Pokrov Presvete Bogorodice jedan je od praznika posvećenih Bogorodici u pravoslavnoj crkvi, a obilježava se 14. oktobra po gregorijanskom kalendaru.

Ovaj praznik posebno je značajan zbog vjerovanja da Presveta Bogorodica svojim molitvama štiti ljude i zastupa ih pred Bogom.

Riječ „pokrov“ označava pokrivač, odnosno zaštitu, a praznik podsjeća na duhovnu utjehu, milosrđe i nadu koju vjernici pronalaze u molitvi Bogorodici.
Ko je bila Presveta Bogorodica?

Presveta Bogorodica, odnosno Marija, u hrišćanstvu je majka Isusa Hrista i jedna od najpoštovanijih ličnosti pravoslavne vjere. Prema jevanđeljima, živjela je u Nazaretu, a anđeo Gavrilo objavio joj je da će roditi Isusa, Sina Božijeg. Marija je prihvatila Božiju volju, a njena vjera, smirenost i poslušnost Bogu postale su primjer hrišćanima.

U hrišćanskoj tradiciji Bogorodica se poštuje kao zastupnica ljudi pred Bogom, a vjernici joj se obraćaju u molitvama tražeći utjehu, snagu, mir i zaštitu za sebe i svoje porodice.
Važno je znati da praznik Pokrova nije posvećen nekom posebnom događaju iz njenog zemaljskog života, već viđenju njene zaštite nad vjernicima, koje je prema crkvenom predanju povezano sa Carigradom.

Kako je nastao praznik Pokrova?

Prema crkvenom predanju, događaj koji se obilježava na Pokrov dogodio se 911. godine u Carigradu, u crkvi Presvete Bogorodice u Vlaherni, tokom svenoćnog bdenija.

Dok se narod molio, sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije, prema predanju, ugledali su Bogorodicu kako stoji iznad okupljenih vjernika, okružena anđelima, apostolima i svetiteljima. U rukama je držala raširen omofor, odnosno pokrov, kojim je simbolično prekrila narod, moleći se za spasenje ljudi.
Ovaj događaj protumačen je kao znak njene neprestane brige i zaštite nad hrišćanima. Zbog toga je ustanovljen praznik Pokrova Presvete Bogorodice, koji se i danas obilježava u pravoslavnim crkvama.

Zašto je Pokrov važan za vjernike?

Pokrov simbolizuje majčinsku ljubav, sigurnost, utjehu i nadu. Vjernici se Bogorodici obraćaju u teškim trenucima, moleći se za zdravlje, mir u porodici, djecu, bračnu slogu i snagu da prevaziđu životne probleme.

U narodu se ovaj praznik često povezuje sa porodičnim blagostanjem i zaštitom doma. Posebno ga poštuju žene i majke, koje se mole za svoje najmilije.

Ipak, važno je razlikovati crkveno učenje od narodnih vjerovanja: suština praznika nije u ispunjavanju želja određenim običajima, već u molitvi, vjeri, dobroti i povjerenju u Božiju pomoć.

Posebna molitva za Pokrov Presvete Bogorodice

U pravoslavnoj tradiciji postoje molitve Bogorodici, kao i bogoslužbene pjesme i akatisti posvećeni njenom Pokrovu. Vjernici ih čitaju u hramu ili kod kuće, tražeći duhovnu utjehu i zaštitu.

Jedna od mogućnosti je da se vjernik pomoli svojim riječima, iskreno i smireno. Na primjer:

Molitva Presvetoj Bogorodici

Presveta Bogorodice, Majko Božija, pokrij nas svojim svetim pokrovom. Zaštiti naše porodice, podari nam mir, zdravlje i slogu. Utješi one koji pate, ohrabri one koji su u nevolji i pomozi nam da sačuvamo vjeru, ljubav i dobrotu u srcu. Moli Gospoda za nas, da nas sačuva od svakoga zla i uputi na put istine i spasenja. Amin.

Ovo je primjer molitve sastavljene za ličnu pobožnost, a ne doslovni tekst zvanične bogoslužbene molitve. Za praznik se mogu čitati i crkvene molitve i akatist Pokrovu Presvete Bogorodice.

Da li se posti na Pokrov Presvete Bogorodice?

Post zavisi od dana u sedmici i crkvenog kalendara.

Ove godine, 14. oktobra 2026, Pokrov pada u srijedu, pa se posti. Prema kalendaru za taj dan, post je na ulju.

Ako se praznik obilježava porodičnom slavom, trpeza se prilagođava crkvenom pravilu posta. Za lične okolnosti i posebna razrešenja najbolje je posavjetovati se sa sveštenikom.

Koji su običaji i narodna vjerovanja za Pokrov?

U različitim krajevima postoje običaji koji su se prenosili s generacije na generaciju. Neki su povezani sa crkvenim praznikom, dok drugi pripadaju narodnoj tradiciji.

Odlazak u crkvu i molitva

Vjernici na praznik odlaze na bogosluženje, pale svijeće i mole se za zdravlje, mir i dobrobit porodice. Za one koji ne mogu otići u hram, molitva kod kuće takođe je način da obilježe praznik.

Porodično okupljanje

U pojedinim sredinama praznik se obilježava porodičnim ručkom i okupljanjem bližnjih. Ukoliko je Pokrov krsna slava, pripremaju se slavski kolač, žito i svijeća, uz poštovanje pravila posta.

Praznik u jesen i priprema za zimu

Pokrov dolazi u periodu kada se završavaju mnogi jesenji poslovi i pripremaju zalihe za zimu. U narodnoj tradiciji ovaj datum ima mjesto u kalendaru jesenjih praznika, mada se običaji razlikuju od kraja do kraja.

U nekim narodnim predanjima Pokrov se smatra posebno važnim za žene koje žele brak, potomstvo ili porodičnu sreću. Postoji i vjerovanje da se na ovaj dan ne započinju veliki poslovi, već se praznik provodi mirnije, u molitvi i porodičnom okruženju. To su, međutim, narodna vjerovanja, a ne obavezujuća crkvena pravila.

Zanimljivosti o Pokrovu Presvete Bogorodice

Pokrov znači zaštitu. Naziv praznika potiče od pokrivača, odnosno omofora kojim je, prema predanju, Bogorodica prekrila okupljene vjernike.

Prikazuje se na posebnim ikonama. Na ikonama Pokrova Bogorodica je najčešće prikazana sa raširenim pokrovom iznad vjernika.

Praznik ima duboku simboliku. Pokrov podsjeća na značaj molitve, solidarnosti, utjehe i duhovne sigurnosti.

Nije svuda podjednako zastupljen. Praznik se poštuje u pravoslavnom svijetu, ali su lokalni običaji različiti.

Nije isto što i Uspenje Bogorodice. Pokrov obilježava predanje o njenoj zaštiti nad vjernicima, dok se Uspenje odnosi na kraj njenog zemaljskog života.

Šta je najvažnije na ovaj praznik?

Pokrov Presvete Bogorodice poziva vjernike da se okrenu molitvi, porodici i dobrim djelima. Praznik ne mora biti obilježen velikim okupljanjem niti posebnim obredima da bi imao značaj. Za mnoge ljude njegova suština je u tihoj molitvi za bližnje, pomoći onima kojima je potrebna i nastojanju da se u dom unesu mir i razumijevanje.

Upravo zbog te poruke, Pokrov se u pravoslavnoj tradiciji doživljava kao praznik nade i duhovne zaštite, koji podsjeća da čovjek u teškim trenucima ne treba da gubi vjeru i saosjećanje prema drugima.

“Republika Srpska podržava saradnju sa NATO savezom kroz postojeće partnerske mehanizme, uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma, ustavnih nadležnosti i principa konsenzusa, bez prejudiciranja članstva“, istakao je Goganović.

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je na sastanku sa predstavnicima članica Alijanse, koji je održan u Briselu, da je nakon opštih izbora neophodno smirivanje političkih tenzija i otvaranje prostora za dijalog.

“SNSD, predvođen Miloradom Dodikom, ostvario je snažan izborni rezultat u Republici Srpskoj i očekujemo da ta politička činjenica bude uvažena u budućim razgovorima. Svjesni smo odgovornosti koju imamo ne samo prema Republici Srpskoj i BiH, već i prema stabilnosti cijelog regiona”, rekao je Goganović tokom obraćanja na sastanku.

On je naglasio da je predstavnicima NATO-a ponovio stav Republike Srpske da su mir, stabilnost i bezbjednost prioritet, kao i da postoji opredijeljenost za nastavak saradnje sa međunarodnim partnerima.

“Republika Srpska podržava saradnju sa NATO savezom kroz postojeće partnerske mehanizme, uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma, ustavnih nadležnosti i principa konsenzusa, bez prejudiciranja članstva“, istakao je Goganović.

Govoreći o Individualno prilagođenom partnerskom programu, Goganović je pozitivno ocijenio dosadašnje rezultate.

“Naš cilj je korektna i obostrano korisna saradnja, zasnovana na međusobnom poštovanju i povjerenju”, zaključio je Goganović.

(Srna) Foto: Srna

Član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska (PSS), Mirna Savić Banjac, gostujući u programu BHRT-a, analizirala je nedavne izborne rezultate i osvrnula se na odnose unutar opozicije u Republici Srpskoj. Njene izjave jasno ukazuju na stavove i buduće pravce djelovanja ove političke partije.

Komentarišući rezultat koji je PSS ostvario kao prva opoziciona partija, odnosno druga politička snaga u Republici Srpskoj sa 14% glasova i 12 mandata u NSRS, Savić Banjac je istakla:

“Smatramo da je to u ovoj situaciji, kada su mnogi doživjeli još neke gore stvari, za nešto što je toliko mlado i tek osnovano, veliki uspjeh. Da to pokazuje naš kapacitet da se razvijamo i rastemo.”

“Ono što je naš takođe cilj je da se ukrupnjujemo, da se sabiramo, a ne stalno stvaranje novih, manjih političkih partija, što se i pokazalo da nije dobro.”

Savić Banjac se posebno osvrnula na odnose unutar opozicije i spekulacije o potencijalnoj saradnji sa vlašću, koje su iznošene na račun PSS-a.

“Svi mogu da izlistaju sva glasanja i naši glasači to sigurno znaju i vide, da mi zaista držimo taj opozicioni kurs, ne zbog opozicije, nego iz razloga što mi i dalje ne mijenjamo svoje stavove.”

“Bilo je mnogo spekulacija i vrlo često se o tome govorilo. Stvoren je taj narativ da mi nismo opozicija, mi nešto sarađujemo… Međutim, slobodno, svi mogu da izlistaju sva glasanja.”

Na pitanje o saradnji sa drugim opozicionim strankama i trzavicama koje su pratile kampanju, posebno u kontekstu odnosa prema Drašku Stanivukoviću, članica Predsjedništva PSS-a je bila vrlo direktna:

“S naše strane ne. Nikada sebi nismo dopuštali tu komociju da lično se okrećemo protiv određenih ljudi u opoziciji. Koliko god za mene to nekad bilo jako ružno i bolno, ono što smo doživljavali, uvijek smo znali da je politika vrlo ozbiljan posao.”

“Draško Stanivuković je zaista odlučio da pokaže i svojim primjerom to jedinstvo, da se stane iza kandidata SDS-a, radili smo u punom kapacitetu za njih. Tako da ja ne mogu da kažem da po prvi puta jedan novi pokret, da postaje druga politička snaga, smatram da je to sasvim, sasvim solidno.”

O rezultatima izbora u Banjaluci i smanjenoj izlaznosti, Savić Banjac je ponudila zanimljivo zapažanje:

“Ovaj podatak koliko ljudi nije izašlo, treća stvar, mislim da svi treba na tom da radimo, svaka politička opcija… da je ljudima zaista bio veliki prelaz sa jedne vrste glasanja na drugu. I da bez obzira što sam ja lično, kada je ovaj izborni proces prošao, mislim da je jednostavnije sada glasanje… mnogo ljudi je imalo strah od toga, znamo na nekim ličnim primjerima da je bilo mnogo i grešaka.”

“Mnogo ljudi koji se i vode na biračkom spisku i za koje se vodi u Zavodu za statistiku da su tu, u stvari ovdje ne žive. Što nas dovodi do jednog zaista poražavajućeg podatka.”

Na kraju, osvrćući se na eventualno učešće u vlasti na nivou BiH, naglasila je da PSS interes Republike Srpske stavlja na prvo mjesto:

“Za nas interes Republike Srpske nikada nije bio sporan. Dakle, to je nešto što treba da bude vodilja, jasan princip. A to da li će nešto biti vlast ili ne, ko će s kim da bude, o tome zaista sada ne razmišljamo.”

Banjaluka24