Connect with us

Svijet

TENZIJE SE MOGU “REZATI NOŽEM”! Putin ima novi ultimatum pred pregovore

Na istoku nema značajnih promjena – već nedjeljama traju uglavnom pozicijske borbe u kojima Rusi postepeno potiskuju Ukrajince, ali bez velikog strateškog značaja.

Gubici su i dalje ogromni, s procjenama od oko 1.000 poginulih i ranjenih dnevno.

Ipak, ovakav tempo borbi omogućio je Rusima da ostvare napredak u južnom dijelu Časiv Jara, što je potvrdio ukrajinski vojni izvor Deep State.

Takođe, ruska vojska napreduje ka autoputu Zaporožje – Kurahovo, kao i u nekoliko oblasti južno od Pokrovska. U Donjeckoj oblasti već se vode borbe za autoput Pokrovsk – Konstantinovka, a postoje indicije da su Rusi zauzeli Veliku Novosilku, iako zvanična potvrda još nije stigla.

U međuvremenu, sukobi se rasplamsavaju i u Kurskoj oblasti u Rusiji, gdje, prema izvještajima “New York Timesa” ukrajinske snage odbijaju napade, a sjevernokorejski vojnici koji podržavaju Ruse doživljavaju ogromne gubitke.

Civilno stanovništvo i dalje trpi – u napadu ruske rakete na stambenu zgradu u ukrajinskom pograničnom gradu Sumi poginule su četiri osobe.

Dok traje rat na terenu, Kremlj vodi i intenzivan diplomatsko-propagandni rat. Putin je navodno iznio novi ultimatum: Rusija neće priznati mirovni sporazum ako ga u ime Ukrajine potpiše predsjednik Volodimir Zelenski. Ruski predsjednik ponavlja tvrdnju da Zelenski više nije legitimni lider Ukrajine jer mu je mandat istekao u maju 2024.

Putin navodi da nije protiv Zelenskog kao učesnika u pregovorima, ali insistira da on nema status ravnopravnog sagovornika.

“Ako želi da učestvuje, odrediću ljude koji će voditi te pregovore”, rekao je ruski predsjednik, kojeg međunarodni sud tereti za ratne zločine, piše “Jutarnji list”, prenosi Nova.

Putin je takođe zatražio da Ukrajina poništi dekret Zelenskog kojim se zabranjuju pregovori sa Rusijom, ali i da to ne može učiniti Zelenski, već predsjednik ukrajinskog parlamenta Verhovne Rade.

Ovaj ultimatum Ukrajina smatra neprihvatljivim. Zelenski je odgovorio da Putin “čini sve da produži rat” i da se zapravo plaši pregovora.

“Postoji prilika za postizanje stvarnog mira, ali Putin radi sve da nastavi ubijanje ili da dobije pauzu za pripremu nove invazije”, rekao je Zelenski.

Prema analizi Instituta za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona, Putinova strategija pobjede oslanja se na uvjerenje da će Zapad napustiti Ukrajinu.

Putinova namjera je da američkog predsjednika Donalda Trampa uvede u bilateralne pregovore koji bi isključili Ukrajinu i time nametnuo Kremlju povoljan pregovarački okvir.

ISW upozorava da bi ovakav scenario omogućio Rusiji da legitimizuje svoju propagandu o “nelegitimnosti” ukrajinske vlade.

Dok traje rat u Ukrajini, u ovoj zemlji rastu i unutrašnji politički sukobi. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko uputio je oštar apel Zelenskom, optužujući novog šefa gradske vojne administracije Timura Tkačenka da prekoračuje ovlašćenja i pokušava da destabilizuje lokalne vlasti.

“Dok ste vi, kao vrhovni komandant, fokusirani na rat i zaštitu Ukrajine, ljudi iz vašeg kruga bave se političkim intrigama”, poručio je Kličko.

On tvrdi da se u Kijevu “pokušava narušiti ravnoteža vlasti i uništiti lokalna samouprava”, kao i da novi šef vojne uprave blokira rješavanje ključnih ekonomskih pitanja.

Uz rastuće političke tenzije, Nacionalni antikorupcioni biro Ukrajine (NABU) pokrenuo je istragu protiv ministra odbrane Rustema Umerova zbog odluke da ne produži ugovor s direktorkom Agencije za odbrambenu nabavku (DPA), Marinom Bezrukovom.

DPA je formirana 2022. godine kao odgovor na korupcijske skandale u Ministarstvu odbrane, s ciljem povećanja transparentnosti u nabavci oružja za ukrajinsku vojsku. Umerov je obrazložio smjenu tvrdnjom da se Agencija više bavi “političkim igrama” nego pravovremenim snabdijevanjem vojske.

“Kupovina oružja se pretvorila u Amazon”, izjavio je Umerov, aludirajući na to da je transparentnost nabavke postala pretjerana u uslovima ratne krize.
Nezavisne

Related Topics:

Svijet

ARTEMIS II SE VRATIO NA ZEMLJU, cijeli svijet gledao spektakl u Tihom okeanu: “SLJEDEĆI JE MARS!” (Video)

Istorijska misija NASA „Artemis II“ uspješno je okončana spektakularnim povratkom na Zemlju, nakon deset dana leta tokom kojih je četvoročlana posada prvi put poslije više od pola vijeka obišla Mjesec i stigla dalje nego iko prije.

Istorijska NASA misija “Artemis II” uspješno je završena povratkom na Zemlju nakon desetodnevnog leta tokom kojeg je četvoročlana posada – prvi put od 1972. godine – kružila oko Mjeseca i tom prilikom stigla do najdalje tačke nego iko prije.

Posada letjelice “Orion” sletela je u Tihi okean u 2.07 sati nedaleko od obale San Dijega. Dočekali su ih tim NASA i američka vojska.

Tramp: “Sljedeća destinacija – Mars!”

Predsjednik SAD Donald Tramp čestitao članovima posade na uspjehu.

“Čitavo putovanje je bilo spektakularno, slijetanje je bilo savršeno i, kao predsjednik Sjedinjenih Država, ne mogu biti ponosniji! Radujem se što ću vas sve uskoro vidjeti u Bijeloj kući. Ponovo ćemo to uraditi, a onda, sljedeći korak – Mars”, napisao je Donald Tramp.

Vodena struja ometala tim za spasavanje

Timovi za spasavanje su bili spriječeni da odmotaju i naduvaju stabilizacioni prsten, kao i prednji trem kako bi posadi omogućili da izađe iz kapsule.

– To je zbog struja u Tihom okeanu – navodi NASA.

– Zahtjev je da se posada izvuče u roku od dva sata od spuštanja, što je dovoljno vremena – dodaje NASA.

Nastavi čitati

Svijet

ESTONIJA ODBILA DA PLIJENI RUSKE TANKERE: Rizik od vojne eskalacije je previsok

Komandant estonske mornarice Ivo Vark potvrdio da Estonija neće zadržavati rusku „flotu u sjenci“.

Estonija neće zadržavati ruske brodove u Baltičkom moru zbog straha od vojnog odgovora Moskve, rekao je komandant mornarice Estonije Ivo Vark.

“Rizik od vojne eskalacije je jednostavno previsok”, rekao je Vark agenciji Rojters odgovarajući na pitanje o namjerama da se zaplijene tankeri za naftu i drugi brodovi za koje se vjeruje da pripadaju ruskoj “floti u sjenci”.

On je dodao da bi Estonija razmotrila intervenciju samo u slučaju oštećenja infrastrukture ili izlivanja nafte.

Ranije je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla da sankcije ruskim brodarskim kompanijama i označavanje brodova koji prevoze ruske ugljovodonike kao “flota u sjenci” predstavlja kršenje međunarodnog prava.

Nastavi čitati

Svijet

Obavještajne službe SAD upozorile: IRAN IMA HILJADE RAKETA

Iran i dalje raspolaže sa hiljadama balističkih raketa i zadržava mogućnost da iz podzemnih skladišta ponovo aktivira i rasporedi dio lansirnih sistema, naveli su američki zvaničnici upoznati sa procjenama obavještajnih službi Sjedinjenih Američkih Država

Više od 1.000 raketa srednjeg dometa i dalje u arsenalu

Iranski raketni arsenal je tokom sukoba značajno smanjen, ali i dalje uključuje više od 1.000 raketa srednjeg dometa.

Takođe, dio lansera se nalazi oštećen, skriven ili potencijalno popravljiv u podzemnim kompleksima, objavio je “Volstrit džornal”.

U izvještaju je navedeno da je više od polovine iranskih lansera balističkih raketa uništeno ili onesposobljeno, ali da Teheran i dalje može da “izvuče” dio sistema i da obnovi ograničene kapacitete.

Mogućnost obnove kroz proizvodnju i podršku drugih zemalja

Američki zvaničnici upozoravaju i da Iran može da pokuša da nadoknadi gubitke kroz proizvodnju ili nabavke od trećih zemalja.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset ocijenio je da je iranski raketni program “funkcionalno uništen”, dok drugi američki vojni i obavještajni izvori ističu da Iran i dalje ima sposobnost da povremeno izvodi raketne napade, iako u manjem obimu nego na početku sukoba.

Izraelski zvaničnici navode da je tokom rata oko dvije trećine iranskih lansera van funkcije, ali da dio infrastrukture ostaje teško uništiv zbog duboko ukopanih postrojenja.

Oni procjenjuju da Iran trenutno nema kapacitet za masovnu proizvodnju novih raketa, ali da može relativno brzo da obnovi dio arsenala.

Pauza u sukobu kao prilika za jačanje snaga

Američki zvaničnici takođe upozoravaju da bi Iran mogao da koristi pauzu u sukobu za regeneraciju svojih snaga, dok se u Vašingtonu istovremeno vodi proces diplomatskih pregovora sa Teheranom u Islamabadu.

U izvještaju se ističe da Iran i dalje zadržava značajan broj dronova i krstarećih raketa, kao i da bi eventualna podrška iz Rusije ili drugih partnera mogla ubrzati obnovu njegovih vojnih kapaciteta.

Analitičari upozoravaju da, uprkos gubicima, Iran ostaje značajan regionalni akter čija raketna moć i dalje ima potencijal da utiče na bezbjednost i stabilnost Bliskog istoka, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno