Connect with us

Politika

Tegeltija i Helez sami sebe izabrali

U BiH se nerijetko dešava da pojedini funkcioneri sjede, naročito nakon izbora, na duplim, nespojivim pozicijama, a prilikom biranja novog saziva Savjeta ministara ponovo se došlo u situaciju da su među kandidatima za ministre bili i poslanici te da su sami sebi dali glas za prelazak na drugu funkciju.

Zoran Tegeltija (SNSD) i Zukan Helez (SDP BiH) u srijedu su, sa pozicija poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, glasali za predloženi sastav Savjeta ministara čiji su i sami bili dio, jer su bili predloženi i za ministre finansija i trezora, odnosno odbrane na zajedničkom nivou vlasti.

I to nije usamljen slučaj. Ista situacija zabilježena je i krajem 2019. kada su Staša Košarac i Vojin Mitrović iz SNSD-a, kada se glasalo za ministre na nivou BiH, bili isto tako poslanici i kandidati, a na kraju i glasali sami za sebe. U istoj poziciji četiri godine ranije bio je i Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a, koji je, glasajući za predloženi saziv Savjeta ministara, glasao i za sebe, jer je bio predložen za ministra finansija i trezora BiH.

Sagovornici “Glasa Srpske” tvrde da do toga dolazi jer takve situacije nisu definisane ni Poslovnikom o radu Predstavničkog doma Parlamenta BiH ni Izbornim zakonom, za razliku od Republike Srpske, odnosno republičkog parlamenta, gdje, što je viđeno u decembru prošle godine prilikom izbora novog saziva Vlade Republike Srpske, nisu glasali oni poslanici koji su bili predloženi za ministre.

Do promjena u propisima trebalo bi, prema njihovim viđenjima, da dođe i u Parlamentu BiH, jer nije politički korektno, a ni etički da poslanik glasa sam za sebe. Pojedinci smatraju da bi trebalo ponovo pričati na nivou BiH o već ranije predloženom institutu “mirovanja” mandata. SDP BiH je tada, naime, predložio izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno da lice koje je izabrano u zakonodavnu vlast na svim nivoima vlasti u BiH za vrijeme trajanja mandata može prihvatiti vršenje jedne funkcije, a drugu staviti u “mirovanje”. Izmjene su jednoglasno podržane u Predstavničkom domu, ali ne i u Domu naroda Parlamenta, tako da nisu stupile na snagu.

Zamjenik predsjedajućeg srpskog Kluba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Milan Petković kaže za “Glas Srpske” da je Izborni zakon jedinstven i za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlament BiH.

– To se reguliše poslovnicima o radu, a u Srpskoj je to uređenije. Sigurno je loša praksa da poslanici glasaju za sebe kad su kandidati i za ministre. To u budućnosti treba mijenjati, jer ionako dolazi do dvostrukih funkcija.

Mislim da će o tome ponovo morati pričati kroz izmjene Izbornog zakona – rekao je Petković, koji je u prošlom mandatu vlasti bio potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Dugogodišnji poslanik i delegat u Parlamentu BiH Lazar Prodanović (SNSD), koji je bio dio i radnih grupa za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, ukazuje na dvije opcije – mijenjanje poslovnika o radu Predstavničkog doma i ugrađivanje preciznih odredaba u Izborni zakon BiH.

– Poslovnik može definisati da se, ako je poslanik kandidat za ministra, njegov glas ne broji, a postoji drugi model da kandidati koji se predlažu za taj nivo vlasti prije toga treba da podnesu ostavku na mjesto poslanika, a postoji i opcija, o kojoj je pričano, a to je mirovanje mandata – istakao je on za “Glas”.

Pozicije

Funkcioner SNSD-a Vojin Mitrović je bio prvi koji je nakon izbora 2022. obavljao nespojive funkcije jer je nastavio da bude ministar komunikacija i transporta BiH do izbora novog saziva Savjeta ministara, koji nije bio ni blizu formiranja kad je konstituisan sastav Narodne skupštine, gdje je on i prihvatio mandat narodnog poslanika. I Denis Zvizdić je poslije izbora 2018. bio i predsjedavajući Savjeta ministara BiH i Predstavničkog doma Parlamenta BiH, a u sličnim pozicijama su bili i drugi iz Srpske i FBiH.

Related Topics:

Politika

KOME ODLAZE MILIONI ZA KIRIJE? Bivši ministri i njihove porodice na spisku državnih stanodavaca!

Za institucije Bosne i Hercegovine koje nemaju riješeno pitanje smještaja, u prošloj godini se mjesečno iz državnog budžeta izdvajalo oko 720.000 KM po osnovu najma, odnosno 8,7 miliona maraka godišnje, podaci su Ministarstva finansija i trezora.

Najviše novca za kirije izdvaja Uprava za indirektno oporezivanje BiH, ukupno 1,7 miliona KM, a najveći ugovor, vrijedan nepunih 811.000 KM za zakup je dobilo preduzeće „Tam“ iz Banjaluke.

UIO BIH ima ukupno sedam ugovora o zakupu a drugi najveći je sklopljen sa firmom „Soling“ iz Banjaluke koja je za svoj ustupljeni prostor dobila 523.505 KM.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) ima najveći pojedinačni ugovor o zakupu. Preduzeću „Energana“ iz Banjaluke prošle godine su platili 1,1 milion maraka kirije, odnosno preko 91.000 KM mjesečno.

Ukupno IDDEEA za kirije izdvaja 1,4 miliona KM, a njihov drugi najveći zakupodavac je Nebojša Torbica koji po osnovu najma naplaćuje 19.803 KM mjesečno ili 237.636 KM kada se sve to sabere za period od godinu dana.

Na spisku onih koji dobijaju novac od IDDEEA je i firma „Oktan promet“ u vlasništvu porodice bivšeg ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojina Mitrovića.

Porodica Mitrović je državi iznajmila 120 kvadrata za 2.925 KM mjesečno.

Ozbiljan novac po osnovu najma uzima i javna ustanova Studentski centar Sarajevo koji Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH godišnje naplaćuje preko 700.000 KM.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragomir Jovičić godinama je na spisku onih koji od države naplaćuju kiriju.

U njegovim prostorijama u Banjaluci je smještena Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Prema ugovoru koji je sklopljen u martu prošle godine, za 1.500 kvadrata prostora je uzeo ukupno 351.000 maraka, a saradnja će se nastaviti i u narednom periodu jer trajnog rješenja za ovu instituciju nema.

„Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH propisano je da na prijedlog Direkcije, Savjet ministara donese Odluku o kupovini objekta za smještaj a ona bi se finansirala iz prihoda od preleta i prihoda koje Direkcija ostvari na osnovu Zakona o civilnom vazduhoplovstvu. Odluka još uvijek nije donesena“, navode u resornom ministarstvu.

Generalno, u toku je nabavka prostora za UIO BiH, Kancelariju za reviziju institucija BiH, Jedinice za specijalnu podršku Državne agencije za istragu i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

Novac nedostaje za objekat IDDEEA koji od potrebnih 24,8 imaju 10,1 miliona KM na raspolaganju te nabavku objekta za smještaj Obavještajno – bezbjednosne agencije BiH u Sarajevu gdje je vrijednost projekta 30 miliona KM.

„Realizacijom navedenih višegodišnjih projekata ostvariće se značajne uštede n izdacima za zakup prostora“, navode u ministarstvu.

Prema raspoloživim podacima, od 2023. do 2025. godine riješen je problem smještaja za Državnu agenciju za istrage i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima BiH u Trebinju, Ljubuškom i Zenici, te Kancelarije za veterinarstvo BiH, odnosno Agencije za označavanje životinja u Banjaluci.
Capital

Nastavi čitati

Politika

PENZIONERI NEMAJU ZA PAŠTETU, a Fond PIO mijenja kompletan vozni park

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske odlučio je da promijeni kompletan vozni park i da iznajmi devet novih automobila putem finansijskog lizinga vrijednih 668.810 KM, saznaje CAPITAL.

Fond je ugovor dodijelio firmama „Porsche leasing“ iz Sarajeva i „Auto rad“ iz Pelagićeva.

Trajanje ugovora je četiri godine, a okvirni sporazum je zaključen 25. maja.

U Fondu su za CAPITAL rekli da su na osnovu odobrenog plana nabavki za 2026. godinu sproveli otvoreni postupak nabavke devet vozila putem lizinga za potrebe Centralne službe fonda i šest filijala sa poslovnicama.

„U sprovedenom postupku nabavljena su vozila marke škoda. Fond trenutno raspolaže sa 13 vozila od čega je 12 škoda i jedan volkswagen. Tokom 2014. godine nabavljeno je 11 vozila, dok su dva vozila nabavljena 2019. godine i prešla su više od 300.000 kilometara“, istakli su u Fondu.

Kažu da će nakon ovog postupka Fond 11 vozila nabavljenih tokom 2014. godine prodati u skladu sa propisima putem javne licitacije, dok će zadržati dva vozila nabavljena 2019. godine.

„Sa ovom nabavkom Fond će smanjiti vozni park sa postojećih 13 na 11 vozila“, navode u Fondu.

Dodali su da je značajno smanjenje voznog parka Fonda izvršeno i 2014. godine kada je sa 23 vozila smanjeno na sadašnjih 13 vozila.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ NA DJELU! „Autoputevi RS“ se zadužuju po kamati od 7,8 odsto

Vlada Republike Srpske dala je garanciju „Autoputevima Republike Srpske“ za zaduženje od 48,7 miliona maraka kod „Unicredit banke“ za kapitalne investicije.

Riječ je o dva kredita u bankama u Mostaru i Banjaluci, međutim, po ocjeni ekonomista veoma nepovoljnim po preduzeće.

Iako Vlada garantuje budžetom da će obaveze biti vraćene, a „Autoputevi“ imaju ogromnu dobit, ugovoreni uslovi i kamate su daleko iznad tržišnog prosjeka za sigurne klijente.

Primjera radi, kredit kod mostarske „Unicredit banke“ od 33,47 miliona maraka na deset godina i grejs periodom od godinu dana ugovoren je po fiksnoj marži od 4,91 odsto godišnje uz šestomjesečni EURIBOR.

Riječ je o prosječnoj kamatnoj stopi po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac, a koji trenutno iznosi 2,62 odsto što u konačnici dovodi do kamate od oko 7,5 odsto.

Na sve to treba dodati i 0,3 odsto troškova obrade kredita.

Drugi kredit, kod banjalučke „Unicredit banke“ iznosi 15 miliona maraka i na njega će se plaćati fiksna kamatna stopa od čak 7,8 odsto. Period otplate je takođe deset godina.

„U slučaju dospjelog, a neplaćenog anuiteta od strane “Autoputeva Republike Srpske” prema poslovnim bankama, Republika Srpska izvršiće plaćanje svih dospjelih, a neplaćenih obaveza iz budžeta u skladu sa anuitetnim planom“, navodi se u odluci Vlade.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je odluka Vlade problematična po više osnova.

Prema njegovom mišljenju nije logično da preduzeću koje ima toliku dobit uopšte treba kredit.

Zbog toga on sumnja da ranije ostvarena dobit nije odraz stvarnog stanja.

„Preuzimanje ovakve apsolutne garancije direktno opterećuje poreske obveznike u Republici Srpskoj koji dolaze u rizik nadoknade štete uzrokovane lošim upravljanjem ovim preduzećem i javnim finansijama“, kaže Gavran.

Ocjenjuje da su uslovi kredita izuzetno nepovoljni, pogotovo onog sa manjim iznosom.

„Generalno, cjelokupan kredit je podložan rizicima daljeg rasta kamatnih stopa jer je ugovorena varijabilna kamata, a EUROBOR bukvalno sada raste i ova referentna stopa će rasti jer na nju utiče stopa ECB koja je nedavno povećana. Dakle, kamatne stope će biti uskoro još više“, izjavio je Gavran.

Smatra i da je naknada za obradu kredita besramno visoka jer niko razuman ne može prihvatiti da je trošak obrade nekoliko stotina hiljada KM.

„Mislim da je ovakav način određivanja naknade za obradu kredita nezakonit za potrošače jer nema nikakve dodirne tačke sa stvarnim troškovima usluge. Nisam siguran o legalnosti za pravna lica ali je jasno da je nerazuman. Na nivou lihvarenja“, zaključuje Gavran.

Podsjećamo, „Autoputevi Republike Srpske“ su prijavili preko 175 miliona maraka prihoda u prošloj godini i dobit od skoro 114 miliona maraka.

Direktor preduzeća Radovan Višković nam se nije javljao na telefon.
CAPITAL

Nastavi čitati

Aktuelno