Profesor geopolitike Dragan Kolev izjavio je za Srnu da se rat trenutno vodi na 23 tačke u svijetu, ali da je fokus svjetske javnosti na sukobu u Ukrajini i na Bliskom istoku, jer su na njima najviše angažovani potencijali velikih globalnih sila, a upravo na ovim primjerima utvrdilo se da vještačka inteligencija ima strahovitu moć i primjenu.

“Kao i svaka druga moć u ratovima, algoritam koji ima mogućnost da obrađuje ogroman broj informacija za kratko vrijeme i da brzo nudi rješenje je u funkciji vojne moći, odnosno rata, i to je ona druga tamna strana vještačke inteligencije”, rekao je on.

Kolev je rekao da je cijela suština u tome da primjena vještačke inteligencije u ratovima nije zakonski regulisana, te da će to biti maksimalno zloupotrebljavano i u budućnosti.

“Savremeni ratovi pokazuju da nema nikakve etike, ni poštovanja prava. Međunarodno i javno pravo odavno nije predmet poštovanja, nego se poštuje moć, tako da će u tom kontekstu vještačka inteligencija biti primjenjivana u donošenju ključnih odluka na taktičkom, operativnom i strateškom nivou”, rekao je Kolev.

On je ukazao da je Evropa pokušala da zakonski definiše upotrebu vještačke inteligencije, ali da je prevagnula sila.

Kolev je naveo da će vještačka inteligencija biti ugrađivana u gotovo sva oruđa i oružja koja se koriste u ratu, bilo da su ofanzivnog ili defanzivnog karaktera.

“Ona će sama birati ciljeve, birati vrijeme aktiviranja, sama odlučivati na bojnom polju”, ukazao je Kolev.

On je naglasio da je vještačka inteligencija u savremenim ratovima postala sastavni dio hibridnih ratova.

“Našla je primjenu u savremenim ratovima koji su postali vrlo složeni i totalni pa i u digitalnom obliku, počev od medijskog, psihološkog, kognitivnog rata, neuro-rata, propagande, do navođenja i samonavođenja raketa, dronova, bespilotnih letjelica svih vrsta”, rekao je on.

Kolev je naveo da je teško reći ko je otišao najdalje u primjeni algoritma u vojne svrhe, ali da je po nekim analizama to Indija i skrenuo pažnju da borba za tu vrstu prevlasti znači i borbu za rijetke minerale koji se ugrađuju u ta vojna sredstva, kao što su čipovi.

“Bez tih rijetkih metala se ne mogu voditi savremena ratna dejstva. To nije pozadina, ovo je sastavni dio tog ratovanja u kom se sve više isključuje čovjek, a uvode dronovi i robotizacija”, kaže Kolev.

Prema njegovim riječima, to ne znači da će biti manje ljudskih žrtava, već je upravo suprotno.

“Savremeni ratovi nose sa sobom veliki broj žrtava, od kojih jako mnogo civilnih žrtava, koje su nekada bile nazivane kolateralna šteta. Dakle, u tim sukobima imate tri puta više šansi da preživite kao vojnik nego kao civil”, rekao je Kolev.

On je ukazao da je istorija ratova pokazala da će onaj ko ima neku moć upotrijebiti sva sredstva za osvajanje prostora, dominaciju, širenje svoje teritorije, hegemonije i sve što mu donosi dobit, a da trenutno još nisu definisani kriterijumi da li je sukob koji bukti dobio dimenzije svjetskog.

Kada je riječ o situaciji na Balkanu, u Srbiji i Republici Srpskoj, Kolev je naveo da će, ako imaju dovoljno pameti i saznanja, da naprave strategiju kako da izbjegnu konflikt u vrijeme globalnog sukoba.

“Informacione tehnologije su povezale i vrijeme i prostor tako da se informacije dobijaju vrlo brzo. Treba ih selektovati, ne uzimati zdravo za gotovo i ostati po strani i neutralan”, istakao je Kolev.