Connect with us

Svijet

TAJNI PLAN ZA PUTINOVU POBJEDU: Procurili dokumenti otkrivaju BIZARNE PROJEKTE od milijardu evra

Procurili dokumenti iz Kremlja su otkrili kako Moskva radi na tome da obezbjedi da Vladimir Putin izađe kao pobjednik na predstojećim predsjedničkim izborima u Rusiji, pomoću komplikovane serije propagandnih i informacionih programa.

Kremlj radi na obezbjeđivanju pobjede Vladimira Putina na predsjedničkim izborima u Rusiji

Dokumenti otkrivaju ulaganje Kremlja od preko milijardu evra u “informacioni rat”

Sektor zabave- televizija, bioskop i onlajn sadržaji – uzimaju najveći dio budžeta

Institut za razvoj interneta je dobio više od 400 miliona evra za proizvodnju sadržaja u skladu sa ciljevima ruskih vlasti

Posebna pažnja se posvećuje anektiranim teritorijama kako bi seosigurala lojalnost lokalnog stanovništva

Estonski medij Delfi je podijelio dokumente koji su procurili sa nekoliko međunarodnih istraživačkih medija, uključujući “VSquare”, neprofitnu englesku novinsku organizaciju fokusiranu na pitanja u centralnoj Evropi. “VSquare” je istražio dokumente koji se odnose na izborne planove Kremlja.

U svom izvještaju o dokumentima, istražitelji VSquare-a su primjetili da dosijei pružaju uvid u to kako Kremlj planira da obezbjedi pobjedu na izborima za Putina, stvori panrusku propagandnu mrežu za cenzuru i integriše svoje novoanektirane ukrajinske teritorije.

VSquare je objavio da dokumenti o kojima je izvještavao potiču iz domaćeg političkog bloka predsjedničke administracije na čelu sa 61-godišnjim Sergejem Kirijenkom. Njihovu autentičnost istražitelji su provjerili i kod nekoliko analitičara.

Istražni tim VSquare-a otkrio je da je Kremlj trošio nešto više od milijardu evra na ono što se u dokumentima naziva „informacionim ratom“ i da je većina tog novca uložena u napore Kremlja da Putin ponovo bude izabran.

Više od 600 miliona evra izdvojeno je za cilj Putinovog reizbora, ali dokumenti pokazuju da je posebna pažnja posvećena i aneksiranim teritorijama kako bi se „osigurala lojalnost lokalnog stanovništva“.

Sektor zabave – televizija, bioskop i onlajn sadržaji – uzimaju lavovski dio ovog budžeta, primjećuje “Meduza”, nezavisni ruski istraživački sajt koji je bio partner u projektu.

Dosijei koje je “Meduza” videla otkrivaju fokus Putinove administracije na kreativne radove koji ističu „tradicionalne vrijednosti“ i pokazuju da su „pozitivne promjene u načinu na koji Rusi žive fundamentalni trendovi“.

“Uzdizanje savremenih ruskih heroja”
Sadržaj treba da teži da uzdigne „savremene (ruske) heroje na koje svako može da se ponosi“ i takođe treba da ima za cilj da promoviše jedinstvo zemlje nudeći osjećaj nacionalne pripadnosti „stanovnicima novih teritorija“, kako se dokumenti odnose na stanovnike istočne Ukrajine koju su okupirali Rusi.

Ova vrsta mape puta „nije ništa novo po duhu i podsjeća na smjernice date za filmske studije 1930-ih“, kaže Džef Houn, specijalista za Rusiju na Londonskoj školi ekonomije, pozivajući se na Hejsov kodeks standarda koji se decenijama koristio u američkoj filmskoj industriji.

– Kremaljski dokumenti, prije svega, otkrivaju finansijske detalje ekosistema koji je postavljen da progura narativ koji želi ruska moć – kaže Vlad Strukov, profesor na Univerzitetu u Lidsu i specijalista za rusku kinematografiju.

Oko 15 organizacija i udruženja dobilo je oko 600 miliona evra za proizvodnju sadržaja u skladu sa ciljevima koje su postavile ruske vlasti. Veliki dobitnik ovog finansiranja, prema dosijeima koji su procurili, jeste Institut za razvoj interneta (IID), koji je od početka 2023. dobio više od 400 miliona evra.

IID je osnovan 2015. da bi „uspostavio dijalog između zainteresovanih strana u internet ekosistemu i vlade“, navodi se u članku “Meduze” iz 2023. posvećenom rastućem uticaju instituta. Ali 2017. godine njegova namena se promijenila i IID je postao fond za finansiranje sadržaja namijenjenih mladima, navodi “Meduza”.

Međutim, IID više ne proizvodi samo mimove ili serije za tinejdžere, sada predstavlja jedan od glavnih izvora finansiranja filmova i TV emisija u Rusiji, navodi Meduza.

– To je arhetip ovih „alternativnih organizacija“ koje zamjenjuju nekadašnje izvore finansiranja umjetnosti koje „režim koristi da progura sopstveni narativ” – objašnjava Strukov.

Igrana serija kao aluzija na Putina
Za predsjedničke izbore, IID je pripremio dokument „sadržaja kreativne kampanje“ u kojem se detaljno opisuje desetak filmskih projekata, emitovanja, pa čak i muzičkih festivala.

Jedna takva serija, nazvana „DDR“ (skraćenica za Njemačku Demokratsku Republiku, kako je Istočna Nemačka bila poznata tokom Hladnog rata), govori o svakodnevnom životu obavještajnog oficira tog perioda. Strukov je rekao da to „daje pozitivnu sliku agenta službi bezbjednosti“, odgovornog za borbu protiv zapadnog uticaja. Tema serije je jedva prikrivena aluzija na Putina, koji je bio na sličnom obavještajnom položaju u svojim mlađim godinama.

Tu je i „20/22“, serija koja evocira ljubavnu priču između mladog Rusa koji odlazi u „humanitarnu misiju u Donbas“ sa mladom ženom koja se protivi „specijalnoj vojnoj operaciji“ (zvanični eufemizam koji koristi Moskva kad govori o ruskoj invaziji na Ukrajinu u februaru 2022.).

Prema Hounovim riječima, ovo je prvi put da je Putinov tim otišao toliko daleko da garantuje pobjedu na izborima za ruskog predsjednika.

– To pokazuje kako su, od rata, Putin i njegov uži krug morali da budu proaktivniji i praktičniji da uobliče narativ prije izbora, jer ne mogu da vjeruju da će sistem raditi za njih onoliko koliko je to činio ranije – rekao je Houn.

Pošto je Putinov reizbor zagarantovan, cilj je da se „namjeste izbori unaprijed” – da se uradi što je više moguće unaprijed kako bi stvarna „manipulacija rezultatima glasanja bila što manja”.

Ako poplava pro-putinovske propagande može da poveća predsjednikovu marginu pobjede, to će poslati poruku „ruskoj političkoj klasi i ostaviti utisak da Putin i dalje ima veliku podršku u masama, pa stoga nema razloga tražiti alternativu“, rekao je Houn.

Rekao je da ovi dokumenti pokazuju i sve više ideološku orijentaciju ruskog režima. Kult ličnosti je dugo bio obilježje Putinove vladavine, ali „jedna od prednosti Vladimira Putina, prije rata u Ukrajini, bila je to što je znao kada treba da bude pragmatičan”.

Sada Kremlj naglašava ideološku bitku sa „dekadentnim Zapadom“ i koristi sva sredstva propagande koja su mu na raspolaganju da zagovara ruske „vrijednosti“.

“Režim misli da je u nevolji”
Uprkos pokušajima Kremlja da kontroliše narativ, „Rusija nije Kina u smislu kontrole pristupa kulturi – javnost može da vidi zapadne produkcije ili one iz Južne Amerike i Azije“, primjetio je Strukov.

– Ovi dokumenti su važni iz dva razloga. Prvo, oni tačno potvrđuju kako Kremlj pokušava da preoblikuje cjelokupnu ideologiju ruske države. Ali drugo, oni pokazuju kako se to sprovodi na mikro nivou – objasnio je Mark Galeoti, analitičar koji je pregledao dokumente.

Kako je rekao, dokumenti su pokazali i od čega strahuje Putin.

– Ispod sve ove pompe, to je režim koji misli da je u nevolji – rekao je Galeoti.

Kako će napori Kremlja uticati na predsjedničke izbore u Rusiji i na mišljenja onih na okupiranim teritorijama tek treba da se vidi, ali je malo vjerovatno da će Putin izgubiti izbore s obzirom na prirodu njegove pozicije u ruskoj politici.

Related Topics:

Svijet

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Cijene hrane ponovo divljaju

Svjetske cijene hrane u avgustu su porasle drugi mjesec zaredom i dostigle najviši nivo u gotovo četiri godine. Najveći mjesečni skok zabilježen je kod šećera, dok su značajno poskupjeli i žitarice, mliječni proizvodi, meso i biljna ulja.

Cijene hrane najviše od novembra 2022.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), indeks svjetskih cijena hrane u avgustu je dostigao 133,3 poena, što je 1,9 odsto više nego u julu.

Time su globalne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda dostigle najviši nivo još od novembra 2022. godine.

U odnosu na avgust prošle godine, vrijednost indeksa veća je za 2,5 odsto, dok je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma zabilježenog u martu 2022. godine. Tada su cijene bile čak 16,8 odsto više nego danas.

Posebno zabrinjava činjenica da je poskupljenje u avgustu zabilježeno u svih pet glavnih kategorija proizvoda koje FAO prati.

Šećer napravio najveći skok

Najizraženiji rast zabilježen je kod šećera.

FAO indeks cijena šećera povećan je za čak 11,9 odsto, na 106,4 poena, čime je dostignut najviši nivo od juna 2025. godine.

Prema FAO, tržište sve više brine o globalnoj ponudi šećera u proizvodnoj sezoni 2026/27.

Dugotrajno toplo i suvo vrijeme nepovoljno je uticalo na očekivane prinose šećerne repe u Evropskoj uniji. Istovremeno, vremenski obrasci povezani sa fenomenom El Ninja dodatno utiču na proizvodne prognoze u pojedinim važnim azijskim proizvođačima.

Upravo kombinacija vremenskih nepogoda i neizvjesnosti oko proizvodnje vrši pritisak na cijene ovog proizvoda.

Poskupjele i žitarice

Značajan rast zabilježen je i kod žitarica.

FAO indeks cijena žitarica porastao je 2,2 odsto, na 116,3 poena, što predstavlja najviši nivo od maja 2024. godine.

U avgustu su porasle međunarodne cijene svih glavnih žitarica. Na tržište su uticali snažna potražnja, zabrinutost zbog vremenskih uslova u ključnim poljoprivrednim područjima, ali i neizvjesnost u vezi sa izvozom preko Crnog mora.

U odnosu na isti period prethodne godine:

pšenica je skuplja 2,6 odsto,
kukuruz 2,5 odsto,
sirk 3,9 odsto,
ječam 2,6 odsto.

Ovakva kretanja posebno su značajna za tržišta koja zavise od uvoza žitarica, jer cijene sirovina mogu uticati na troškove proizvodnje brašna, stočne hrane i brojnih drugih prehrambenih proizvoda.

Skuplji mliječni proizvodi i meso

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,3 odsto, na 119,2 poena.

Rast su prvenstveno predvodile više cijene mlijeka u prahu i sira.

Istovremeno, indeks cijena mesa povećan je za 1 odsto, na 127,9 poena. Poskupjeli su živinsko, svinjsko i ovčije meso.

Rast nije zaobišao ni biljna ulja.

Njihov indeks povećan je za 0,6 odsto, na 196,9 poena, što je najviši nivo od juna 2022. godine.

Biodizel dodatno podigao cijene ulja

Na tržištu biljnih ulja posebno su porasle cijene palminog i sojinog ulja.

FAO navodi da je na njihov rast uticala snažna potražnja povezana sa proizvodnjom biodizela u Indoneziji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Istovremeno, pad cijena ulja repice i suncokretovog ulja ublažio je ukupni rast ove kategorije.

Najnoviji podaci FAO pokazuju da se globalno tržište hrane ponovo suočava sa rastućim pritiscima, prije svega zbog vremenskih prilika, proizvodnih prognoza, potražnje za energentima i neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.

Iako su cijene još uvijek ispod rekordnih nivoa iz 2022. godine, činjenica da su u dva uzastopna mjeseca u porastu ponovo skreće pažnju na pitanje stabilnosti globalnog snabdijevanja hranom.

Nastavi čitati

Svijet

UN IZGLASALE NOVU MAPU SVIJETA: Podržana nova projekcija koja preciznije prikazuje Afriku

Tradicionalna karta vijekovima je stvarala pogrešnu sliku o veličini kontinenata, pa Afrika na njoj izgleda gotovo kao Grenland iako je od njega 14 puta veća.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je rezoluciju kojom se podržava zamjena tradicionalne karte svijeta novom projekcijom koja znatno preciznije prikazuje veličinu Afrike.

Rezoluciju “Ispravimo mapu” predložio je Togo, uz podršku članica Afričke unije. Za njeno usvajanje glasale su 164 države, uključujući Francusku i Veliku Britaniju.

Sjedinjene Američke Države bile su jedina država koja je glasala protiv, dok je šest zemalja bilo uzdržano.

Promjena se odnosi na široko rasprostranjenu Merkatorovu projekciju, koja se koristi još od 16. vijeka. Ona znatno uvećava države i kontinente bliže polovima, dok područja u blizini ekvatora prikazuje manjim nego što zaista jesu.

Zbog toga Afrika na tradicionalnim kartama izgleda približno iste veličine kao Grenland, iako je u stvarnosti čak 14 puta veća, piše BBC.

Zašto dosadašnja mapa nije precizna?
Merkatorovu kartu napravio je 1569. godine flamanski kartograf Gerard Merkator kako bi evropskim moreplovcima olakšao plovidbu i određivanje pravca.

Problem je nastao zato što površinu Zemljine kugle nije moguće potpuno precizno prenijeti na ravnu, dvodimenzionalnu kartu. Svaka projekcija zato mora da napravi određeni kompromis i izobliči oblik, veličinu ili udaljenost između pojedinih teritorija.

Merkatorova projekcija sačuvala je pravce važne za navigaciju, ali je istovremeno drastično uvećala teritorije udaljene od ekvatora. Tako Evropa, Severna Amerika i Grenland na karti izgledaju mnogo veći u odnosu na Afriku i Južnu Ameriku nego što zaista jesu.

Kritičari smatraju da ovakvo prikazivanje nije samo geografski problem. Prema njihovom mišljenju, umanjivanje Afrike na kartama može da utiče na način na koji ljudi doživljavaju značaj, potencijal i razvojne potrebe tog kontinenta.

Afrika 14 puta veća od Grenlanda
Jedan od najočiglednijih primjera pogrešne predstave jeste odnos Afrike i Grenlanda. Na Merkatorovoj karti njihove površine djeluju slično, iako Afrika zauzima približno 30,3 miliona kvadratnih kilometara, a Grenland oko 2,16 miliona.

Kako bi otklonili takva izobličenja, kartografi su 2018. godine napravili projekciju “Jednaka Zemlja”, odnosno “Equal Earth”. Ona čuva relativne površine kontinenata i država, zbog čega znatno vernije prikazuje njihove stvarne međusobne veličine.

Svih 54 članice Afričke unije prihvatile su ovu kartu u februaru, navodeći da ona “preciznije predstavlja veličine svih kontinenata, a posebno Afrike”.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”
Ministar spoljnih poslova Togoa Robert Dise poručio je uoči glasanja da način na koji se svet prikazuje na kartama utiče i na način na koji ljudi doživljavaju čitave kontinente.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”, rekao je Dise za Rojters.

On je prethodno na sastanku u Ujedinjenim nacijama objasnio da geografske karte nikada nisu potpuno neutralne.

“Mapa nikada nije neutralna. Ona oblikuje percepciju i utiče na način na koji razumemo mesto naroda i kontinenata u svijetu”, rekao je ministar Togoa.

Rezolucija Generalne skupštine UN nije pravno obavezujuća, pa države neće morati odmah da menjaju sve karte u školama, atlasima i zvaničnim dokumentima.

Ipak, očekuje se da odluka podstakne međunarodne institucije, obrazovne ustanove i druge organizacije da postepeno počnu da koriste novu projekciju svijeta, na kojoj će Afrika i ostali kontinenti biti prikazani u znatno realnijim razmjerama.

Nastavi čitati

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Aktuelno