Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc blokirao je danas prijedlog za slanje dodatnog paketa pomoći Ukrajini, u vidu oružja procijenjenog na tri milijarde eura, prenio je danas list Špigl.

Kako se navodi, taj plan predstavili su ministrica vanjskih poslova Analena Berbok i ministar odbrane Boris Pistorijus, kao ”signal nepokolebljive podrške Njemačke” Ukrajini.

Cilj je bio obezbjeđivanje Ukrajine ključnim sistemima naoružanja, uključujući tri dodatne baterije protivzračne odbrane Iris-T, 10 haubica i više artiljerijske municije.

Prema izvještaju Špigla, plan o paketu pomoći je razvijen odmah nakon raspada koalicione vlade u novembru, a Berbok i Pistorijus su imali za cilj da obezbijede parlamentarno odobrenje za finansiranje prije vanrednih saveznih izbora u februaru.

Njihova ministarstva su obrazložila taj zahtjev navodeći pogoršanje vojne situacije u Ukrajini, uz sumnje u nastavak podrške SAD nakon pobjede novoizabranog predsjednika Donalda Trampa na izborima.

Berbok i Pistorijus su ovaj prijedlog uokvirili kao vitalni signal nepokolebljive podrške Njemačke.

Uprkos tim naporima, Šolc je ostao protiv plana, navodno tvrdeći da su dovoljna postojeća izdvajanja za vojnu pomoć, uključujući četiri milijarde eura za 2025. godinu i sredstva iz zajma G7 od 50 milijardi dolara od zamrznute ruske imovine.

On je izrazio zabrinutost zbog obavezivanja dolazeće vlade na velike finansijske obaveze nakon izbora.

Kako navodi njemački list, Šolcova odluka je također politički motivisana i navodno je zabrinut zbog potencijalne negativne reakcije birača na novu isporuku pomoći Ukrajini, dok Zeleni, partija Berbok, smatraju to izbornom prednošću.

Uprkos Šolcovoj blokadi, Pistorijus je ponovo potvrdio širu posvećenost Njemačke tokom sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u američkoj zračnoj bazi u Ramštajnu u četvrtak.

On je najavio da će Njemačka isporučiti oko 50 vođenih raketa za sisteme protivzračne odbrane IRIS-T, prvobitno namijenjenih Bundesveru, ali su direktno iz proizvodnje preusmjerene u Ukrajinu.

”Prvo ćemo snabdjeti Ukrajinu prije nego što popunimo vlastite zalihe“, rekao je Pistorijus, uvjeravajući da Ukrajina i dalje može da se osloni na Njemačku, bez obzira na ishod predstojećih izbora.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen još uvijek nije dobila poziv za inauguraciju novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa 20. januara, izjavila je danas njena portparolka Paula Pinjo.

“Ako dobije poziv, vidjećemo, ali trenutno nema planova (da prisustvuje inauguraciji)”, rekla je Pinjo.

Blumberg je ranije jutros izvestio da Fon der Lajen pokušava da dogovori sastanak sa Trampom prije inauguracije, a predstavnici EU i Trampovi pomoćnici već su vodili pregovore, ali se još ne zna da li će posjeta moći da se organizuje do 20. januara.

Strani lideri tradicionalno ne prisustvuju inauguraciji američkih predsjednika iz bezbjednosnih razloga, ali ih na ceremoniji predstavljaju najviši zvaničnici, prenosi Rojters.

Pozive su, između ostalih, dobili kineski predsjednik Si Đinping, bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro, izraelski premijer Benjamin Netanjahu i italijanska premijerka Đorđa Meloni, navodi Rojters.

Prema izvještajima, Si neće prisustvovati Trampovoj inauguraciji, ali će poslati izaslanika na najvišem nivou.

Kanadski ministar energetike Džonatan Vilkinson danas je odbacio tvrdnje novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da Americi nije potrebno ništa iz Kanade i upozorio na potencijalne uzvratne trgovinske mjere iz Otave, uključujući izvozne takse na naftu.

Odgovarajući na Trampove izjave da postoji mogućnost da poveća carine na 25 odsto, Vilkinson je rekao da SAD nemaju lako dostupnu alternativu kanadskoj sirovoj nafti, uranijumu, potaši i drugim kritičnim mineralima, piše “Bloomberg”.
“Većina sirove nafte koja se proizvodi u SAD je lagana slatka nafta. Rafinerije na Srednjem zapadu (SAD) su uspostavljene za tešku sirovu naftu i nemaju alternativu korištenju kanadskih resursa – nije to ekonomski. Čak i alternativa koja postoji za neke od zalivskih rafinerija za tešku naftu, to je Venecuela”, zaključio je Vilkinson, jedan od kandidata da zamijeni odlazećeg premijera Džastina Trudoa.
On je istakao da je Kina druga opcija za SAD kada je u pitanju nabavka minerala, dok bi Rusija bila drugi izbor za uranijum i ocijenio da je “jednostavno netačno” da Vašingtonu nije potrebno ništa iz Kanade.

Vilkinson je za “Bloomberg” rekao da su direktori kanadskih naftnih kompanija zabrinuti zbog Trampove prijetnje o povećanju carina, ali da smatraju da postoji mogućnost da se sa zvaničnicima nove administracije SAD razgovara o tarifama, kao i budućoj saradnji.

“Dakle, (postoji) zabrinutost svakako, ali nema panike. Ljudi su prilično strateški orijentisani po pitanju ovoga”, rekao je on. Vilkinson je istakao da Kanada nastoji da odvrati Trampa od povećanja carina, ali da bi Otava “morala da odgovori” ukoliko dođe do toga, nevezano od potencijalnih izuzeća za energiju ili naftu.

“Nema šanse da Kanada stoji po strani i posmatra desetkovanje naše automobilske industrije ili drugih industrija. Moraćemo da odgovorimo na promišljen način, na način koji zapravo stvara maksimalan pritisak na predsjednika i na države koje imaju koristi od trgovine koju obavljaju sa Kanadom”, poručio je ministar.

On nije isključio mogućnost izvoznih taksi na naftu, ali je ponovio da će Otava insistirati na odvraćanju Trampa od upotrebe ekonomske sile putem razgovora i ukazao na negativan uticaj koji bi plan republikanca imao na američke potrošače.

“Ako uvedu carine na naftu, to će dovesti do povećanja cijena na pumpama u SAD. Ako povećaju carine na struju, na hidroelektranu, cijena struje za potrošače će rasti. Ako povećaju carine za potašu, američki proizvođači hrane će morati da plate tu cijenu i cijene hrane u SAD će porasti. Tokom relativno kratkog vremenskog perioda, vidjeće porast cijena i povećanje inflacije”, ocijenio je Vilkinson.

On je predložio proširenje saradnje sa SAD, dajući kao primjer fabriku za preradu germanijuma, iz rudnika sa Aljaske,u Britanskoj Kolumbiji, i istakavši da postoji mogućnost proširenja proizvodnje ovog metala.
Vilkinson je istakao da će se u odvraćanju Trampa osloniti na lobiranje američkih kompanija poput “American Petroleum Institute” i “ExxonMobil”.

Tramp je prethodno nekoliko puta sugerisao da bi Kanada trebalo da postane 51. savezna država, odbacivši ideju o upotrebi vojne sile da pripoji Kanadu SAD, ali nije isključio mogućnost ekonomske prisile.

Novoizabrani republikanski predsjednik Amerike je prethodno rekao da je granica između dvije zemlje “vještačka linija” i zaprijetio da će uvesti carinu od 25 odsto na uvoz iz Kanade, koja izvozi 75 odsto robe i usluga u SAD, prenosi “b92”.