Connect with us

Svijet

TAJNI AI RAT: Kako Izrael lovi i eliminiše iranske čelnike

Izrael je u ratu protiv Irana preuzeo jednu od najosjetljivijih i najkontroverznijih uloga – sistematsko lociranje i eliminaciju ključnih ljudi režima.

Prema navodima izraelskih bezbjednosnih zvaničnika, riječ je o operaciji koja se oslanja na decenijama građenu obavještajnu infrastrukturu, ali i na novu generaciju tehnologije – sofisticirane AI sisteme koji analiziraju ogromne količine podataka i pretvaraju ih u precizne operativne odluke.

Izrael preuzeo „lov na lidere“
Još u ranoj fazi planiranja rata, tokom konsultacija između izraelskih i američkih vojnih komandanata, odlučeno je da Izrael preuzme operacije usmjerene na vrh iranskog režima.

Dok su druge mete – poput raketnih sistema, vojnih baza i nuklearnih postrojenja – podijeljene između saveznika, „lov na lidere“ pripao je Izraelu.

Prema tvrdnjama izraelske vojske, već u početnim udarima ubijen je vrhovni vođa Irana, čime je okončana njegova dugogodišnja vlast, kao i niz ključnih ljudi iz vojnog i bezbjednosnog vrha. Ukupno je, prema istim izvorima, eliminisano više od 250 visokih zvaničnika.

Strategija „odsijecanja glave“
Posljednji napadi obuhvatili su i komandanta mornarice Revolucionarne garde.

Ovakva strategija, poznata kao „dekapitacijska kampanja“, ima za cilj da paralizuje sistem komandovanja i oslabi sposobnost režima da koordinira odgovor.

Dugogodišnje praćenje i pripreme
Iako djeluje kao nagli proboj, izraelski zvaničnici tvrde da je riječ o rezultatu dugogodišnjeg praćenja.

Posebna pažnja posvećena je grupi najbližih savjetnika vrhovnog vođe, neformalno nazvanoj „Grupa petorice“, čiji su sastanci praćeni mjesecima, pa i godinama.

U jednom trenutku razmatrana je i mogućnost napada prije početka rata, ali je odgođena zbog prioriteta vezanih za nuklearni program.

Na kraju je odluka ipak donesena, a napad je izveden u trenutku kada su svi ključni ljudi bili okupljeni – uprkos tome što su raspolagali bunkerima i podzemnim skloništima.

Špijunska mreža i tehnologija
Temelj operacije čini kombinacija ljudskih izvora i napredne tehnologije.

Izrael je, prema sopstvenim navodima, razvio široku mrežu unutar Irana – od insajdera do sofisticiranih kiber-operacija.

Meta su bili različiti izvori podataka: telefonske komunikacije, nadzorne kamere, bezbjednosni sistemi i interne baze podataka iranskih službi.

Posebno vrijedne bile su informacije o kriznim lokacijama i alternativnim komandnim centrima.

Tajna AI platforma kao ključ
Sve prikupljene informacije obrađuju se pomoću tajne platforme vještačke inteligencije.

Njena uloga je da analizira ogromne količine podataka i iz njih izvlači obrasce ponašanja, kretanja i kontakata.

Prema izraelskim zvaničnicima, upravo ova tehnologija omogućila je novu preciznost – gotovo potpun uvid u svakodnevni život ciljanih osoba.

Sistem omogućava i brze promjene u realnom vremenu, uključujući promjenu mete u posljednjem trenutku.

Precizni udari i različite metode
Izrael je tokom godina razvio širok spektar metoda za ciljane likvidacije.

Ranije su korišteni eksplozivi postavljeni na vozila ili skrivene naprave u objektima, dok su u aktuelnom sukobu dominantne vazdušne operacije – projektili i dronovi.

U pojedinim slučajevima, mete su praćene toliko precizno da su projektili preusmjeravani tokom leta kako bi pogodili osobu u pokretu.

Podjela uloga sa SAD
U saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izrael je fokusiran na ciljeve visoke vrijednosti unutar režima, dok američke snage pokrivaju širi spektar operacija.

Američki zvaničnici naglašavaju da je riječ o podjeli prema sposobnostima, a ne pravnim ograničenjima.

Da li strategija daje rezultate?
Iako je eliminisan veliki broj zvaničnika, postavlja se pitanje dugoročnog efekta ove strategije.

Ubijeni kadrovi često se brzo zamjenjuju, nerijetko još radikalnijim ljudima.

Istovremeno, očekivani unutrašnji nemiri u Iranu zasad izostaju, a režim pokazuje određeni stepen stabilnosti.

Opasnosti i dileme
Dio stručnjaka upozorava da bi oslanjanje na atentate moglo postati previše dominantno.

To otvara pitanje granica – ko sve može postati meta i kakve dugoročne posljedice takav pristup može imati po međunarodne odnose.

Posebnu nedoumicu izaziva ponašanje iranskog vrha, koji se uprkos očiglednoj opasnosti okupljao na relativno nezaštićenim lokacijama.

Izraelski zvaničnici priznaju da takve poteze teško mogu objasniti, navodeći da je situacija podsjećala na „savršenu oluju“ koja se mogla predvidjeti, prenosi tportal.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno