Connect with us

Svijet

TEŠKO IZRAČUNATI STVARNE GUBITKE: Ubijeno ili ranjeno oko pola miliona ukrajinskih vojnika

U sukobu sa ruskim snagama ubijeno je ili ranjeno do pola miliona ukrajinskih vojnika, piše “Ekonomist”, pozivajući se na obavještajne izvještaje, zvanične izjave i druge izvore.

List navodi da je teško izračunati stvarne gubitke Kijeva, s obzirom na to da ukrajinski zvaničnici i njihovi saveznici “nerado daju procjene”.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je u februaru da je od eskalacije sukoba sa Rusijom 2022. godine ubijeno samo 31.000 vojnika.

On je odbio da otkrije koliko vojnika je ranjeno, tvrdeći da će to Moskvi dati do znanja “koliko je ljudi ostalo na bojnom polju”.

“Ekonomist” navodi, pozivajući se na američke zvaničnike, da je u Kijevu stradalo više od 308.000 vojnika.

Prema analizi drugih izvora, brojka bi mogla biti bliža pola miliona vojnika, od kojih je, kako se vjeruje, “najmanje” 60.000 do 100.000 ubijeno.

“Možda je povrijeđeno još 400.000 vojnika koji više nisu sposobni da ratuju”, piše list.

Prema podacima veb-stranicu “UALosiz”, koja prati i evidentira imena i godište poginulih, Ukrajina je izgubila najmanje 60.435 vojnika ili više od 0,5 odsto svoje predratne muške populacije spremne za odlazak u rat.

Iako ovi podaci nisu sveobuhvatni, “Ekonomist” sugeriše da je stvarni broj poginulih u borbama veći, a broj vojnika koji su ranjeni i nisu sposobni za borbu još veći.

“Pod pretpostavkom da je šest do osam ukrajinskih vojnika teško ranjeno na svakog poginulog u borbi, skoro jedan od 20 muškaraca je mrtav ili ranjen”, piše list.

Ranije ove godine, rusko Ministarstvo odbrane je tvrdilo da su vojni gubici Ukrajine od februara 2022. dostigli gotovo 500.000, ne precizirajući koliko ih je ubijeno ili ranjeno.

Prema posljednjim informacijama ovog ministarstva, Kijev je izgubio više od 35.000 vojnika od avgusta prilikom upada u rusku Kursku oblast.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin u junu je rekao da su ruski gubici samo djelić onih na ukrajinskoj strani, sugerišući da je odnos žrtava otprilike jedan prema pet.

Svijet

DIREKTOR NAJVEĆE AMERIČKE BANKE: Prijeti kolaps američkog tržišta

Džejmi Dajmon upozorio je da će američko tržište obveznica “pući” pod teretom rastućeg duga zemlje, pozivajući administraciju Donalda Trampa da Ameriku usmjeri na održiviju putanju.

Izvršni direktor banke JPMorgan Chase u petak je rekao da je upozorio regulatore: “Vidjećete pucanje na tržištu obveznica.”

Dodao je:

“Kažem vam da će se ovo dogoditi. I počećete da paničite. Ja neću paničiti. Bićemo dobro.”

Upozorenje šefa najveće američke banke o rastućim rizicima za američko tržište obveznica – koje određuje troškove zaduživanja za trilione dolara duga širom svijeta – naglašava kako Volstrit postaje sve zabrinutiji zbog rastućeg nivoa nacionalnog duga.

Ovo se dešava u trenutku kada Kongres razmatra Trampov “veliki, lijepi” prijedlog budžeta, za koji se očekuje da će značajno povećati federalni deficit.

Čak i prije uvođenja zakona, koji je Predstavnički dom usvojio prošle nedjelje i trenutno se razmatra u Senatu, Kongresna kancelarija za budžet predviđala je da će dug SAD kao udio u BDP-u premašiti svoj vrhunac iz 1940-ih u narednim godinama.

Dugoročne američke obveznice su pod pritiskom zbog fiskalnih briga, sa prinosom 30-godišnjih trezorskih obveznica koje se trguju na oko 5 procenata, što je pad u odnosu na nešto više od 4 procenta na početku 2024. Agencija za kreditni rejting Mudis je takođe ovog mjeseca oduzela SAD trostruki A kreditni rejting.

Tržište državnih obveznica poraslo je sa otprilike 5 biliona dolara u 2008. godini na 29 biliona dolara danas, jer je vlada smanjila poreze i povećala potrošnju – posebno tokom pandemije koronavirusa.

Tržište je najdublje i najlikvidnije na svijetu i dugo je imalo koristi od privilegije dolara kao svjetske rezervne valute.

Ali kako je dužničko opterećenje raslo, potražnja je takođe opala. Strani investitori su se stalno povlače sa tržišta državnih obveznica tokom protekle decenije, što je ubrzala Trampova tarifna politika.

Džejmi Dajmon je rekao da rastuće geopolitičke tenzije, trgovinski ratovi i rastući nivoi duga širom svijeta znače da se “tektonske ploče” globalne ekonomije pomeraju.

“Jednostavno ne znam da li će biti kriza za šest mjeseci ili šest godina”, rekao je na Nacionalnom ekonomskom forumu Regana u Kaliforniji, pozivajući vladu da “promijeni putanju duga” i pozivajući regulatore da ublaže ograničenja za banke kako bi povećale svoj kapacitet za trgovinu obveznicama.

“Mislim da možemo poboljšati sve, uključujući i ovo, samo promjenom i modifikacijom nekih od ovih pravila i propisa.”

Njegovi komentari podsjećaju na komentare predsjednika Goldman Saksa, Džona Voldrona, koji je ranije ove nedjelje opisao rastući američki deficit kao “donekle zabrinjavajući” i upozorio da je njegov uticaj na tržište obveznica “najveći rizik za makroekonomiju trenutno”, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NAPAD U RUSIJI: Dignut u vazduh voz na putu za Krim

Eksplozija je oštetila prugu u Brjanskoj oblasti Rusije bez povrijeđenih, dok Ukrajina tvrdi da je prethodno dignut u vazduh ruski voz sa gorivom na okupiranom području, čime je poremećena logistika ka Krimu.

Željeznička pruga na dionici Uneča-Žeča u Brjanskoj oblasti Rusije je oštećena, ali nije bilo povrijeđenih, saopštile su danas “Ruske željeznice”, nakon što su ukrajinske vlasti objavile da je dignut u vazduh ruski teretni voz koji je išao ka Krimu, a nakon dvije noćašnje i jutrošnje sabotaže u pograničnim oblastima u kojima je bilo mrtvih i ranjenih.

“Danas u 10.52 na dionici Uneča-Žeča u Brjanskoj oblasti, tokom pregleda infrastrukture specijalnom opremom, željeznički radnici su otkrili oštećenja na pruzi. Niko nije povrijeđen. Saobraćaj prigradskih i putničkih vozova na ovoj dionici se ne obavlja”, saopštile su na Telegramu “Moskovske željeznice”, filijala “Ruskih željeznica”, prenosi “Reuters”.

Ruski teretni voz koji je prevozio gorivo dignut je u vazduh tokom protekle noći u blizini sela Akimivka u Melitopoljskom okrugu Zaporožke oblasti Ukrajine.

“Kyiv post” prenosi da je to danas objavila ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) i dodaje da se radi o području koje je pod ruskom okupacijom.

Prema navodima HUR, napadnuti voz je bio vojne namijene i bio je na putu ka Krimu koji je Rusija proglasila svojom teritorijom.

“Kao rezultat eksplozije na željezničkoj pruzi, voz sa cisternama za gorivo i teretnim vagonima iskočio je iz šina. Ključna logistička arterija za ruske snage u okupiranom Zaporožju i na Krimu je poremećena”, navodi HUR u saopštenju.

Ruske vlasti nisu komentarisale ovu vijest, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

PANIKA U VAŠINGTONU: U Bijelu kuću stigao izvještaj da Iran ima dovoljno uranijuma za 10 NUKLEARNIH BOMBI

Američke vlasti poslale su Iranu prijedlog za nuklearni sporazum između Teherana i Vašingtona, potvrdila je Bijela kuća.

BBC prenosi izjavu Abasa Aragčija, iranskog ministra spoljnih poslova, da mu je njegov omanski kolega Badr Albusaidi predstavio “elemente američkog sporazuma” tokom kraće posjete iranskoj prestonici Teheranu.

Britanski medijski servis navodi da su ove objave uslijedile nakon izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nuklearne agencije UN, u kojem se navodi da je Iran dodatno povećao proizvodnju obogaćenog uranijuma, ključne komponente u izradi atomskog oružja.

“Tramp jasno stavio do znanja da Iran nikada ne može da posjeduje nuklearnu bombu”
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je sinoć da je Teheranu u “najboljem interesu da prihvati” sporazum.

Predsjednik SAD Donald Tramp je jasno stavio do znanja da Iran nikada ne može da posjeduje nuklearnu bombu – kazala je Livit.

Ona je rekla da je “detaljan i prihvatljiv” Vašingotna Iranu predao Stiv Vitkof, Trampov specijalni izaslanik.

Šef iranske diplomatije: Odgovorićemo na odgovarajući način
Šef iranske diplomatije Aragči je na društvenoj mreži X napisao da će Teheran “odgovoriti na odgovarajući način u skladu sa principima, nacionalnim interesima i pravima naroda Irana”.

BBC naglašava da konkretni detalji sporazuma još uvijek nisu poznati.

Iran sada posjeduje više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće
Ovaj prijedlog dolazi nakon izvještaja IAEA koji je otkrio da Iran sada posjeduje više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće, što je blizu 90 odsto čistoće uranijuma koliko je potrebno za izradu oružja.

Trenutni procenat je znatno iznad nivoa čistoće dovoljnog za potrebe civilne nuklearne energije i istraživačke svrhe.

To je dovoljno za oko deset komada nuklearnog oružja, ako se uranijum dalje rafiniše, što Iran čini jedinom državom koja nema atomsko oružje, a proizvodi uranijum na ovom nivou

Izvještaj otvara put SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj da insistiraju na tome da odbor guvernera IAEA utvrdi da li Iran krši obaveze u pogledu neširenja nuklearnog oružja.

Iran insistira da je njegov program mirnodopski.
U subotu su iranski državni mediji opisali izvještaj IAEA odbacili kao “politički motivisan” i ocijenili da ovaj dokument sadrži “neosnovane optužbe”.

Iran je saopštio da će “sprovesti odgovarajuće mjere” kao odgovor na svaki pokušaj da se preduzmu mjere protiv Teherana na sastanku guvernera IAEA.

Amerika odavno nastoji da ograniči iranske nuklearne kapacitete
BBC podsjeća da SAD odavno nastoje da ograniče iranske nuklearne kapacitete, a najnoviji razgovori dvije sile po tom pitanju, uz posredovanje Omana, traju od aprila ove godine.

Obje strane su izrazile optimizam tokom razgovora, ali su i dalje podijeljene oko ključnih pitanja – među kojima je najvažnije da li Iran može da nastavi obogaćivanje u okviru bilo kog budućeg sporazuma.

Uprkos tekućim pregovorima između Teherana i Vašingtona, izvještaj IAEA nije ponudio nikakve naznake da je Iran usporio svoje napore u oblasti nuklearnog obogaćivanja.

– Iran je proizvodio visoko obogaćeni uranijum brzinom ekvivalentnom otprilike jednoj nuklearnoj bombi mjesečno tokom poslednja tri meseca – navodi se u izvještaju IAEA, piše BBC

Nastavi čitati

Aktuelno