Connect with us

Region

TEŠKO NASILJE U ZAGREBU! Roditelji “Učenici opkolili i udarali dječaka!” DIREKTOR TVRDI “IGRALI SU SE”

Ponovo je došlo do vršnjačkog nasilja u jednoj osnovnoj zagrebačkoj školi. Prije nekoliko dana roditelji su se žalili na problematično ponašanje jednog učenika. Sada se nasilje ponovilo u istom razredu gdje je došlo do naguravanja između grupe učenika, pri čemu je jedno dijete zadobilo udarac u glavu.

Roditelji su medijima napomenuli kako u ovom incidentu nije učestvovao učenik na čije su se ponašanje već do sada žalili Upravi škole te o kojem je “Index” prvobitno izvještavao.

“Taj dan smo imali roditeljski sastanak zbog sve češćih problema u tom razredu, gdje se zaključilo kako će im se dati veća pažnja te da su se ovo polugodište djeca malo primirila. Ali svega nekoliko sati nakon roditeljskog sastanka djeca su se posvađala i došlo je do naguravanja gdje je jedan učenik pao.

Dijete mi je ispričalo da ga je troje učenika opkolilo i počelo udarati gdje je on govorio da ga puste na miru. Jedan prijatelj ga je branio, ali onda se jedan učenik popeo na klupu i skočio na njega. Tada je dječak udario glavom o radijator.

To su stariji radijatori s oštrim ivicama, moglo se svašta desiti. I šta onda? Treba reagovati na vrijeme, a ovdje se ne reaguje na vrijeme, ali ni kako bi trebalo. U tom razredu nije jedno dijete problem. Nažalost više ih je. Jednostavno se ne slažu i potrebno ih je stalno držati pod nadzorom”, smatra roditelj.

Nekoliko roditelja reklo je kako je razmišljalo o prebacivanju djece u druge razrede ili škole, ali brinu se kako će to uticati na njih zbog prilagođavanja.

“Od ćutanja i zataškavanja nemamo ništa. Može biti samo gore. Teško nam je ovo sve slušati od naše djece i strijepiti hoće li me zbog mog djeteta nazvati iz škole. Mislim da bi škola i sistem trebali bolje voditi računa o problemima i spriječiti vršnjačko nasilje.

Oni misle da su riješili problem ako im daju pedagošku mjeru. Kad pogledate, u tom razredu je dosta djece izrečena pedagoška mjera. Ali stanje se ne popravlja. Ne želimo da se dogodi neka veća nezgoda jer djeca nemaju autoritet u školi”, požalio se roditelj.

“Indexu” je direktor škole potvrdio da se učenik povredio te rekao kako su igrali igru “lovice” za vrijeme malog odmora.

“Škola je odmah preduzela potrebne korake – obavljen je razgovor s roditeljima uključenih učenika, a i djeca su upozorena na potencijalne opasnosti koje ovakve igre mogu izazvati. Takođe želimo naglasiti da učenik o kojem ste ranije slali upite nije bio uključen u ovaj događaj.

U skladu sa zakonskim propisima i zaštitom prava djece, ne možemo dijeliti pojedinosti o pedagoškim ili drugim mjerama preduzetima u njegovom, ali i drugim eventualnim sličnim slučajevima. Kao što smo naveli, škola je zatražila podršku Zavoda za socijalni rad i Agencije za odgoj i obrazovanje te postupa po njihovim uputstvima, u skladu s ovlastima koje imamo”, rekao je direktor.

Podsjetimo, ranije ove sedmice roditelji su upozorili na problematično ponašanje jednog učenika za kojeg je direktor potvrdio kako mu je izdan niz pedagoških mjera u protekle dvije godine. Učenik je, kako navode roditelji, druge gađao makazama i jednu učenicu povredio olovkom. Roditelji su se tom prilikom požalili i na Upravu škole, jer smatraju kako probleme gura pod tepih.

“Otkad nam se prije četiri godine promijenio direktor, to je postao Teksas. Ne samo u ovom razredu nego u cijeloj školi. Djeca su shvatila da mogu napraviti glupost bez da budu kažnjena i to se iz dana u dan pogoršava. Znalo se dogoditi da učenici hvataju jedni druge za vrat i nasilno guraju hranu u grlo. Bilo je i tuča na hodniku. Imali smo slučaj gdje je jedan učenik četvrtog razreda iscipelaren u WC-u. Puno toga se zataškalo”, rekao je roditelj.

“Index” je zbog vršnjačkog nasilja u ovoj školi poslao upit resornom Ministarstvu, Gradu Zagrebu kao osnivaču škole, ali i Pravobraniteljici za djecu. Do objave članka iz Ministarstva nisu dobili odgovor.

Iz Grada Zagreba kazali su kako kao osnivači škole imaju ograničenu ulogu zbog Protokola koji je donesen u aprilu prošle godine.

“Osnivači su dobili ovlast opšte podrške školi, koordinacije, preventivnih aktivnosti i slično, ali nisu dobili ovlasti postupanja u pojedinačnim slučajevima. Spomenuta je škola postupala skladno Protokolu te je svim nadležnim tijelima, uključujući i Gradsku kancelariju za obrazovanje, sport i mlade ove školske godine uputila tri prijave”, kazali su.

Oko 60 hiljada učenika pohađa osnovne škole Grada Zagreba, a ove je školske godine, prema navodima osnivača, do današnjeg dana zabilježeno 115 prijava vršnjačkog nasilja. Zaključili su kako je taj broj uporediv s prošlom godinom.

“Primjetno je određeno povećanje prijava vršnjačkog nasilja u odnosu na period prije pandemije. Upravo zato, u 2024. donijeli smo Akcijski plan za prevenciju vršnjačkog nasilja, a s UNICEF-om i gradskom ustanovom Centar Luka Ritz započeli smo projekat koji se u inicijalnoj fazi sprovodi u 27 osnovnih škola, a nakon toga i u svim ostalim školama u Zagrebu.

Finansiranje Centra Luka Ritz udvostručeno je u odnosu na 2023., na više od 650 hiljada evra, a povrh toga svim smo školama osigurali i dodatnu podršku u vidu privremenog angažmana stručnjaka pojedinih profila za teže slučajeve inkluzije.

Konačno, jedan od ciljeva uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u zagrebačke škole bio je prevencija i osvješćivanje učenica i učenika o problemima vršnjačkog i drugih vrsta nasilja te razvoja odgovornog i nenasilnog ponašanja prema sebi, drugima i zajednici”, rekli su iz Grada Zagreba.

Iz Kancelarije pravobranitelja za djecu zasad nemaju službene informacije o slučajevima vršnjačkog nasilja u spomenutoj školi. Ali rekli su kako će zatražiti izvještaj nadležnih tijela te pratiti njihovo djelovanje kako bi saznali cjelovitu reakciju sistema na događaje te konačne ishode preduzetih mjera.

“Pritom je važno da niko, pa ni škole, ne zatvaraju oči pred pojedinim slučajevima te da djeluju, odnosno da u svim slučajevima nasilja među i nad djecom primjenjuju Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima.

Isto tako, u obavezi je odgojno-obrazovnog sistema kontinuirano edukovati nastavnike o novim oblicima nasilja i postupanju te ih osposobljavati za sprovođenje preventivnih programa i aktivnosti.

U preventivne aktivnosti spada i razvijanje socio-emocionalnih kompetencija kod djece te razvoj empatije za druge ljude i za vršnjake. Ako djeca nemaju priliku ove vještine sticati u porodici, škola u tom procesu ima tim veću i naglašeniju ulogu u kompenzaciji propusta roditelja i nepodsticajnog porodičnog okruženja”, zaključili su iz Kancelarije pravobranitelja za djecu, prenosi “Index”.

Related Topics:

Region

OPASAN VIRUS SE ŠIRI SRBIJOM! Najviše pogađa muškarce, a evo gdje je zabilježen najveći broj slučajeva

Institut za javno zdravlje Srbije ”Dr Milan Jovanović Batut” saopštio je da je na teritoriji Srbije do 14. septembra registrovano 48 slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji.

