Više od 500 najboljih maturanata iz Srbije i Republike Srpske primilo je juče u Belom dvoru pohvalnice i prigodne poklone za izuzetan uspjeh postignut tokom srednjoškolskog obrazovanja Fondacije za obrazovanje i kulturu Aleksandara Karađorđevića.

Karađorđević je, zajedno sa suprugom Katarinom Karađorđević, na 23. prijemu za najbolje maturante, pozdravio učenike, odajući im priznanje na izuzetnim rezultatima koje su postogli tokom školovanja u osnovnoj i srednjoj školi.

– Svake godine se iskreno obradujem kada vidim da imamo dobre učenike koji znaju da je vrednost obrazovanja neprocenjiva. Želja nam je da motivišemo mlade da nastave dalje, jer je obrazovanje najvažnije. Oni moraju da nastave put koji su započeli, radeći na svojoj daljoj edukaciji i usavršavanju – poručio je princ Aleksandar Karađorđević, prenosi Tanjug.

Dodao je da su Srbiji i Republici Srpskoj potrebni obrazovani, pametni mladi ljudi, kao i da naša otadžbina može da napreduje samo znanjem.

– Vi ste naši budući lideri, oni koji će naslediti ovu zemlju od nas i našoj Srbiji je potrebno da ostanete ovde. Doprinoseći svojoj zemlji i svom narodu znanjem, dajete najviši i najplemenitiji primer pravog rodoljublja – istakao je on.

Izaslanik premijera Srbije Miloša Vučevića Nikola Banjac je čestitao uspjeh maturantima i poželio im da i dalje napreduju i grade Srbiju koja sa njima može samo da, kako je rekao, raste, cvjeta i bude ljepša.

Dodao je da je prije 20 godina bio na istom mjestu na kojem su danas maturanti, kao i da mogu da računaju na podršku čitave države.

– Vlada i predsednik, kao i svi segmenti društva će dati dodatni doprinos da se ovi uspesi dodatno prepoznaju i nagrade – istakao je Banjac.
Srpskacafe

Centar Banjaluke krase predivni murali koji odišu mističnošću i šarenilom.
Ova vrsta iscrtavanja zidova jako je popularna u posljednjih nekoliko godina.

Mural (od riječi na španskom jeziku mural) je inače slika urađena na zidu, plafonu-tavanici ili nekoj drugoj velikoj permanentnoj zidanoj površini. Pojam označava i slikarsku kategoriju koja je postala poznata zahvaljujući pokretu nazvan muralizam.

Teme često zastupljene na muralima mogu biti različiti alegorijski prikazi inspirisani političkim, religijskim i inim motivima i idealima, a kako ovo izgleda u centru Banjaluke pogledajte u foto galeriji koju je napravio fotograf Milan Volaš.

Poštujući tradiciju i običaje, u sklopu obilježavanja praznika Duhovi, i ove godine održan je defile kočija sa konjanicima koji su prodefilovali ulicama Banje Luke.

Veliki broj sugrađana dočekao je defile kočija i konjanika, koji se kretao se od tvrđave Kastel prema Hramu Hrista Spasitelja, a u defileu je učestvovao i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je rekao da je Banja Luka već treću godinu zaredom uz defile kočija i fijakera obilježila Duhovski utorak, baš onako kako se to nekada obilježavalo u našem gradu.

– Duhovski vašar dio je identiteta naše Banje Luke i ponosan sam što smo ovu tradiciju obilježavanja Duhovskog utorka staru gotovo jedan vijek, nakon pet decenija pauze, vratili na ulice našeg grada. Riječ je o manifestaciji koja će 2027. godine napuniti jedan vijek – poručio je gradonačelnik Stanivuković.

Gradonačelnik je istakao, da je ponosan što već treću godinu zaredom Grad priređuje ovu manifestaciju i što smo se vratili staroj tradiciji i našem identitetu.

– Duhovski utorak obilježavali su naši preci, a ulicama grada i tada su defilovali najljepši konji, kočije i fijakeri, međutim ova tradicija je silom prilika bila prekinuta. To smo ispravili i danas uz bogat kulturno-umjetnički program i defile kočija ponovo praznujemo Duhovski utorak – podsjetio je on.

Stanivuković je iskoristio priliku i da se zahvali banjalučkoj „Tržnici“ na saradnji u organizaciji događaja koji doprinosi da naši običaji opstanu i žive.

Učesnik današnjeg defilea – vlasnik ergele „Mitraković“ iz Srbca Luka Mitraković je istakao da je današnji događaj pokazatelj da ima budućnosti za ljude koji se bave uzgojem konja.

On je zahvalio Gradu Banjoj Luci i banjalučkoj „Tržnici“ na odličnoj organizaciji, istakaši da je važno da se na ovaj način čuva stara duhovska tradicija.

Učesnik je i Adem Mudrov iz Jelaha, kazao je da već 12 godina učestvuje u defileu i da ga to raduje jer ulažu veliki trud i rad koji ovdje mogu predstaviti.

SrpskaCafe