Connect with us

Svijet

TEHERAN ZAPRIJETIO GAĐANJEM AMERIČKIH VOJNIH BAZA! Znači li ovo početak velikog rata?

Nakon eskalacije sukoba Izraela i Irana, Teheran je zaprijetio da će gađati američke vojne baze na Bliskom istoku, kao vid odmazde.
Ovo je naišlo na burnu reakciju američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je odgovorio da će se Iran u tom slučaju suočiti sa “silom kakva nije viđena”. Na Bliskom istoku postoji 10 ključnih baza američke vojske, a jedna je ključna.

Iran planira da napadne američke vojne baze na Bliskom istoku, objavila je iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvor upoznat sa planovima vojne komande.
– Rat koji je počeo agresijom cionističkog režima proširiće se na sve teritorije koje je okupirao ovaj režim i američke baze u regionu. Agresori će dobiti odlučan i veliki odgovor Irana – rekao je izvor agencije.

Agencija je takođe objavila, pozivajući se na izvore, da će se iranski napadi na Izrael nastaviti.

– Konfrontacija se neće završiti ograničenim akcijama od prošle noći i iranski napadi će se nastaviti, a ova akcija ce biti veoma bolna i za žaljenje za agresore – rekao je za Fars neimenovani zvaničnik, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike.

Tramp je poručio da će se Iran, u slučaju da na bilo koji način napadne Sjedinjene Američke Države, suočiti sa snagom američke vojske “na nivoima koji nikada ranije nisu viđeni”.

On je u objavi na svojoj platformi Truth Social potvrdio da SAD nisu imale nikakve veze sa izraelskim napadom na Iran i da se može lako postići dogovor između Irana i Izraela “i okončati ovaj krvavi sukob”.

Baze američke vojske na Bliskom istoku, koje mogu biti na meti Irana, su sljedeće:

Vazduhoplovna baza Al Udeid: Nalazi se jugozapadno od Dohe u Kataru, stacionirano više od 10.000 američkih vojnika, dom je sjedišta Centralne komande SAD (CENTCOM). Ovo je glavno logističko, komandno i vazdušno operativno središte za američke snage u regionu

Kamp Arifjan: Takođe bitna vojna baza, dom obaviještajne službe i mjesto za pripremu akcija, smještena u Kuvajtu

Vazduhoplovna baza Ali al Salem: Podržava vazdušne operacije, posebno za misije u Iraku i Siriji, smještena u Kuvajtu
Pomorska baza Bahrein: Štab Pete flote SAD, vitalna za pomorske operacije u Persijskom zalivu, Arapskom moru i Crvenom moru

Vazduhoplovna baza Princ Sultan: U Saudijskoj Arabiji, ponovo aktivirana posljednjih godina usred tenzija sa Iranom. Domaćin je američkim trupama i avionima, uključujući borbene avione i raketne sisteme Patriot

Vazduhoplovna baza Al Dafra: U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, domaćin je američkim ratnim avionima F-22, F-35 (povremeno) i sredstvima za nadzor

Vazduhoplovna baza Ajn el Asad: Velika baza u zapadnom Iraku, pogođena je iranskim raketama 2020. godine nakon ubistva Kasema Sulejmanija

Vazduhoplovna baza Erbil: Ključna lokacija na sjeveru Iraka, koju SAD dijele sa kurdskim snagama

Baze u blizini Al-Hasake i Deir ez-Zora u Siriji

Vazduhoplovna baza Muvafak Salti: U Jordanu, koristi se za operacije u Siriji i Iraku. Američke trupe su takođe prisutne u Centru za obuku specijalnih operacija kralja Abdulaha II

Od osvete bi se tresao Bliski istok
Potencijalni napad rizikuje da ošteti američke baze, uključujući Al Udeid, direktno ili preko posrednika, kao što su Hezbolah ili milicije povezane sa Iranom u Iraku i Siriji.

Iran posjeduje kapacitete za precizno napadanje raketama i dronovima dugog dometa. Iako je malo vjerovatno da će direktno napasti Katar bez provokacije, širi rat bi mogao da proširi bojno polje.

Ipak, vjerovatnije od direktnih napada je da će Iran da podstakne asimetrične ili posredničke napade na američku imovinu u Zalivu.

Američke baze i infrastruktura mogle bi se suočiti i sa sajber prijetnjama usmjerenim na logistiku ili komunikacije.

Posljedice rata Izraela i Irana
Direktan rat Irana i Izraela može da bude potpuno razoran za Bliski istok. Ključne posljedice bi mogle da uključuju:

Regionalnu eskalaciju: Uključenost Hezbolaha (Liban), Hamasa (Gaza) i milicija koje podržava Iran u Siriji, Iraku i Jemenu

Moguće uplitanje Saudijske Arabije ili Emirata ako iranske rakete ili posrednici ciljaju Zaliv

Uticaj na naftu i globalnu ekonomiju: Zatvaranje ili pretnja Ormuskom moreuzu – uskom tačkom za oko 20% globalnog naftnog saobraćaja, što bi moglo da poveća globalne cijene nafte

Vojno angažovanje SAD: Amerika lako može da bude vojno uvučena u sukob, bilo u odbrani Izraela ili zaštiti saveznika u Zalivu i sopstvene imovine

Masovne humanitarne posljedice: Veliki broj civilnih žrtava u Iranu, Izraelu, Libanu i moguće Siriji

Izbjegličke krize i raseljavanje velikih razmera u već nestabilnim zemljama

NATO i Rusija/Kina bi mogli biti uvučeni u diplomatske ili tajne odgovore

Paraliza UN, oštre podjele između reakcija Zapada i globalnog Juga.

