Connect with us

Svijet

TAJNI IZVJEŠTAJI: Ko je koristio nerede u Francuskoj?

Tajna ruska mreža pokušala je da iskoristi prošlomjesečne nerede u Francuskoj šireći na društvenim mrežama poruke kojima se za nasilje okrivljuje nekontrolisana imigracija, a francuska vlast prikazuje kao nesposobna da kontroliše situaciju, navodi se u internoj procjeni Evropske unije u koju je Reuters imao uvid.

U odvojenoj internoj procjeni francuskog Ministarstva spoljnih poslova, koju je Reuters takođe pregledao, navodi se da su nalozi povezani s Izraelom i američkim pokretom MAGA širili “neprijateljske narative” o neredima, povezujući ih s radikalnim islamizmom i migracijama, prenosi Internazionale.

Prema analizi evropskih stručnjaka za dezinformacije, ova dva dokumenta pružaju uvid u pokušaje spoljnih aktera da unutrašnja previranja u Francuskoj iskoriste za sopstvene političke ciljeve.

Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi tvrdnje iz francuskog izvještaja i procjene EU.

Kako je ruska mreža pokušavala da utiče na francusku javnost?
U analizi Evropske unije navodi se da je tajna ruska mreža poznata kao “Operacija Overload” širila video-snimke koji su se lažno predstavljali kao prilozi zapadnih medija, ciljajući publiku u Francuskoj.

U pojedinim snimcima iznošene su lažne tvrdnje da su migranti silovali učesnike protesta ili da predstoje teroristički napadi.

Procjena EU obuhvata period od 7. do 21. oktobra i navodi da je Rusija nastojala da “prikaže francusko rukovodstvo kao slabo i sve autoritarnije”.

“Takvi događaji pružaju prilike da se podrivaju nacionalne vlade, podstiču strah i podjele i oblikuje percepcija javnosti uoči izbora”, navodi se u dokumentu EU namijenjenom ograničenom krugu primalaca, koji su pripremili stručnjaci za dezinformacije u diplomatskoj službi Unije.

Postoje li dokazi da su strani akteri pokrenuli proteste?
U evropskoj procjeni nisu pronađeni dokazi da su Moskva ili drugi akteri podstakli izbijanje protesta ili njihovu eskalaciju.

Njihove aktivnosti opisane su kao “oportunističko iskorištavanje nemira”.

Neredi su prošlog mjeseca izbili u gradovima širom Francuske, nakon što su demonstracije protiv rasta životnih troškova i slabljenja javnih usluga izmakle kontroli. Zemlja je tada bila suočena s nekim od najtežih slučajeva nasilja u posljednjih nekoliko decenija.

Francuski zvaničnici su, odgovarajući na Reutersov zahtjev za komentar, uputili na izjavu predsjednika Emanuela Makrona od 21. oktobra. Makron je tada rekao da nije bilo vidljivog stranog miješanja iza protesta, ali da je bilo “strane manipulacije informacijama”.

Koliki su domet imale proruske, izraelske i MAGA objave?
Prema procjeni francuskog Ministarstva spoljnih poslova, deset najgledanijih objava o nemirima na mreži X iz “proruskih krugova” prikupilo je ukupno 2,8 miliona pregleda od 16. do 18. oktobra.

Međutim, znatno veći domet ostvarile su objave naloga povezanih s američkim pokretom MAGA, kao i izraelskih zvaničnika i influensera.

Deset najgledanijih objava zvaničnika, medija i influensera povezanih s pokretom MAGA imalo je više od 49 miliona pregleda u istom trodnevnom periodu, navodi se u francuskom izvještaju.

Istovremeno je deset najgledanijih objava izraelskih zvaničnika, državnih naloga, medija i influensera ostvarilo više od 35 miliona pregleda.

Francuska procjena navodi da su nalozi povezani s Izraelom i pokretom MAGA nerede povezivali s radikalnim islamizmom i migracijama.

Šta stručnjaci podrazumijevaju pod “nadmetanjem narativa”?
Elina Trejger, viša politikološkinja istraživačke organizacije RAND, ocijenila je da takve kampanje predstavljaju postepeno “nadmetanje narativa”.

Prema njenim riječima, one vremenom mogu uticati na to kako se zapadne demokratije doživljavaju u Evropi i izvan nje.

Trejger je navela da ove kampanje podstiču protivljenje imigraciji, koje evropske birače usmjerava prema političkim ekstremima.

