Connect with us

Politika

TANJA VUKOMANOVIĆ “Sramota je da jedan čovjek ima na raspolaganju 77 miliona KM u svom budžetU”

Sramota je da jedan čovjek ima na raspolaganju 77 miliona KM u svom budžetu. Kažem jedan čovjek, ne kažem predsjednik Republike Srpske, zato što se radi o tom čovjeku koji gdje god da je, imaće najveći budžet, s obzirom na to da prije njega predsjednici nisu imali toliki budžet.

Ovo je rekla poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović tokom skupštinske rasprave o budžetu Republike Srpske i budžetu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je povećan za 21 milion KM u odnosu na ovu godinu.

– Da bi slikovitio pokazali koliki je budžet predsjednika Republike Srpske, uporediću ga sa budžetima predsjednika iz drugih zemalja. Predsjednik Crne Gore ima budžet 3,1 miliona KM, predsjednik Srbije 3,7 miliona KM, predsjednik Slovenije 6,8 miliona KM, predsjednik Hrvatske 9,8 miliona KM, a predsjednik Republike Srpske 77 miliona KM – navela je ona, dodajući da Dodik ima budžet već nego svi predsjednici regiona zajedno.

Ističe da ovi budžeti nemaju veze sa ekonomskom snagom jedne zemlje.

– Ovdje se ne radi o tome da smo mi bogatija zemlja od nekih. Ovdje se radi o tome da je sva koncentracija moći u jednom čovjeku. Iako ove zemlje imaju možda veće budžete od nas, naš budžet je koncentrisan kod jednog čovjeka kako bi on mogao da ga dijeli – navodi ona.

Ističe da to što vladajući govore da će se iz tog budžeta praviti vrtići, davati novac sportistima, raditi pokroviteljsva manifestacija, nije ispravno.

– I to je ono na šta mi sve vrijeme upozoravamo. Zašto imamo ministarstvo prosvijete? Zašto imamo ministarstvo sporta? Zašto imamo lokalne zadnice? Oni treba da raspoređuju novac. Ovo je omalovažavanje institucija, ovo je sramota da se jedan čovjek ponaša ovako i da uzima i novac i dijeli kako on želi pod svojim imenom i svojim pokroviteljstvima – navela je Vukomanović, prenosi BN.

Politika

ŠMIT U DEJTONU: Radiću na tome da budem posljednji visoki predstavnik

“Karl Bilt bio je prvi, ja sam osmi i radiću na tome da budem zadnji visoki predstavnik”, rekao je u svom govoru u Dejtonu Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, povodom 30. godišnjice potpisivanja Mirovnog sporazuma.

On je rekao da bi u se u tom trenutku međunarodna zajednica, ne potpuno pomakla, ali bila u pozadini, prenosi Euronews.ba.

“Jer ljudi očekuju da je međunarodna zajednica tu u slučaju izazovnih situacija da pomogne onima koju su patili četiri godine…”, rekao je Šmit.

Govoreći o budućnosti, on je rekao da je potreban fer balans između tri naroda i ostalih da nađu rješenje.

“Nije lako naći taj balans između etničkih grupa. Hrvata oko odluke ustavnog suda, na primjer, izbora članova Predsjedništva, što su neki od problema”, rekao je Šmit i dodao da ostali i manjine nemaju pravo da se kandiduju za Predsjedništvo.

“Ovo nije priprema za EU integraciju, Evropski sud je bio jasan prije 15 godina, ništa se nije uradilo da se ovaj problem popravi u Ustavu”, rekao je on.

Kazao je da međunarodna zajednica još vidi potencijalne opasnosti za mir i stabilnost.

“Neki neodgovorni ljudi u jednom entitetu, ne entitet, počeli su sa ilegalnim akcijama koje napadaju ustavni poredak”, rekao je Šmit.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ “PDP jača u Derventi! RAST ČLANSTVA I FOKUS NA LOKALNE PROBLEME” (FOTO)

U Derventi je održan radni sastanak PDP-a Izborne jedinice 4, uz prisustvo predstavnika iz Broda, Modriče i Vukosavlja. Tema razgovora bile su aktuelne infrastrukturne poteškoće, potreba za jačim angažovanjem na lokalnom nivou, kao i sve veće interesovanje građana za politike koje ova stranka zastupa.

Prema riječima Nebojše Drinića, generalnog sekretara PDP-a, sastanak je bio produktivan i ohrabrujući, uz jasne poruke sa terena.

– Okupili smo se da otvoreno razgovaramo o realnim problemima sa kojima se naše lokalne zajednice suočavaju. Od zapostavljene infrastrukture do potrebe za većom podrškom institucija na terenu, osjetili smo snažnu volju ljudi da se stvari mijenjaju – poručio je Drinić.

On je istakao da PDP bilježi stalan priliv novih članova, što, kako je naveo, najbolje svjedoči o tome da pristup stranke uživa široku podršku među građanima.

– Svaki dio Republike Srpske nam je podjednako važan. Ne pristajemo na politiku u kojoj postoje zanemarene opštine i zaboravljeni ljudi. Želimo Republiku u kojoj se glas naroda čuje i poštuje, gdje institucije služe građanima – istakao je on.

Drinić je naglasio da snaga PDP-a leži u terenskom radu, iskrenom dijalogu sa građanima i spremnosti da se ponude konkretna rješenja.

– Samo zajedno, sa jasnom vizijom i iskrenom namjerom, možemo graditi jaču i razvijeniju Republiku Srpsku – zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

EVO ŠTA SE DEŠAVALO NA ZASJEDANJU NATO-a! Govor koji je uzburkao javnost u BiH i regionu

Zamjenik američkog državnog sekretara SAD Kristofer Landau na zasjedanju NATO-a u Dejtonu govorio je o BiH i dao jasnu poruku – voljni smo da slušamo, dogovori moraju da se poštuju, ali se morate prilagoditi novim vremenima.

Njegov govor prenosimo u cijelosti:

Zaista mi je velika čast i zadovoljstvo što sam danas ovdje i što mogu da vam se obratim. U ime predsjednika Trampa i državnog sekretara Rubija, želio bih da se zahvalim guverneru DeVajnu i kongresmenu Terneru na gostoprimstvu. Takođe, zahvaljujem svim uvaženim zvanicama koje su doputovale iz svih krajeva svijeta, a posebno iz Evrope i sa Balkana. Radujem se što sam u prilici da vas pozdravim u našoj zemlji, čast mi je da ste nam ovdje gost.
Okupljeni smo na jednom zaista posebnom mjestu, u zaista posebnom trenutku. Dejton, Ohajo je rodni grad braće Rajt – Vilbura i Orvila – koji su sanjali o avionima na motorni pogon i taj san pretvorili u stvarnost jednog decembarskog dana 1903. godine u Kiti Hoku, u Sjevernoj Karolini. Nevjerovatno mi je da se prvi let motornog aviona dogodio svega 60 godina prije mog rođenja – a moj djed je tada već imao 20 godina.

Čovječanstvo je prešlo dug put u vremenu koje je za istoriju kao treptaj oka – i u dobru i u zlu.

Ovdje smo i u posebno značajnom trenutku – 30 godina nakon što su završeni pregovori o mirovnom sporazumu za BiH, upravo u ovom gradu. Bilo da se radi o pojedincima ili narodima, malo je plemenitijih poduhvata od traganja za mirom – za sebe ili za druge. A, naravno, potraga za mirom i njegovo promovisanje upravo je suština diplomatije, kojom se danas bavim.

Stoga, danas odajemo počast onima koji su se prije tri decenije okupili ovdje da zaključe mirovni sporazum.

Da li to znači da je taj sporazum savršen? Naravno da ne. Većina mirovnih sporazuma predstavlja pokušaj kompromisa. A kompromis često nije lijep. Niko ne dobije 100 odsto onoga što hoće – ali je to ipak bolje nego da se ne postigne ništa.

Dejtonski sporazum, zaključen prije 30 godina, proglašen je herojskim i istorijskim – i zaista je zaustavio građansko krvoproliće. Ali, na samom početku, Sjedinjene Države su ukratko izložile svoj cilj, da se postigne sporazum koji je – citiram – “jasan, ograničen i ostvariv”.

