Connect with us

Politika

“TEGELTIJIN ZAKON”: Opozicija nezadovoljna zakonom o sukobu interesa

Drugi dan zasjedanja na Petoj redovnoj sjednici Narodne skupštine RS počeo je raspravom o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u Republici Srpskoj, a poslanici opozicije su i te kako nezadovoljni ovim dokumentom i tvrde da je on u potpunosti postavljen tako da Milan Tegetlija, savjetnik predsjednika Republike Milorada Dodika, nesmetano bude i na čelu Fudbalskog kluba “Borac”, što po trenutnom zakonu nije moguće.

Podsjećanja radi, sinoć je Senka Jujić, ministar uprave i lokalne samouprave RS tokom uvodne riječi kazala da su Prijedlogom zakona propisuje izuzetak od zabrane na osnovu koje izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu biti članovi organa, predsjednici ili direktori udruženja ili fondacija koje se finansiraju iz budžeta Republike ili jedinice lokalne samouprave u ukupnom godišnjem iznosu većem od 100.000 KM.

Na ovaj način, tvrdi Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika SDS-a, jasno je da se omogućava onome ko je po aktuelnom zakonu u sukobu interesa, to više nije.

“Milan Tegetlija prema trenutnom zakonu ne može biti na čelu FK ‘Borac’, a prema vašoj izmjeni, otvorili ste prostor tom čovjeku da to bude bez ikakvih problema. Mi smo vam predlagali potpuno novi zakon, niste ga prihvatili”, kazao je Govedarica.

On je dodao da će SDS već na narednoj sjednici predložiti svoj Zakon o sprečavaju sukoba interesa.

“Pa ga vi kritikujte koliko god hoćete”, dodao je Govedarica.

Milanko Mihajilica, poslanik u Klubu PDP-a u NS RS, smatra da ovaj zakon treba potpuno staviti van snage, jer se, kako je rekao, on ni sada ne primjenjuje ili da se konačno ne donese novi zakon.

“Koliko puta vam trebamo to ponavljati. Mislio sam da je kap prelila čašu nakon cirkusa Obrenke Slijepčević i njenog govora ovdje. Mi smo prije dva mjeseca predložili dva zakonska rješenja. Prvo da se donese novi zakon, odbili ste glatko. A sam je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao stop duplim funckijama, to ste prenijeli svi na naslovnoj strani i ništa nije bilo. Evo na primjer, Dražen Vrhovac, ovdje poslanik a tamo na čelu IRB RS. Onda on podnosi izvještaj Komisiji za sprečavanje sukoba interesa, on je glasao za taj izvještaj, i prošao je. To nije dobro to što vi mislite da je dobro. Nema političke volje da se novi zakon donese. Najbolje bi bilo da se ovaj zakon zove ‘Tegeltijin zakon’ jer ga zbog njega i donosite“, naglasio je Mihalijica.

Opozicija je posebno podvukla činjenicu da se zakonu nije pristupilo na sistemski način.

“Zakonom nisu regulisane javne ustanove i svaki zaposleni u javnoj ustanovi može biti na raznim pozicijama, jer se na njega ne odnosi i mislim da bi i oni trebalo da budu obuhvaćeni zakonom”, kaže Tomica Stojanović, poslanik u Klubu SDS-a.

Poseban problem vidi u činjenici da zakonom nisu obuhvaćeni ni vršioci dužnosti direktora u javnim preduzećima u Srpskoj.

“Kod nas je oko 220 preduzeća, sigurno tih ljudi oko 70-80 odsto. Pojam v.d. nije riješen ovim zakonom i bilo bi dobro i to pitanje da je riješeno, ali ni za to vlast nema namjeru. Samim tim Komisija za sprečavanje sukoba interesa ne može izjednačavati v.d. dužnosnike niti izvršne direktore i odgovornost”, naveo je Stojanović.

Istakao je da zakonom nisu definisane ni sankcije za činioce sukoba interesa.

“Komisija kod nas samo utvđuje da li je došlo do kršenja zakona, ali nisu definisali sankcije niti ko je nadležan za izricanje sankcija. Samo član 19. govori kako se kažnjava prekršaj. U Hrvatskoj je to drugačije, i Srbiji, gdje se pravi razlika ko izriče sankciju. Kod nas zakonodavac nije ostavio komisiji da odredi sankcije, već samo da li je došlo do prekršaja”, dodao je on.

Njegov stranački kolega Ognjen Bodiroga govorio je i primjerima sukoba interesa u Foči.

“Nesporna je činjenica da mnogi poslanici i odbornici obavljaju više funkcija i ako su iz vlasti nikada neće biti u sukobu interesa, jer vam je sve dozvoljeno. U Foči imamo čovjeka koji je načelnik odjeljenja u opštini, a vlasnik je 25 odsto firme, koja je sa opštinom sklopila milionske ugovore, a većinski vlasnici te firme su članovi njegove poridice. Kada sam se žalio na to, odgovoreno mi je da on nije u sukobu interesa. Očigledno jer je u vlasti”, naveo je Bodiroga.

Ono što treba napomenuti kada je riječ o ovoj tački dnevnog reda, jeste da se za diskusiju nije prijavio nijedan narodni poslanik iz reda vladajućih stranaka, već isključivo poslanici opozicije.

Igor Žunić, kazao je da je ovaj zakon postao neprimjenjiv i zastario, te da ga treba mijenjati.

“Ovaj zakon nije dobar, treba ga mijenjati, ali ne na način da postane toliko radikalan, da ga ne možemo primjenjivati”, istakao je on, koji se javio na repliku.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno