Velika Britanija rasporedila je 1. bataljon pukovnije Duke of Lancaster u Bosnu i Hercegovinu s ciljem jačanja sigurnosti i stabilnosti na zapadnom Balkanu.

Ovu odluku potvrdio je britanski ministar odbrane John Healey tokom sastanka odbrambenih lidera grupe E5 u Berlinu, u kojoj su, uz Ujedinjeno Kraljevstvo, i Francuska, Njemačka, Italija te Poljska.

Healey je istakao da raspoređivanje britanskih vojnika dolazi u vrijeme novih bezbjednosnih izazova u Evropi, te najavio i nastavak podrške belgijskim snagama u oblasti protivdronovske odbrane, nakon porasta prijetnji koje dolaze od bespilotnih letjelica.

Prema njegovim riječima, „nova era prijetnji zahtijeva novu eru u odbrani“, zbog čega London pojačava saradnju s evropskim partnerima.

Britanski vojnici u BiH treniraće zajedno s Oružanim snagama BiH, a fokus vježbi bit će na infanterijskim taktikama, vođstvu, zaštiti od hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji, te unapređenju interoperabilnosti unutar NATO-a. U misiju su uključene sve članice E5 grupe, koje žele ojačati sigurnosnu arhitekturu regiona.

Velika Britanija ima dugu istoriju angažmana na zapadnom Balkanu, posebno tokom ratova 1990-ih, kada je 72 britanskih vojnika izgubilo život u operacijama očuvanja mira. Današnje aktivnosti predstavljaju nastavak britanske politike snažne podrške stabilnosti Balkana.

Istovremeno, britanske oružane snage provode i niz drugih međunarodnih vježbi. Vojnici 12. pukovnije Kraljevske artiljerije poslani su u Finsku na vježbu Mallet Strike, tokom koje se koristi i raketni sistem Starstreak za borbu protiv dronova. Najavljene su i vježbe Gualish s Francuskom, Falcon Strike s Italijom, kao i učešće u NATO operaciji Eastern Sentry koja štiti zračni prostor Poljske.

Sastanak grupe E5, koja okuplja evropske države s najvećim odbrambenim budžetima, potvrdio je namjeru partnera da intenziviraju saradnju i zajednički odgovore na rastuće sigurnosne izazove u Evropi.

(Vijesti.ba)

Narodni poslanik Bojan Kresojević žestoko je reagovao na najavu predsjednika Vlade Republike Srpske o uvođenju poreza na dividendu, ocjenjujući da bi takva mjera direktno pogodila privredu i otjerala investitore iz Republike Srpske.

Kako ističe, prijedlog da se oporezuje dobit akcionara “nije ništa drugo do pokušaja da se pokriju rupe u budžetu, nastale godinama neodgovornog trošenja”.

„Kada je Republika Srpska prezadužena, a budžet potrošen, cijenu uvijek plaćaju građani i privreda. Uvođenje poreza na dividendu bio bi direktan udar na kompanije koje stvaraju novu vrijednost, kao i signal da se od ulaganja u Srpsku treba okrenuti ili pobjeći“, poručio je Kresojević, koji je i član Sigurne Srpske.

On upozorava da bi novi porez mogao dovesti do premještanja stranih investitora u Federaciju BiH, gdje je poslovno okruženje trenutno povoljnije, dok bi domaća privreda, kako kaže, bila izložena dodatnom finansijskom pritisku.

„Pozivam Uniju udruženja poslodavaca, Privrednu komoru i cijelu poslovnu zajednicu da se jasno usprotive ovakvom nametu. Privreda više ne može podnijeti teret loših odluka vlasti“, rekao je on.

Kresojević je dodao da se nada da će Vlada ovoga puta odustati od najavljene mjere, „kao što je odustala i od izgradnje termoelektrana i od 100 obećanih referenduma“.

Prema njegovim riječima, uvođenje poreza na dividendu bilo bi „još jedan dokaz da vlast finansijske probleme ne rješava reformama, već nametima koji guše ekonomiju i odbijaju investicije“.

„Profesore Blanuša, zamolio bih vas samo jedno kada budete na svojim tribinama u Semberiji, na Romaniji i u Banjoj Luci, a to je da prenesete jednu poruku o tome kako se živi u Hercegovini“, izjavio je Saša Borjan, član Predsjedništva Narodnog fronta na skupu podrške Branku Blanuši, koji je sinoć održan u Trebinju.

Borjan je ispričao da je, kada je jednom upitao graničnog policajca koliko ljudi iz Hercegovine radi u Dubrovniku, dobio odgovor da radi između 8500 i 9000 ljudi, a koji žive između Trebinja i Čajniča.

Dodaje da, uzimajući u obzir da od Trebinja do Foče ima oko 60000 stanovnika, to znači da praktično svaki šesti čovjek u Hercegovini danas radi u Dubrovniku i da je to upravo pokazatelj kako se živi danas u Hercegovini.

„Kada sam ulazio u ovaj Dom kulture, pažljivo sam obratio pažnju ko sjedi na ovoj tribini i vidio sam čestite ljude, domaćine, koji žive od svog rada i od svojih 10 prstiju, vidio sam narod koji želi promjenu režima u Republici Srpskoj. Među vama nisam vidio nijednog ratnog profitera i ratnog dezertera, jer su svi oni na onoj tamo drugoj strani“, rekao je Borjan.

Ističe da nije, među ljudima koji su prisutni na tribini, vidio niti jednu osobu koja je u ratu dobila nadimak Manjerka, a koja sada obavlja odgovornu funkciju u Gradskoj boračkoj organizaciji Grada Trebinja.

Borjan kaže da takođe nije vidio niti jednog inženjera mašinstva, koji je svoju karijeru započeo u HET-u kao rukovodilac javnih nabavki, a onda je nastavio u Elektroprivredi Republike Srspke kao odgovorno lice, čija imovina sada vrijedi destine miliona KM (stanovi, zgrade, kuće, bazeni, hacijende), te izrazio sumnju da drugi inženjeri mašinstva u HET-u imaju toliku imovinu.

„Kad pobijedite, profesore Blanuša, očekujem da počnete trasirati put, korak po korak, govorim institucionalno, da se upravo taj inženjer mašinstva upita odakle mu tolika imovina, kako ju je stekao“, kazao je Borjan dodajući da među prisutnima nije vidio ni nekoga koga zovu trećina, ko je kupio diplomu na fiktivnom fakultetu ili nekog ko je autolimar i ne zna koji je fakultet završio, a obavlja direktorsku funkciju.

„Sve ovo što sam spomenuo pokazuje kako se živi u Hercegovini, moj profesore Blanuša“, naveo je Borjan, poručujući na kraju:

„Profesore Blanuša, podršku Narodnog fronta imate i to bez ikakavog uslovljavanja. Moj lični stav je da niko ne smije da uslovljava profesora Blanušu i SDS, jer ako neko ucjenjuje onda taj nema dobre namjere prema narodu koji želi promjenu režima u Republici Srpskoj.“

(BN)