Ova skromnost u sredstvima i ciljevima djeluje privlačno. Danas nisam ovdje da držim predavanja, već da slušam vas koji dolazite iz BiH i regiona. Mi u Trampovoj administraciji spremni smo da stavimo na raspolaganje svoju pomoć i doprinesemo unapređenju uslova – ali samo ako je naše uključivanje i željeno i opravdano. Znam da to nije uvijek bio duh u kom su američki zvaničnici pristupali spoljnoj politici, ali u ovom pogledu, kao i u mnogim drugim, Trampova administracija spremna je da isproba drugačiji pristup – i ponosan sam što predstavljam taj novi način razmišljanja.

Zapravo, moje porijeklo me je savršeno pripremilo za to. Moj otac je bio karijerni američki diplomata. Rođen sam u Madridu, u Španiji, dok je služio u tamošnjoj američkoj ambasadi. Odrastao sam ne ovdje, u Sjedinjenim Državama, već u nekoliko zemalja Јužne Amerike, gdje je bio ambasador SAD-a. Dakle, iako sam Amerikanac od trenutka svog rođenja, navikao sam da Sjedinjene Države- i svijet – posmatram i očima drugih. Očekujem i poštujem različita gledišta, i razumijem da nisu svi – niti žele da budu – isti kao ja ili moji sunarodnici Amerikanci.

Možemo voljeti svoju zemlju i biti ponosni na nju, a da istovremeno uvažavamo ogromnu raznolikost naroda i kultura širom planete. Predsjednik Tramp je upravo ovu temu istakao prošle nedjelje, u svom važnom govoru o spoljnoj politici u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji. Priznao katastrofalne rezultate američkih pokušaja “izgradnje država” širom svijeta tokom posljednjih decenija i osudio aroganciju onih koji slete u stranu zemlju i misle da imaju sve odgovore.

Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu? To znači da smo spremni da slušamo i sarađujemo sa svim uključenim stranama. Sporazumi moraju biti čvrsti da bi opstali, ali istovremeno morate biti fleksibilni da biste se prilagodili novom vremenu.

Da budem jasan: Sjedinjene Američke Države ne nude neograničena sredstva za nedefinisane, neizvjesne ili nerealne ciljeve. Ova osnovna poenta prečesto se gubi kod onih koji zagovaraju preoblikovanje stranih društava prema utopijskim vizijama.

Nismo zainteresovani da namećemo viziju društva koja odražava želje udaljenih birokrata i uskih aktivističkih krugova. Sjedinjene Američke Države mogu biti voljan partner sa značajnim političkim kapitalom. Možemo raditi vrijedno, ali sarađivaćemo samo sa onima koji su posvećeni pragmatičnom realizmu za svoju zemlju.

Odbacujemo dva neodrživa ekstrema – s jedne strane težnju za transcendentnom transformacijom, a s druge strane ponovno otvaranje starih rana. Beskrajno ekspanzivna politika bez uzdržanosti i istorijske skromnosti postaje neprijatelj strategije i ustavnog državnog uređenja. To nije naša svrha, naša funkcija, niti naša misija.

Narodi i društva posjeduju otpornost – ali moraju da odluče da budu otporni. I ovdje ne govorim samo o liderima, već o narodu.

Postići ravnotežu između trajnosti i fleksibilnosti nije lako. Sporazumi koji su i čvrsti i prilagodljivi zahtijevaju saglasnost i konsenzus svih strana na terenu. Oni moraju odražavati regionalne uslove i stvarnost, a ne idealizovane i apstraktne obrasce nametnute odozgo ili izdaleka. Kada različite nacije i vrednosni sistemi postoje jedni pored drugih, mir ne zavisi od vojne pobjede – koja samo postavlja teren za sljedeći sukob – nego od kompromisa koji omogućava svima da žive zajedno. Mir i razvoj definišu ljudi koji moraju da žive sa posljedicama – ne pravnici (a i sam sam pravnik), ne akademici, niti istraživački instituti.

Zato mislim da s pravom možemo reći da je Dejtonski sporazum uspjeh – iako nije savršen ni u teoriji ni u praksi. Ovdje sam da izrazim spremnost Trampove administracije da sluša i da igra konstruktivnu ulogu za sve strane.

Na kraju, narodima Bosne i Hercegovine i njenim susjedima pružamo ruku prijateljstva i izražavamo spremnost da pomognemo. A vama svima zahvaljujem na vašem vremenu i pažnji. Hvala vam, piše RTRS.

Nastavi čitati

Aktuelno