Prema podacima dostavljenim Batutu, slučajevi groznice Zapadnog Nila registrovani su na teritoriji 12 okruga i to u Beogradu gdje je zabilježeno 15 slučajeva, u Južnobačkom okrugu 10 slučajeva, a u Srednjobanatskom i Braničevskom po četiri slučaja.

Takođe, u Južnobanatskom i Podunavskom okrugu su prijavljena po tri slučaja, a u Moravičkom, Sjevernobanatskom i Šumadijskom po dva slučaja.

Po jedan slučaj registrovan je u Pomoravskom, Raškom i Zapadnobačkom okrugu.

Među oboljelima dominiraju osobe muškog pola (65 odsto), a prosječna starost oboljelih je 66,5 godina.

U cilju smanjenja rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, preporučuje se primjena mjera lične zaštite od uboda komaraca.

Preporuke koje “Batut” navodi su upotreba repelenata na otkrivenim dijelovima tijela prilikom boravka na otvorenom, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica i svjetlih boja, preporučljivo je da odjeća bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odjeću, kao da se izbjegava boravak na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.

Takođe, “Batut” navodi da u zaštiti od komaraca doprinosi upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta, kao boravak u klimatizovanim prostorima, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen.

Ističu da je poželjno izbjegavati područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare.

Osim toga, poželjno je smanjenje broja komaraca na otvorenom gdje se radi, igra ili boravi, što se postiže isušivanjem izvora stajaće vode, jer se na taj način smanjuje broj mjesta na koje komarci mogu da polože svoja jaja.

U slučaju putovanja u inostranstvo, pogotovo ako se radi o tropskom i suptropskom području, obavezno se pridržavati svih mjera prevencije.

U sezoni nadzora 2025. godine, do 10. septembra u državama Evropske unije i Evropske ekonomske zajednice (EEZ) slučajevi obolijevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji su registrovani u Grčkoj, Italiji, Rumuniji, Francuskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Španiji, Albaniji i Turskoj.

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca, a glavni vektor, odnosno prenosilac virusa Zapadnog Nila je Culex pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas.

Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra, prenosi B92.

 

Nastavi čitati

Region

POLICIJA NAGRADILA UZORNU VOZAČICU! Vozi od 1995. i nema nijedan prekršaj

Policijski službenici PU varaždinske sproveli su operativnu akciju “Pojas i mobitel” u sklopu evropskog projekta Roadpol – Dani bezbjednosti u saobraćaju, koji se ove godine održava pod geslom “Budi pozitivan primjer”.

Tokom akcije, koja je trajala od 12 do 18 časova, zabilježena su ukupno 42 saobraćajna prekršaja, ali je zatečena i jedna vozačica koja je pravi primjer odgovornog ponašanja, saopštili su.

Tokom kontrole saobraćaja zaustavljena je Antonija Klekar, za koju je provjerom utvrđeno da vozačku dozvolu posjeduje od 1995. godine i da svakodnevno aktivno učestvuje u saobraćaju. Ono što je posebno impresivno jeste činjenica da od polaganja vozačkog ispita do danas nema zabilježen nijedan saobraćajni prekršaj, piše Index.

Budući da ni prilikom ovog nadzora nije počinila prekršaj, policija je odlučila da je nagradi. Za uzorno ponašanje u saobraćaju uručen joj je prigodan poklon paket obezbijeđen sredstvima iz Nacionalnog plana bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Akcija je sprovedena i u okviru obilježavanja 18. septembra kao Dana bez poginulih u saobraćaju. Na području Policijske uprave varaždinske taj cilj je i ostvaren, pa u četvrtak nije zabilježena nijedna saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom. Policija je tokom akcije utvrdila 33 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i nepropisnog korištenja mobilnog telefona, kao i 9 drugih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Nastavi čitati

Region

OPERACIJA HALIJARD: Kako su Srbi spasili više od 500 savezničkih pilota

Godišnjica operacije Halijard, organizovanog spasavanja američkih i drugih savezničkih vazduhoplovaca oborenih nad Srbijom tokom Drugog svjetskog rata, biće obilježena danas u Pranjanima kod Gornjeg Milanovca.