Analize tako ukazuju na nastojanja različitih spoljnih aktera da tumačenje francuskih nemira prilagode sopstvenim političkim porukama.

Šta je “Operacija Overload” i koji su njeni ciljevi?
Prema izvještaju Evropske unije, “Operacija Overload” aktivna je od septembra 2023. godine i usmjerena je protiv zapadnih “javnih ličnosti, institucija i medija”.

Cilj je da se “diskredituju ti akteri i njihova podrška Ukrajini, uz promovisanje sadržaja usklađenog s ruskim interesima”, navodi se u dokumentu.

U izvještaju se dodaje da su aktivnosti mreže “takođe imale za cilj podrivanje evropske podrške Ukrajini tvrdnjama da evropske vlade daju prednost Ukrajini u odnosu na domaće probleme”.

Britanski Institut za strateški dijalog u prošlogodišnjem izvještaju opisao je “Operaciju Overload” kao “upornu rusku informacionu operaciju velikog obima”.

“Ona se lažno predstavlja kao pouzdani izvori kako bi širila razdor, zbunjenost i nepovjerenje”, naveo je Institut.

Kako nastaju lažni medijski sadržaji?
Institut za strateški dijalog opisao je i metode kojima se ova operacija služi.

“Operacija pravi i objavljuje video-snimke koji izgledaju kao novinarski izvještaji, koristi vještačku inteligenciju za kloniranje glasova stručnjaka, falsifikuje novinske naslove i manipuliše fotografijama”, naveo je Institut.

Dodaje se da operacija “preusmjerava djelovanje iz jedne zemlje u drugu kako bi iskoristila krize i javne rasprave”.

Francuska državna služba za praćenje stranih digitalnih uplitanja Viginum objavila je 2024. godine detaljan izvještaj o mreži Overload i sličnim ruskim operacijama.

Francuski zvaničnici navodili su da se ove mreže ponovo aktiviraju tokom protesta, izbora i drugih događaja koji pružaju priliku za diskreditovanje Francuske.

Kako su Moskva i izraelske vlasti odgovorile na navode?
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar.

Portparolka Ministarstva Marija Zaharova u avgustu je odbacila optužbe francuske državne službe da Rusija širi dezinformacije o francuskim izborima 2027. godine.

Tada je rekla da te optužbe “neće biti posljednja izmišljotina koju će vlasti koristiti za manipulisanje javnim mnjenjem”.

Na Reutersove zahtjeve za komentar nisu odgovorili ni kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ni izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Svijet

KUŠNER NAJAVLJUJE TEŠKE ODLUKE: Šta čeka Ukrajinu?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski usaglasio je stavove sa evropskim liderima uoči mirovnih pregovora sa Rusijom, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država održavaju u Abu Dabiju, dok Kijev i njegovi saveznici nastoje da osiguraju da svaki sporazum o okončanju rata uvaži njihove bezbjednosne interese.

Razgovori, zakazani za utorak i srijedu, trebalo bi da ožive diplomatske napore za okončanje sukoba pokrenutog ruskom invazijom punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine, navodi rfi.

Zelenski je u ponedjeljak saopštio da je o pregovorima razgovarao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

“Činimo sve što možemo da trilateralni format donese rezultate”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Kako će Evropa učestvovati u razgovorima?
Iako će u zvaničnim pregovorima učestvovati samo Ukrajina, Rusija i SAD, evropske vlade odlučne su da utiču na eventualni sporazum. Njihovo insistiranje dolazi usred zabrinutosti da bi Kijev mogao biti izložen pritisku da prihvati teritorijalne ustupke koji bi išli u korist Moskvi.

Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov potvrdio je da će njegova delegacija u Abu Dabiju održati odvojene sastanke sa evropskim partnerima radi usaglašavanja stavova.

Očekuje se da će razgovorima na marginama pregovora prisustvovati predstavnici Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije, kao i NATO-a i Evropske komisije.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je da će Francuska imati svoje predstavnike. Kremlj je, međutim, u ponedjeljak insistirao na tome da zvanični pregovori ostanu isključivo trilateralni.

Da li je Moskva zaista spremna da pregovara?
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da će predstojeći razgovori pokazati da li Moskva ozbiljno namjerava da postigne sporazum.

“To je ključno pitanje koje mora biti razjašnjeno u razgovorima narednih dana: Da li je Rusija zaista spremna da pregovara?”, rekao je Vadeful u ponedjeljak, na marginama sastanka ministara spoljnih poslova Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, G7, u Parizu.

Pozvao je Moskvu da odustane od svojih “maksimalističkih zahtjeva” i upozorio da razgovori ne smiju da se pretvore u “pregovaračku predstavu”.

Kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand iznijela je optimističniju ocjenu, pozdravivši obnavljanje direktnih razgovora nakon dugotrajnog diplomatskog zastoja.

“Prva važna stvar jeste sam sastanak”, rekla je novinarima, naglašavajući značaj susreta nakon dugog perioda bez neposrednih pregovora.

“Uvjerenа sam da su strane spremne da razgovaraju o mogućem sporazumu… što je pozitivno”, dodala je Anand.

Hoće li pregovori obuhvatiti šira bezbjednosna pitanja?
Američki izaslanik Džared Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa, priznao je u ponedjeljak da pred pregovaračima stoje teške odluke.

Prema njegovim riječima, Rusija i Evropa će u jednom trenutku morati direktno da razgovaraju o “širim bezbjednosnim aranžmanima” u okviru eventualnog mirovnog sporazuma.

Kušner je prošle sedmice obećao bliske konsultacije sa evropskim vladama. Nagovijestio je da bi napredak u Abu Dabiju mogao otvoriti put ka širem pregovaračkom formatu, koji bi podrazumijevao njihovo neposredno učešće.

Kakvu pomoć može pružiti Indija?
Zelenski je podršku tražio i izvan Evrope, pa je u ponedjeljak razgovarao sa indijskim premijerom Narendrom Modijem.

Ukrajinski predsjednik naveo je da je Modi više puta pozivao Rusiju da okonča rat, kao i da je Indija spremna da pomogne u uspostavljanju koridora za izvoz žitarica preko Crnog mora, koji je poremećen ruskim napadima.

Šta i dalje razdvaja Rusiju i Ukrajinu?
Pregovori se održavaju dok i dalje postoje neslaganja o teritorijalnim ustupcima i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Moskva i Kijev za sada nisu nagovijestili značajniju promjenu svojih stavova o tim pitanjima.

Nastavi čitati

Svijet

ZAVRTANJE SLAVINE ZA BIROKRATE! Marko Rubio udario na UN “Dosta je bilo rasipanja, pomoć ne može biti vječna!”

UN moraju da smanje birokratiju i osiguraju da njihovi mehanizmi za pružanje humanitarne pomoći budu efikasniji, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

– U diskusijama Grupe sedam (G7), naglasio sam potrebu da agencije UN eliminišu rasipničku birokratiju i učine humanitarnu pomoć efikasnijom – objavio je Rubio na “Iksu”.

On je naglasio da pomoć koja se pruža drugim zemljama ne može da bude trajna i da mora biti precizno usmjerena, kao i da se odgovorno dijeli.

Rubio je trenutno u Parizu, gdje prisustvuje sastanku ministara spoljnih poslova G7 9. i 10. novembra.

Rubio je izjavio u julu 2025. godine da će Američka agencija za međunarodni razvoj obustaviti svoje programe kao dio cilja administracije da uspostavi recipročne odnose sa zemljama širom svijeta sa fokusom na investicijama, a ne na pomoći.

Nastavi čitati

Svijet

NEVIĐENA UCJENA IZ BERLINA! Merc blokira budžet EU ako članice ne daju novih 70 milijardi za Kijev!

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da neće podržati usvajanje sljedećeg sedmogodišnjeg budžeta EU za period 2028-2034. godine ukoliko se sve članice ne obavežu na kontinuirano finansiranje Ukrajine, piše list “Fajnenšel tajms”.

Ovo se navodi u Mercovom pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti, u koji je list imao uvid.

Njemački kancelar je povezao podršku budućem budžetu EU sa sporazumom svih članica Unije da pomognu u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine, pošto će se ta zemlja sljedeće godine suočiti sa nedostatkom 70 milijardi evra.

Merc je u pismu ukazao na potrebu za pronalaženjem rješenja koje bi Ukrajini obezbijedilo dugoročnu finansijsku podršku, posebno za servisiranje neizmirenog duga.

Pitanje nastavka finansiranja Ukrajine ostaje jedna od ključnih tačaka dnevnog reda uoči sastanka lidera EU u Dablinu u četvrtak i petak.

Kijevu će sljedeće godine biti potrebno dodatnih 70 milijardi evra uprkos ranije dogovorenom zajmu EU od 90 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno