Connect with us

Društvo

SVJETSKI BRENDOVI BJEŽE IZ BIH! McDonald’s, Al Jazeera i Mittal zatvorili vrata, ZEMLJA POSTAJE CRNA RUPA ZA INVESTITORE?

Bosna i Hercegovina nikada nije bila lider u privlačenju stranih investicija, a imala je potencijala. Posljednjih godina trend ide i korak dalje – od izostanka dolazaka do aktivnog povlačenja nekada prisutnih globalnih brendova. Tako Bosna i Hercegovina nije više samo zemlja koju veliki brendovi zaobilaze, već zemlja iz koje velike kompanije i brendovi odlaze.

Odlasci svjetskih kompanija iz BiH više nisu izolovani slučajevi, nego simptom ozbiljnijeg problema koji se ne ogleda samo u brojkama i zatvorenim lokalima, već u ozbiljnom reputacijskom padu zemlje kao poslovnog okruženja.

McDonald’s, ArcelorMittal, Al Jazeera – tri različite industrije, tri različita razloga odlaska, ali isti zaključak. Prva asocijacija na njihovo prisustvo su investicije, radna mjesta i povezivanje BiH s globalnim tokovima.

Međutim, njihovo povlačenje protumačeno je kao simbol poraza – ne samo ekonomskog, već i sistemskog, piše Akta.

Sprečavanje potencijalne štete
Iako se u javnosti dugo spekulisalo o razlozima povlačenja McDonald’sa iz Bosne i Hercegovine, zvanično objašnjenje nikada nije u potpunosti razjašnjeno.

Više od pola godine nakon zatvaranja restorana, Kantonalni sud u Sarajevu odbacio je žalbu McDonald’sa na rješenje o privremenoj mjeri koje je prethodno stavljeno van snage. Takođe, sud je odbio i njihov zahtjev za izricanje mjere osiguranja.

McDonald’s je krajem 2022. godine zatvorio sve svoje objekte u BiH. Taj potez uslijedio je nakon što je kompanija predala zahtjev za mjeru osiguranja protiv lokalnog franšizera – firme Gliese 581g – Općinskom sudu u Sarajevu. Ova mjera je tražena radi sprečavanja potencijalne štete, očuvanja reputacije brenda i zaštite od eventualnih nezakonitih radnji. Sud je tada prihvatio zahtjev, a restorani su zatvoreni jer McDonald’s više nije bio spreman da nastavi poslovanje u BiH.

Međutim, u martu 2023. godine Opštinski sud je poništio tu mjeru osiguranja. McDonald’s se žalio na tu odluku, ali je Kantonalni sud u junu potvrdio raniju presudu i odbio njihovu žalbu kao neosnovanu.

Ovim je nastala paradoksalna situacija: iako je odluka o privremenoj mjeri na osnovu koje su objekti zatvoreni poništena, restorani su ostali zatvoreni, a McDonald’s se nije vratio na tržište BiH.

Različiti razlozi, iste posljedice
Iako su razlozi odlaska neuporedivi, gašenje regionalne televizijske mreže Al Jazeera Balkans nakon 14 godina rada, uzburkalo je cjelokupnu javnost.

Vlasnik je odlučio zatvoriti ovaj regionalni medijski projekat. Odluka je dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme čime Sarajevo više nije regionalni centar. Postaje medijsko ostrvo bez šireg uticaja.

Važno je naglasiti da razlozi odlaska ovih kompanija nisu identični – oni variraju od pravnih sporova i poslovnih nesuglasica, preko strateškog restrukturiranja do globalnih promjena u medijskim modelima. McDonald’s se povukao zbog komplikovanih odnosa sa lokalnim franšizerom i pravnih procesa, dok je Al Jazeera Balkans zatvorena kao dio šire interne transformacije unutar matične grupacije. ArcelorMittal, s druge strane, suočava se s izazovima na tržištu sirovina i promjenama u industriji teških metala.

Međutim, bez obzira na uzroke, posljedice ostaju jednake: urušavanje povjerenja investitora, smanjenje prisutnosti globalnih standarda i gubitak reputacije Bosne i Hercegovine kao potencijalne destinacije za ozbiljna ulaganja. Ovi odlasci se ne mogu posmatrati samo kao pojedinačni poslovni potezi, već kao simptomi šire institucionalne slabosti koja obeshrabruje nove dolaske i sputava razvoj domaćeg tržišta.

Svaki odlazak globalnog brenda je šamar i alarm
Prema Boži Skoki, profesoru strateškog komuniciranja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prisustvo globalnih kompanija odražava međunarodni imidž jedne zemlje:

“Prema poznatom britanskom stručnjaku za nacionalno brendiranje Simonu Anholtu, snagu brenda neke države čini šest elemenata: turizam, ljudi (poznate osobe ali i državljani), politika, kultura te strana ulaganja i brendovi koji dolaze iz te zemlje”, smatra Skoko.

Dodaje da je za BiH posebno problematično to što etablirani svjetski brendovi odlaze, jer to snažno narušava spoljnu sliku o zemlji, šaljući poruku da se ovdje ne može poslovati ni pod kakvim uslovima.

“Vodstvo Al Jazeere sigurno ima svoje razloge i motive, kao i njihovi financijeri iz Katara, ali njihov odlazak je gubitak kako za njih same, jer su se bili etablirali u ovom dijelu Europe, tako i za BiH koju brišu sa karte pokrivenosti svojim centrima… No, daleko veći problem u globalnoj percepciji je odlazak brendova poput McDonald’sa jer su oni među najpoznatijim brendovima na svijetu, te su prisutni i u daleko manje razvijenim zemljama…”, zaključuje Skoko.

Reputacijski rizik
Ekonomista Admir Čavalić upozorava da se ovim trendom urušava ne samo tržišna dinamika, već i prilika za prenos znanja, tehnologija i poslovnih praksi koje donose multinacionalne kompanije.

“Dugoročno i strateški loše. Ekonomski model uspjeha Bosne i Hercegovine treba da bude zasnovan na privlačenju velikih multinacionalnih korporacija koje će, kao u slučaju Slovačke, Češke i drugih zemalja, biti nosioci ekonomskog razvoja, ali i bitan izvor znanja i posljedično konkurentnosti za domaće kompanije. Nisu to samo novi poslovi, to je i signal drugim, globalnim investitorima. To je svakako i ulaznica za globalno tržište. Vidimo da se taj model urušava, što nije dobro. Zašto smo izgubili ove brendove i kompanije? Vjerovatno da postoji niz faktora uticaja: od niske stope socijalnog kapitala, odnosno visoke sklonosti korupciji, manipulacijama, barijerama za biznis i slično, pa sve do činjenice da smo malo, fragmentisano, spram EU siromašno tržište sa izuzetnim političkim, pravnim i nadasve ekonomskim rizicima”, navodi on.

Osvrće se i na kompleksnu mrežu faktora koja potiskuje strane investitore:

“Prekida se tržišni protok znanja. Tu prije svega mislim na prenos know-how, novih tehnologija, poslovnih modela i slično. Imamo dosta toga naučiti od velikih multinacionalnih kompanija i globalnih brendova, ali mi ih kontinuirano odbijamo i tjeramo sa našeg tržišta. Uostalom, pokazalo se u praksi da su naši radnici i privrednici najbrže učili u prisustvu ovih brendova – nakon odlaska, neki od njih nastoje predstaviti vlastite, kopirane, poslovne modele. U navedenom nema ništa loše, već samo oslikava šta smo izgubili”, pojašnjava Čavalić.

U konačnici, reputacijska šteta je možda i najtrajnija. Odlazak globalnih brendova nije samo poslovna odluka – to je poruka. Ne samo onima koji su ostali, nego i svima koji su eventualno razmatrali dolazak.

“Reputacijski rizik je ogroman. Nije dobro da se percipiramo kao zemlja prevara i pretjeranih rizika za poslovanje. Naročito za globalne brendove. Zbog toga neke zemlje ulažu u ekonomsku diplomatiju samo kako bi privukli neki brend. Banalizujem – ako zemlja ima McDonald’s, pa vjerovatno da ima neki minimum sigurnosti za biznis. Možda da, možda ne, ali investitori su od krvi od mesa kao i svi mi, te često donose odluke intiutivno, na bazi emocija”, upozorava Čavalić.

U vremenu u kojem zemlje ulažu milione u ekonomsku diplomatiju kako bi privukle samo jedan veliki brend, BiH ih gubi u tišini, bez analize i bez sistemske reakcije. A pitanje više nije ko je otišao – nego ko je ostao i hoće li ko doći?

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo uz poneki pljusak

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će preovladavati sunčano i toplo vrijeme, a tek ponegdje mogući su kratkotrajni pljuskovi.

Jutro će biti oblačnije na istoku i sjeveru, dok će u ostalim krajevima biti pretežno vedro.

Tokom dana doći će do razvoja oblačnosti koja će lokalno usloviti kratkotrajne pljuskove, ali će se u većini predjela zadržati suvo i stabilno vrijeme. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i pojačana bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od 13 do 18, na jugu do 20 stepeni, a u višim predjelima od 9, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 26 do 32, u višim predjelima od 21 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

RASTE INTERESOVANJE ZA PELET U BIH: Cijene i do 684 KM po toni

Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

Svakodnevni upiti

“Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

Cijena zavisi od klase

Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

Kupci u strahu od nestašice

“Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

“Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

Građani se odlučili na raniju kupovinu

Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

“Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

Cijene previsoke

Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

“Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

“Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI U BIH STRAHUJU: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

Žetva ječma

Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

Velika neizvjesnost

On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

“Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

Mnogi proizvođači su prezaduženi

Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

“Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

Cijene ječma i kukuruza

Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

“Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

Vremenske nepogode

Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

“Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

“Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

“Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

Nada umire posljednja

Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

“Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

“Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

Nastavi čitati

Aktuelno