Svečanost povodom obilježavanja godišnjice Misije Halijard, jedne od najvećih operacija spasavanja savezničkih pilota oborenih na prostoru koji je kontrolisala nacistička Njemačka, biće održana na Galovića polju.

Tokom 1943. i 1944. godine brojni američki vazduhoplovci obarani su nad Srbijom. Na terenu su ih pripadnici pokreta otpora, uz nesebičnu pomoć naroda, sklanjali, zbrinjavali, liječili i prikrivali.

Operacija Halijard bila je saveznički vazdušni most i spasavanje, u najvećem broju Amerikanaca, koje je oborila njemačka protivvazdušna odbrana, a koje su sklonili i zaštitili pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini pod komandom generala Draže Mihailovića. Procjenjuje se da je tim putem spaseno više od 500 savezničkih vazduhoplovaca, uglavnom upravo iz Pranjana.

Radi evakuacije saboraca iza neprijateljskih linija, jula 1944. godine Odjeljenje za strateške operacije (OSS) Vojske SAD osmislilo je plan i poslalo misiju u štab generala Mihailovića kako bi dogovorili izvlačenje oborenih pilota.

Od oktobra 1943. do oktobra 1944. Petnaesti vazduhoplovni korpus SAD izveo je oko 20.000 borbenih letova iznad okupirane Jugoslavije. Glavna meta bio je Ploešti u Rumuniji, tada ključan za njemačku proizvodnju nafte. Saveznički bombarderi polijetali su uglavnom iz italijanskih baza u Fođi, Brindiziju i Lečeu.

Nakon žestokih bombardovanja, poput onih u Beogradu, Nišu i Leskovcu, njemačka protivvazdušna odbrana nanosila je velike gubitke američkoj avijaciji – do avgusta 1944. izgubljeno je oko 350 bombardera.

Oborene saveznike, koje je narod doživljavao kao buduće oslobodioce, prihvatali su i sklanjali pripadnici snaga generala Mihailovića, dok je istovremeno savezničko rukovodstvo političku podršku davalo partizanskom pokretu Josipa Broza Tita.

Komandant 15. vazduhoplovnog korpusa general Nejtan Tvining organizovao je posebnu grupu za spasavanje pilota, na čije čelo je postavljen pukovnik Džordž Kraiger. Jedan od ključnih ljudi na terenu bio je poručnik Džordž Musulin, Srbin po porijeklu, koji je rukovodio Halijard misijom. Njegovi saradnici bili su narednik Majk Rajačić i radio-operater Artur Džibilijan.

U noći između 2. i 3. avgusta 1944. Musulinov tim padobranski je ubačen u Pranjane, gdje je već bilo smješteno oko 250 oborenih vazduhoplovaca. Lokalno stanovništvo i jedinice JVuO organizovali su prihvat, smještaj i medicinsku pomoć.

Pod komandom kapetana Zvonimira Vučkovića izgrađena je improvizovana pista na Galovića polju, kojom je rukovodio kapetan Nikola Verkić. Više od stotinu mještana učestvovalo je u njenoj gradnji, najčešće noću kako ne bi privukli pažnju njemačkih patrola.

Procjenjuje se da je tokom operacije Halijard spaseno oko 500 savezničkih pilota. Istoričar Jozo Tomašević naveo je podatke OSS-a da je izvlačenje obuhvatilo 417 vazduhoplovaca, od čega 343 Amerikanca. Najveće evakuacije izvedene su avgusta 1944. iz Pranjana, a kasnije i iz Koceljeve i Boljanića kod Doboja.

Uz pilote, iz Pranjana su evakuisane i pojedine ugledne ličnosti i političari, među kojima obavještajac Ivan Popov, brat Duška Popova “Tricikla”, uzora za lik Džejmsa Bonda.

Za zasluge u spasavanju američkih pilota, predsjednik SAD Hari Truman posthumno je odlikovao generala Dražu Mihailovića ordenom Legije zasluga. Priznanje je decenijama bilo prikrivano iz političkih razloga, a uručeno je njegovoj kćerki Gordani tek 2005. godine.

Operacija Halijard danas se obilježava spomenicima i svečanostima kao simbol herojstva i solidarnosti, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno