Ted Roberts je bio 25-godišnji pripravnik Svemirskog centra Džonson NASA kada je obećao svojoj djevojci da će joj “donijeti mjesec sa neba”.

Ali za razliku od miliona zaljubljenih mladića prije njega Ted Roberts je ispunio svoje obećanje, prenosi Dailymail.

Roberts je, sada već davne, 2002.godine organizovao jednu od najneobičnijih i najdrskijih krađa u istoriji Američke svemirske agencije NASA i to uz pomoć svoje djevojke Tifanu Fauler i jedne od koleginica Šej Sor.

Koristeći svoje NASA identifikacione kartice, trojac je poslije radnog vremena provalio u Svemirski centar Džonson u Hjustonu i ukrao sef težak oko 270 kilograma, koji je sadržao oko 8 kilograma uzoraka Mesečevog kamenja prikupljenih tokom svih Apolo misija. Ukupna vrijednost ukradenih uzoraka procijenjena je na 21 milion dolara.

Ali ono što su Roberts i Faulerova uradili odmah nakon krađe izazvalo je još veći šok! Oni su prosuli Mjesečevo kamenje po krevetu i vodili ljubav na njemu.

Priča je nedavno ponovo postala viralna na društvenim mrežama, a jedan korisnik Instagrama je duhovito komentarisao: “Prvi čovjek koji je rekao ‘Daću ti Mjesec’ i zaista to uradio. Pravi gospodin!”.

Nakon krađe, grupa je pokušala da proda uzorke putem interneta, tražeći između 2.000 i 8.000 dolara po gramu, na vebsajtu Mineraloškog kluba iz Antverpena (Belgija).

Mjesečevo kamenje koje su Roberts i njegovi saučesnici ukrali iz NASA postalo je naučno bezvrijedno zbog kontaminacije. Pored toga, uništili su tri decenije ručno pisanih istraživačkih bilješki jednog NASA naučnika, koje su bile zaključane u sefu.

Donald Trump je u petak izjavio da će se SAD “pobrinuti” za situaciju u Gazi, rekavši novinarima da ljudi na blokiranom palestinskom teritoriju gladuju.

“Gledamo Gazu i pobrinut ćemo se za to. Mnogi ljudi gladuju”, rekao je predsjednik novinarima.

Kratki komentari uslijedili su nakon što je Trump završio posljednju etapu višednevne turneje po zemljama Perzijskog zaljeva.

Izrael je nametnuo blokadu Gaze više od dva mjeseca, što je potaknulo agencije UN-a i humanitarne grupe da upozore na smanjenje zaliha goriva i lijekova na teritoriju od 2,4 miliona Palestinaca.

Izrael je više puta negirao da postoji humanitarna kriza u Pojasu Gaze, unatoč teškoj situaciji tamo kao rezultat njegove blokade.

Trumpove izjave uslijedile su dan nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio izrazio otvorenost prema novim prijedlozima za dostavu pomoći Gazi, nakon raširenih kritika plana koji podržavaju SAD i Izrael.

Rubio je također izrazio zabrinutost zbog humanitarne situacije na tom teritoriju.

Trump je također u četvrtak izjavio da planira od Gaze napraviti teritoriju pod kontrolom SAD-a i označiti je kao “Zonu slobode”.

U Evropskoj uniji, 13 zemalja članica prijavilo je prepunjene zatvorske ćelije. Poljska, Mađarska i Češka imaju najvišu stopu zatvorenika u EU.

Prema posljednjim podacima Eurostata, u EU je 2023. godine bilo oko 499.000 zatvorenika. To predstavlja povećanje od 3,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi Euronews.

Očekuje se da broj zatvorenika može porasti i do 200 odsto između 2023. i 2027. godine zbog političkih promjena.

“Populacija zatvorenika raste u Evropi, posebno nakon prestanka post-covid mjera. Postoji nekoliko faktora koji se mogu povezati sa neadekvatnim ili nedosljednim politikama ili zakonodavnim praksama koje dovode do povećanja broja ljudi u zatvorima”, rekla je Idil Ajdinoglu, regionalna menadžerka programa u “Penal Reform International”.

Između 1993. i 2023. godine, najveći broj zatvorenika zablježen je 2012., kada je bilo 553.000. Jedan od pet zatvorenika u EU imao je strano državljanstvo 2023. godine.

Kada se upoređuju zemlje EU, najviša stopa zatvorenika na 100.000 ljudi u 2023. godini bila je u Poljskoj sa 203 zatvorenika, zatim Mađarskoj sa 187 i Češkoj sa 181.

Nasuprot tome, najniža stopa bila je u Finskoj sa 53 zatvorenika na 100.000 ljudi, Holandiji sa 66 i Sloveniji sa 68.

U 2023. godini, 14 zemalja imalo je određeni dodatni kapacitet, ili “prazne ćelije”, dok je 13 zemalja imalo prepunjene ćelije.

Prepunjenost nastaje kada ima više zatvorenika nego što je zatvor dizajniran da primi.

Najveća prepunjenost zabilježena je na Kipru, sa stopom popunjenosti od 226,2, Francuskoj sa 122,9 i Italiji sa 119,1.

S druge strane, najniže stope popunjenosti zatvora zabilježene su u Estoniji sa stopom popunjenosti od 56,2, Luksemburgu sa 60,8 i Bugarskoj sa 67,7.

Prepunjenost utiče kako na osobe koje se nalaze u zatvorima, tako i na osoblje, što dovodi do povećane nasilnosti, iscrpljenosti i smanjene kontrole unutar objekata.

Na primjer, u Španiji, prepunjenost je navodno omogućila kriminalnim bandama da slobodnije djeluju unutar zatvora, dok je u Sloveniji pristup zdravstvenoj zaštiti ozbiljno pogođen, a otkazivanje 1.416 pratnji dovelo je do značajnih kašnjenja u sudskim postupcima 2023. godine zbog opterećenja resursa.

Prema podacima “Penal Reform International”, slovenački zatvori takođe bilježe porast sukoba među zatvorenicima, sa zabilježenim incidentima koji su porasli sa 207 u 2020. na 314 u 2023. godini.