockog.

Kanidaturi Navrockog, kako se čini, nisu pretjerano naškodili izvještaji o učešću u tučama huligana ili podvođenju prostitutki dok je radio u jednom hotelu.

Učešće u tuči navijača “njegove” Lehije iz Gdanjska i pristalica Leha iz Poznanja priznao je gostujući na jednom podkastu neposredno pred drugi krug izbora.

Sa tribina u kancelariju predsjednika

“Pobijedićemo i spasićemo Poljsku. Nećemo dozvoliti Donaldu Tusku da zadrži monopol loše vladavine, vladavine koja ne haje za javne finansije i vladavine koja nam oduzima snove i ciljeve”, rekao je Navrocki.

“Moramo da pobijedimo i znam da ćemo uspjeti”, rekao je Navrocki.

Tšaskovski koji se školovao na Oksfordu zalaže se za liberalnu agendu koja naglašava važnost ženskih prava i čvrstih veza sa Evropskom unijom i NATO.

Obećao je “mirnu saradnju” sa vladom poljskog premijera Donalda Tuska.

Navrocki je, pak, istoričar koga je podržala administracija američkog predsjednika Donalda Trampa. Predstavlja se kao politički autsajder bez “prtljaga” iz prošlosti, želi da Poljska slijedi put inspirisan Trampom i smatra da je Vašington, a ne Brisel, ključni saveznik Varšave.

Navrocki je rekao da poslije višegodišnjih grešaka, uključujući energetsku zavisnost od Rusije i klimatski sporazum EU, Evropi treba “snažan, konzervativni glas i to iz Poljske”, prenosi RTS.

Grčka uvodi strože kazne u saobraćaju, a novi zakon KOK donosi rigorozne mjere za vožnju u alkoholisanom stanju i nepropisno parkiranje.

Nacrt zakona već je predstavljen u parlamentu Grčke, a usvajanje se očekuje u narednim nedeljama.

Cilj je smanjenje broja nesreća i povećanje bezbednosti na putevima.
Drastične kazne za vožnju pod dejstvom alkohola

Prema novom Zakonu o saobraćaju (KOK), vozači koji budu zatečeni u alkoholisanom stanju suočavaju se s visokim novčanim kaznama, privremenim oduzimanjem dozvole, pa čak i zatvorom. Mjere se primenjuju zavisno od količine alkohola u krvi ili izdahnutom vazduhu.

Za ponovljeni prekršaj u roku od godinu dana, vozaču slijedi kazna od 1.000 evra i zabrana vožnje do 180 dana, dok u slučaju BAC iznad 1.10 g/l kazna raste na 2.000 evra i zabrana do 2 godine. Ako vozač ponovi prekršaj treći put u roku od pet godina, vozačka dozvola se oduzima na sedam godina.
Zatvorska kazna za blokiranje šina i nove zone kontrole

Posebno stroge mjere uvode se za one koji parkiraju vozila tako da blokiraju šinski saobraćaj. Ako vozilo onemogući prolazak vozova ili tramvaja, predviđena je zatvorska kazna od 1 do 5 godina, uz obrazloženje da takvo ponašanje direktno ugrožava živote ljudi.

U Atini, blokiranje tramvaja sada nosi duplo veću kaznu – 150 evra umjesto dosadašnjih 75, uz dodatno oduzimanje dozvole na 60 dana. Kazne se povećavaju i za parkiranje na trotoarima, u kružnim tokovima i pejšačkim zonama – sa 100 na 350 evra, uz zabranu vožnje na 70 dana.

Nova ograničenja brzine i stroža pravila za dvotočkaše
Brzina prolaska pored škola i vrtića smanjuje se s 30 na 20 km/h. U malim ulicama dozvoljena brzina biće 30 km/h, u gradskoj vožnji 50 km/h, dok se na auto-putevima limit povećava na 140 km/h.

Upotreba zaštitne kacige obavezna je za sve korisnike dvotočkaša – motora, bicikala i električnih trotineta. Strože kontrole biće sprovedene i za korišćenje mobilnog telefona u vožnji, kao i za prolazak na crveno svjetlo.

Grčka Vlada poručuje da su sve mjere uvedene s ciljem smanjenja broja nesreća i povećanja kolektivne bezbjednosti na putevima. Novi zakon stupa na snagu po usvajanju u parlamentu, a vozačima se preporučuje maksimalna opreznost i poštovanje propisa, prenosi B92.