Connect with us

Svijet

TEHERAN ZAPRIJETIO GAĐANJEM AMERIČKIH VOJNIH BAZA! Znači li ovo početak velikog rata?

Nakon eskalacije sukoba Izraela i Irana, Teheran je zaprijetio da će gađati američke vojne baze na Bliskom istoku, kao vid odmazde.
Ovo je naišlo na burnu reakciju američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je odgovorio da će se Iran u tom slučaju suočiti sa “silom kakva nije viđena”. Na Bliskom istoku postoji 10 ključnih baza američke vojske, a jedna je ključna.

Iran planira da napadne američke vojne baze na Bliskom istoku, objavila je iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvor upoznat sa planovima vojne komande.
– Rat koji je počeo agresijom cionističkog režima proširiće se na sve teritorije koje je okupirao ovaj režim i američke baze u regionu. Agresori će dobiti odlučan i veliki odgovor Irana – rekao je izvor agencije.

Agencija je takođe objavila, pozivajući se na izvore, da će se iranski napadi na Izrael nastaviti.

– Konfrontacija se neće završiti ograničenim akcijama od prošle noći i iranski napadi će se nastaviti, a ova akcija ce biti veoma bolna i za žaljenje za agresore – rekao je za Fars neimenovani zvaničnik, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike.

Tramp je poručio da će se Iran, u slučaju da na bilo koji način napadne Sjedinjene Američke Države, suočiti sa snagom američke vojske “na nivoima koji nikada ranije nisu viđeni”.

On je u objavi na svojoj platformi Truth Social potvrdio da SAD nisu imale nikakve veze sa izraelskim napadom na Iran i da se može lako postići dogovor između Irana i Izraela “i okončati ovaj krvavi sukob”.

Baze američke vojske na Bliskom istoku, koje mogu biti na meti Irana, su sljedeće:

Vazduhoplovna baza Al Udeid: Nalazi se jugozapadno od Dohe u Kataru, stacionirano više od 10.000 američkih vojnika, dom je sjedišta Centralne komande SAD (CENTCOM). Ovo je glavno logističko, komandno i vazdušno operativno središte za američke snage u regionu

Kamp Arifjan: Takođe bitna vojna baza, dom obaviještajne službe i mjesto za pripremu akcija, smještena u Kuvajtu

Vazduhoplovna baza Ali al Salem: Podržava vazdušne operacije, posebno za misije u Iraku i Siriji, smještena u Kuvajtu
Pomorska baza Bahrein: Štab Pete flote SAD, vitalna za pomorske operacije u Persijskom zalivu, Arapskom moru i Crvenom moru

Vazduhoplovna baza Princ Sultan: U Saudijskoj Arabiji, ponovo aktivirana posljednjih godina usred tenzija sa Iranom. Domaćin je američkim trupama i avionima, uključujući borbene avione i raketne sisteme Patriot

Vazduhoplovna baza Al Dafra: U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, domaćin je američkim ratnim avionima F-22, F-35 (povremeno) i sredstvima za nadzor

Vazduhoplovna baza Ajn el Asad: Velika baza u zapadnom Iraku, pogođena je iranskim raketama 2020. godine nakon ubistva Kasema Sulejmanija

Vazduhoplovna baza Erbil: Ključna lokacija na sjeveru Iraka, koju SAD dijele sa kurdskim snagama

Baze u blizini Al-Hasake i Deir ez-Zora u Siriji

Vazduhoplovna baza Muvafak Salti: U Jordanu, koristi se za operacije u Siriji i Iraku. Američke trupe su takođe prisutne u Centru za obuku specijalnih operacija kralja Abdulaha II

Od osvete bi se tresao Bliski istok
Potencijalni napad rizikuje da ošteti američke baze, uključujući Al Udeid, direktno ili preko posrednika, kao što su Hezbolah ili milicije povezane sa Iranom u Iraku i Siriji.

Iran posjeduje kapacitete za precizno napadanje raketama i dronovima dugog dometa. Iako je malo vjerovatno da će direktno napasti Katar bez provokacije, širi rat bi mogao da proširi bojno polje.

Ipak, vjerovatnije od direktnih napada je da će Iran da podstakne asimetrične ili posredničke napade na američku imovinu u Zalivu.

Američke baze i infrastruktura mogle bi se suočiti i sa sajber prijetnjama usmjerenim na logistiku ili komunikacije.

Posljedice rata Izraela i Irana
Direktan rat Irana i Izraela može da bude potpuno razoran za Bliski istok. Ključne posljedice bi mogle da uključuju:

Regionalnu eskalaciju: Uključenost Hezbolaha (Liban), Hamasa (Gaza) i milicija koje podržava Iran u Siriji, Iraku i Jemenu

Moguće uplitanje Saudijske Arabije ili Emirata ako iranske rakete ili posrednici ciljaju Zaliv

Uticaj na naftu i globalnu ekonomiju: Zatvaranje ili pretnja Ormuskom moreuzu – uskom tačkom za oko 20% globalnog naftnog saobraćaja, što bi moglo da poveća globalne cijene nafte

Vojno angažovanje SAD: Amerika lako može da bude vojno uvučena u sukob, bilo u odbrani Izraela ili zaštiti saveznika u Zalivu i sopstvene imovine

Masovne humanitarne posljedice: Veliki broj civilnih žrtava u Iranu, Izraelu, Libanu i moguće Siriji

Izbjegličke krize i raseljavanje velikih razmera u već nestabilnim zemljama

NATO i Rusija/Kina bi mogli biti uvučeni u diplomatske ili tajne odgovore

Paraliza UN, oštre podjele između reakcija Zapada i globalnog Juga.

(Srpska info)

Svijet

ALBANCI NAPRAVILI HAOS U ŠTUTGARTU ZBOG PRESUDE VOĐAMA OVK: Sukobili se sa njemačkim specijalcima (Video)

Dok su masovna okupljanja albanske dijaspore u Minhenu i Kelnu protekla mirno, protesti u Štutgartu povodom presude liderima bivše OVK prerasli su u nemire u kojima su morale da intervenišu njemačke specijalne jedinice.

Hiljade Albanaca preplavile su velike gradove širom Njemačke kako bi protestovale zbog odluke Specijalnog suda protiv lidera OVK.

Dok su u pojedinim gradovima, poput Kelna i Minhena, protesti protekli bez ijednog incidenta, isto se ne može reći i za Štutgart.

Izvori portala IndeksOnline sa lica mjesta navode da je na protestu bila neophodna intervencija specijalnih jedinica njemačke policije. To je rezultiralo hapšenjem nekoliko demonstranata.

U nastavku pogledajte snimke:

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA NA BIRALIŠTIMA: Merc otkazao put u UN i sazvao krizni sastanak zbog mogućeg istorijskog poraza CDU-a

Oko četiri miliona birača u Njemačkoj odlučuje o sudbini vladajuće koalicije na dva ključna regionalna glasanja, dok istorijski nizak rejting kancelara i nezaustavljivi uspon desničarskog AfD-a prijete da pokrenu novu političku krizu u Berlinu.

Gotovo četiri miliona njemačkih birača izlazi danas na birališta na dva regionalna izbora na kojima bi uspon krajnje desnice i radikalne ljevice mogao da izazove nove političke potrese i ugrozi kancelara Fridriha Merca, koji je već ionako u veoma oslabljenoj poziciji.

Biračka mjesta u Berlinu i u pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji biće otvorena od 8 do 18 časova, nakon čega se očekuje objava prvih procjena rezultata.

Fridrih Merc, 70-godišnji kancelar, sazvao je krizni sastanak svoje konzervativne stranke CDU odmah nakon objave prvih rezultata. Predviđajući moguće posljedice glasanja, otkazao je svoje planirano putovanje u Njujork na Opštu skupštinu Ujedinjenih nacija.

Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) pre dvije nedelje nanijela je težak poraz njegovom CDU-u u pokrajini Saksoniji-Anhaltu, u trenutku kada je kancelarova popularnost ionako na niskom nivou dok s koalicionim partnerima socijaldemokratama s mukom pokušava da sprovede obećane ekonomske reforme.

Prema anketama, očekuje se da će AfD u nedjelju ostvariti nove dobitke, ali bi oni trebalo da budu manje spektakularni nego u Saksoniji-Anhaltu, gdje joj je nedostajalo samo nekoliko mjesta za apsolutnu većinu.

CDU ispod cenzusa?
U pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji na Baltičkom moru, CDU je tek posmatrač u dvoboju između SPD-a popularne regionalne premijerke Manuele Svezig i AfD-a.

Krajnjoj desnici ankete daju 37 odsto podrške, SPD-u 35 odsto, dok je CDU potpuno zaostao i opasno se približio cenzusu od 5 odsto potrebnih za ulazak u regionalni parlament.

Pad CDU-a ispod ovog cenzusa bio bi istorijski presedan i novi šamar za kancelara Merca. U gradu-državi Berlinu situacija je sasvim drugačija, ali jednako napeta za CDU iz čijih redova dolazi aktuelni gradonačelnik.

Tamo su izjednačeni s radikalnom ljevicom Dih Linke (oko 20 odsto za svaku stranku), dok im je AfD za petama s 18 odsto. Poraz CDU-a tamo bio bi još jedan težak udarac za kancelara.

Nakon šesnaest mjeseci na vlasti, Merc je obećao da će pokrenuti nacionalnu ekonomiju koja stagnira, ponovo naoružati zemlju radi odvraćanja neprijateljske Rusije i obuzdati iregularnu imigraciju kako bi vratio birače koji su prešli AfD-u.

Iako su neki procesi pokrenuti, to nije zaustavilo uspon AfD-a, koji sada vodi u anketama na saveznom nivou.

Nikad niža podrška nekom kancelaru
“S ličnog stanovišta, situacija je prilično dramatična” za Fridriha Merca, analizira za AFP analitičar Roland Abold iz instituta za istraživanje javnog mnjenja Infratest Dimap.

“U našem posljednjem istraživanju u septembru, samo je 13 odsto ispitanika izjavilo da je zadovoljno njegovim političkim djelovanjem. To su najniže brojke koje smo ikada zabilježili za jednog aktuelnog kancelara”, rekao je.

Mercu ne ide u prilog ni međunarodni kontekst: kao i ostatak Evrope, Njemačka trpi poremećaje na svjetskom tržištu uzrokovane ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tesnaca.

Cijene goriva vratile su se na nivoe iz prvog talasa poskupljenja u proljeće, s prosječnom cijenom dizela od 2,42 evra po litru u subotu u podne.

Kao odgovor na to, vlada je u petak najavila novi poreski popust od oko 17 centi po litru za cijelu jesen, kao i razgovore o uvođenju gornje granice cijena najkasnije do 1. januara.

Tu najavu kandidat krajnje desnice u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, Lajf-Erik Holm, tokom svog posljednjeg predizbornog skupa u subotu u Šverinu, nazvao je “lošom šalom” i pokušajem “uticaja na ljude u posljednjem trenutku”.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS U AUSTRALIJI: Dijete pronađeno mrtvo u automobilu, dvoje djece i žena u kritičnom stanju

Jedno dijete je pronađeno mrtvo, dok se dvoje djece i žena bore za život nakon napada nožem u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels.

Hitne službe pozvane su u nedjelju poslijepodne u ulicu Varata Roud (Waratah Road) u mjestu Veli Hajts (Valley Heights), na području Plavih planina.

Po dolasku na mjesto događaja, u automobilu su pronađeni žena i troje djece sa ubodnim ranama. Jedno dijete je preminulo, dok su dvoje djece i žena prevezeni u bolnicu u kritičnom stanju.

Građani prvi pomogli
Prema navodima policije, nekoliko prolaznika prvo je priteklo u pomoć povrijeđenima i pozvalo hitnu pomoć.

Dvoje preživjele djece, za koje se vjeruje da su mlađa od pet godina, prevezeno je u Dječiju bolnicu Vestmid (Westmead).

Žena u četrdesetim godinama prevezena je u bolnicu Vestmid. Njihovo stanje opisano je kao kritično, prenosi Avaz.

Istraga u tok
Policija je obezbijedila mjesto događaja i pokrenula istragu kako bi utvrdila šta se dogodilo.

Za sada nema informacija o okolnostima koje su prethodile napadu.

Policija je saopštila da u ovoj fazi istrage ne traga ni za jednom drugom osobom povezanom sa slučajem.

Istražitelji su pozvali građane koji imaju bilo kakve informacije o događaju, kao i snimke sa mobilnih telefona ili kamera iz vozila, da im se jave.

Nastavi čitati

Aktuelno