(Srpska info)

Related Topics:

Svijet

Prvi kruzer prošao Ormuskim moreuzom, BIO USIDREN 47 DANA

Odredište mu je Oman.

Kruzer Celestyal Discovery postao je prvi putnički brod koji je prošao Ormuskim moreuzom od početka rata.

Brod pod malteškom zastavom isplovio je danas, 17. aprila iz Dubaija, gdje je bio usidren 47 dana, a odredište mu je Oman.

Prema navodima, plovi bez putnika, piše Euronews.

Prolazak broda uslijedio je nekoliko sati nakon što su Iran i Sjedinjene Države objavili da će ovaj strateški plovni put, koji je od početka sukoba bio praktično zatvoren, do isteka primirja biti ponovo u potpunosti otvoren za komercijalni saobraćaj.

Prema podacima servisa za praćenje pomorskog saobraćaja MarineTraffic, dolazak broda u Oman očekuje se tokom sutrašnjeg dana.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN POSTAVIO ULTIMATUM: Tri uslova za prolazak kroz Ormuski moreuz!

Iran je postavio tri uslova za prolazak brodova kroz Ormuski moreuz.

Javila je to danas, 17. aprila agencija Tasnim, pozivajući se na izvor u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, koji je naveo i da će Teheran zatvoriti moreuz ako Sjedinjene Američke Države nastave svoju pomorsku blokadu.

Ovo su tri uslova
Prema navodima izvora iranske agencije, prvi uslov za prolazak kroz Ormuz je da brodovi moraju biti komercijalni, dok je kretanje vojnih brodova zabranjeno, a ni brodovi ni njihov teret ne smiju biti povezani sa “neprijateljskim zemljama”.

Kako je rekao, drugi uslov je da brodovi moraju da prođu kroz Ormuski moreuz duž unapred određene rute, a treći da njihov prolazak mora da bude u u koordinaciji sa iranskim oružanim snagama.

Zašto je suspendovan sporazum
Izvor je objasnio da je od početka primirja koje je postignuto uz posredovanje Pakistana, Iran je trebalo da dozvoli svakodnevni prolaz većeg broja brodova, ali da je suspendovao sporazum o prolasku brodova kroz moreuz, zato što primirje u Libanu nije sprovedeno i nije uključivalo prekid vatre između Hezbolaha i Izraela.

Naglasio je da je sprovođenje nekih preduslova, uključujući prekid vatre u Libanu, bilo ključno za odluku Irana da ponovo otvori Ormuski moreuz.

Izvor je istovremeno upozorio da će, ako se američka pomorska blokada nastavi, to biti smatrano kršenjem primirja i da će prolaz kroz Ormuski moreuz biti spriječen.

Arakči: Plovidba otvorena za komercijalne brodove
Šef iranske diplomatije Abas Arakči prethodno je danas izjavio da će plovidba kroz Ormuski moreuz biti potpuno otvorena za sve komercijalne brodove tokom preostalog perioda primirja, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre postignutim između Izraela i Libana.

“Prolazak plovila kroz moreuz biće dozvoljen koordiniranom rutom kako je već najavila iranska pomorska organizacija”, napisao je on na platformi X.

Tramp je potom na svojoj platformi Truth Social zahvalio Iranu, navodeći da je strateški važan plovni put “u potpunosti otvoren i spreman za pun prolaz”.

Istovremeno je istakao da će pomorska blokada ostati na snazi kada je reč o Iranu, sve dok se, kako je naveo, ne postigne potpun sporazum između dvije strane.

Nastavi čitati

Svijet

“MORAĆEMO OPET BACATI BOMBE”: Tramp otkrio šta će biti ako se Iran i SAD ne dogovore

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da će blokada Ormuskog moreuza ostati na snazi i da će napadi biti nastavljeni ako ne bude postignut dogovor s Iranom, nakon što je Teheran saopštio da je u potpunosti ponovo otvorio moreuz za komercijalne brodove, ali i zaprijetio da će ga ponovo zatvoriti zbog američke blokade.

Na pitanje novinara u petak naveče šta će učiniti ako ne bude dogovora kada primirje s Iranom istekne naredne sedmice, Tramp je odgovorio:

– Ne znam. Možda ga neću produžiti, ali blokada će ostati. Ali možda ga neću produžiti, pa ćete imati blokadu i, nažalost, moraćemo ponovo početi bacati bombe.

Ipak, Tramp je novinarima koji su ga pratili u avionu Air Force One na putu za Vašington rekao i da “misli da će se to desiti”, misleći na postizanje dogovora.

Iranska objava u petak o otvaranju ovog ključnog morskog pravca, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte, uslijedila je u trenutku kada se činilo da se drži i desetodnevno primirje između Izraela i libanskog militantnog pokreta Hezbolah kojeg podržava Iran.

U sukobima je ubijeno najmanje 3.000 ljudi u Iranu, gotovo 2.300 u Libanu, 23 u Izraelu i više od deset u državama Zaljeva. Poginulo je i trinaest američkih vojnika.

Predsjednik Donald Tramp nedvosmisleno je odbacio ideju da Iran uvede bilo kakva ograničenja ili naplatu putarine na Ormuskom moreuzu, prenosi Klix.

– Ne. Ni slučajno. Ne. Ne – rekao je Trump. Dodao je da ne može biti putarina uz ograničenja.

– Ne, neće biti putarina.

Nastavi čitati

Aktuelno