Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta i slabljenju ključnih industrijskih grana u Evropskoj uniji pojačale su zabrinutost i među domaćim privrednicima, jer bi poremećaji u njemačkoj i drugim ključnim ekonomijama, sa kojima je Srpska snažno povezana, mogli dovesti do pada narudžbi, usporavanje proizvodnje i pritisak na tržište rada.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju radnih mjesta i slabljenju industrije u EU izazvale su zabrinutost i u privredi Republike Srpske, zbog snažne povezanosti sa evropskim tržištem.

Evropska komisija upozorava na rizike u automobilskoj industriji, metalurgiji, građevinarstvu i transportu, uz procjene da je u auto-sektoru ugroženo oko 600.000 radnih mjesta.

Iz Privredne komore RS poručuju da poremećaji u evropskim lancima snabdijevanja direktno utiču na domaća izvozno orijentisana preduzeća, posebno u prerađivačkoj i auto-industriji.

Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Kao dodatni rizici izdvajaju se rast cijena energenata, inflatorni pritisci i nedostatak kvalifikovane radne snage, što već utiče i na domaću privredu.

Evropska komisija upozorila je u okviru Proljetnog paketa Evropskog semestra da bi energetski pritisci, prelazak na zelene tehnologije i sve izraženiji nedostatak kvalifikovane radne snage mogli dodatno oslabiti konkurentnost evropske privrede. Najizloženiji su automobilska industrija, metalurgija, građevinarstvo i transport, dok su posebno zabrinjavajuće procjene da je zbog tranzicije auto-industrije i sve jače konkurencije iz Kine ugroženo oko 600.000 radnih mjesta u tom sektoru širom Evrope.

Sekretar granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boško Borojević istakao je za “Glas” da privredna društva posluju po principu ponude i potražnje, te da svaki poremećaj u evropskim dobavljačkim lancima neminovno utiče i na domaću privredu.

– Naša preduzeća u velikoj mjeri su oslonjena na velike evropske sisteme, zbog čega promjene na tržištu EU imaju direktan uticaj i na njihovo poslovanje. U narednom periodu očekuju nas dodatni izazovi, posebno od 2027. godine kada finansijski efekti CBAM mehanizma budu u punoj primjeni – rekao je Borojević.

Govoreći o mogućim posljedicama po domaću ekonomiju, naglasio je da bi najvećem pritisku mogla biti izložena izvozno orijentisana preduzeća iz prerađivačke industrije i za dobavljačke lance njemačke privrede u auto-sektoru.

– Rizik nije isti za sva preduzeća. Najugroženija su ona koja zavise od malog broja velikih kupaca iz EU, imaju nižu dodatu vrijednost i ograničene mogućnosti da proizvodnju usmjere prema novim tržištima i partnerima – naveo je Borojević.

Univerzitetski profesor i ekonomista Miloš Grujić ocijenio je da bi eventualno dalje usporavanje evropske privrede moglo dovesti do rasta troškova zaduživanja i dodatnog pritiska na industrijsku proizvodnju i zaposlenost.

– Veće kamatne stope znače skuplje finansiranje za privredu i države, što se već pokazalo kao faktor koji usporava investicije i ekonomski rast. S obzirom na to da su Republika Srpska i BiH snažno povezane sa tržištima Njemačke i Austrije, negativni trendovi u tim zemljama neminovno će se odraziti i na domaću ekonomiju – rekao je Grujić.

Prema njegovim riječima, moguće posljedice ogledale bi se u smanjenju izvoza, manjem broju narudžbi iz inostranstva i slabljenju industrijske aktivnosti.

– Ne možemo se posmatrati izolovano od evropskih ekonomskih kretanja. Ukoliko dođe do značajnijeg usporavanja u EU, realno je očekivati slabiju spoljnotrgovinsku razmjenu i određene pritiske na tržište rada i životni standard stanovništva – istakao je Grujić.

On smatra da bi poseban izazov mogli predstavljati rast cijena energenata i prelivanje inflatornih pritisaka iz Evropske unije, što bi dodatno opteretilo budžete građana.

– U takvim okolnostima važno je očuvati tržišnu stabilnost i spriječiti neopravdano povećanje marži. Iskustva pokazuju da administrativno ograničavanje cijena često proizvodi suprotan efekat, dok efikasna kontrola tržišta i poštovanje propisa daju bolje rezultate – rekao je Grujić.

RADNA SNAGA

Kada je riječ o nedostatku radne snage i kvalifikacija, problemu koji je Evropska komisija označila kao jednim od najvećih prepreka investicijama, Boško Borojević ističe da se sa istim izazovom suočava i privreda Srpske.

– Brojna preduzeća ulažu u automatizaciju, digitalizaciju i energetsku efikasnost, uz podršku republičkih institucija. Privredna komora kroz edukacije, savjetovanja i informisanje nastoji pomoći privredi da odgovori na nove zahtjeve tržišta i regulatorne promjene koje dolaze iz Evropske unije – rekao je Borojević.

Saobraćaj preko starog mosta u Gradišci na granici sa Hrvatskom neće biti uspostavljen jer su rezultati probnog ispitivanja pokazali da je bezbjednost odvijanja saobraćaja za vozila do tri i po tone i autobuse na samoj granici, tvrde iz “Puteva Republike Srpske”.

Direktor ovog javnog preduzeća tvrdi da je zbog toga donesena odluka da most ostane zatvoren sve dok se ne završi kompletna rekonstrukcija dva nadvožnjaka preko kojih se pristupa mostu.

“Pripremamo tehničku dokumentaciju, a uradili smo i presvlačenje asfaltnih kolovoznih slojeva skroz do samog mosta u Gradišci, odnosno u dužini od graničnog prelaza, gdje bude carina i policija pa do samog mosta, u dužini nekih 300 metara. Preduzimamo i korake u vezi sa zamjenom ograde, ali opet ne možemo da uradimo prave kvalitetne radove dok se ne uradi projektna dokumentacija”, rekao je Janković za “Glas Srpske” i dodao da ranije nisu mogli da obave testiranje nadvožnjaka zbog ogromnog obima saobraćaja preko mosta, ali da nakon urađenog testa sada imaju jasan uvid šta i kako treba raditi.

U plan poslovanja “Puteva Republike Srpske” već je uvrštena izrada projektne dokumentacije za spomenute nadvožnjake. Prema njegovim riječima, nakon što plan usvoji Nadzorni odbor na sjednici, raspisivanje javne nabavke za izradu projektne dokumentacije očekuje se već iduće sedmice. S obzirom na zakonske procedure i obaveze koje propisuje Zakon o javnim nabavkama, proces neće biti brz, a nakon izbora projektanta uslijediće i tender za izbor izvođača konkretnih radova.

Janković napominje da saobraćaj neće skoro biti uspostavljen i zbog činjenice da će na terenu biti prisutne građevinske firme, a u takvim uslovima odvijanje saobraćaja je jednostavno nemoguće.

Prema procjenama “Puteva RS”, za kvalitetnu rekonstrukciju koja bi omogućila odvijanje saobraćaja u punom kapacitetu potrebno je oko 1,5 miliona KM, a trenutno se radi i precizna procjena koliko je tačno novca potrebno za rekonstruisanje dva nadvožnjaka i samog mosta. Sporazum o finansiranju i održavanju ovog međudržavnog mosta preko rijeke Save potpisalo je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH sa nadležnim ministarstvom Republike Hrvatske, pa je samim tim resorno ministarstvo iz Sarajeva dužno da finansira ove radove.

Međutim, Janković ističe da ovo ministarstvo do sada nije doznačilo nijednu marku. Nadležni resor u Sarajevu ranije je donio odluku da doznači svega 24.000 KM, što prema ocjeni “Puteva RS” nije dovoljno ni za farbanje trećine ograde na mostu, ali čak ni taj obećani novac do danas nije uplaćen. Svi podaci o procjeni troškova biće proslijeđeni na adresu Ministarstva transporta i komunikacija BiH čim kompletna procjena bude završena.

Nestašica citostatika 5-Fluorouracil u Republici Srpskoj, ali i BiH, prisutna je već duže vrijeme, a onkološki pacijenti su prinuđeni da se snalaze sami i o svom trošku putuju u zemlje regiona da bi nabavili pomenuti lijek.

Pacijenti lijek nabavljaju u inostranstvu
Ovaj lijek se nabavlja iz Indije, te ga je, kako je rečeno za “Nezavisne novine”, u našu zemlju teško dobaviti.

Kako je ispričao jedan onkološki pacijent (ime poznato redakciji), koji se liječi već nekoliko mjeseci u UKC RS, odnosno koristi ovaj lijek, on svakog mjeseca ide po njega u Hrvatsku.

“Fond zdravstvenog osiguranja RS refundira trošak za lijek, ali ne i za put. Svi znamo koliko sad košta odlazak, kako vremenski, tako i finansijski, do Zagreba ili nekog drugog grada u Hrvatskoj”, priča ovaj pacijent.

Refundacija za lijek postoji, ali ne i za putne troškove
Otkad se on liječi, prema njegovim riječima, pomenutog lijeka nema na našem tržištu.

“Svaki put kad dobijem recept od naših ljekara, onda tražim po Hrvatskoj gdje ga ima. I to nije jedini lijek, jer neke čekam i po šest mjeseci, a recimo takav je slučaj sa lijekom Cetuksimab”, navodi ovaj pacijent.

FZO RS: Nabavka je pokrenuta, isporuka se očekuje
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS za “Nezavisne novine” potvrđuju da je trenutno nestašica navedenog lijeka, tj. citostatika 5-Fluorouracil.

“Riječ je o lijeku koji nije registrovan na tržištu Bosne i Hercegovine, a nabavlja se iz Indije. Upravo zbog složenih procedura uvoza, transporta, carinskih procedura i globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, do ovog lijeka je već duži period teško doći”, kažu iz FZO RS.

Navode da Fond nije u mogućnosti da utiče na proizvodnju, dostupnost i uvoz lijeka, već isključivo obezbjeđuje sredstva za njegovu nabavku.

“Kada je u pitanju nabavka, Fond je pokrenuo nabavku navedenog lijeka te se isporuka očekuje u narednom periodu. Do tada, osigurana lica koja kupe lijek u inostranstvu mogu refundirati troškove u skladu sa važećim procedurama Fonda”, navode iz Fonda.

A što se tiče putnih troškova, kako su pojasnili, obavezno zdravstveno osiguranje ne refundira putne troškove.

“Svjesni smo značaja i hitnosti obezbjeđivanja ovog lijeka za pacijente kojima je neophodan u liječenju. Zbog toga Fond, u okviru svojih mogućnosti, preduzima sve raspoložive aktivnosti kako bi se postupak nabavke i isporuke realizovao u što kraćem roku”, istakli su iz FZO RS.

Nestašice citostatika problem i u drugim dijelovima BiH
No, ovo nije prvi slučaj da se onkološki pacijenti žale da nedostaje lijekova u RS, ali i u BiH. Tako se s vremena na vrijeme može čuti da nedostaju pojedini citostatici u određenim bolnicama.

Nedavno su i federalni mediji prenijeli da je nestašica citostatika ponovo postala gorući problem u bolnicama širom FBiH, te da Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i Univerzitetski klinički centar Tuzla bilježe ozbiljne nedostatke ključnih lijekova za liječenje malignih oboljenja.