EU upravo priprema zakone koji će iz temelja promijeniti način na koji koristimo društvene mreže, a promjene koje će uvesti odraziće se direktno i na zapadni Balkan.

Nastavak postojećih politika

Nove mjere predstavljaju nastavak evropske digitalne strategije koju smo najavili prije nekoliko godina, a koje su već napravile velike promjene u tome šta korisnici interneta i društvenih mreža mogu ili ne mogu da vide dok koriste svoje računare i pametne telefone.

Ono što je posebno zanimljivo, nove evropske mjere u digitalnoj sferi imaju direktan uticaj na američku spoljnu politiku na zapadnom Balkanu, što je takođe vrijedno pažnje.

Kada je riječ o onom što je već sada drugačije, njuz portali i u BiH prisiljeni su da filtriraju sadržaj i ne objavljuju netačne i lažne vijesti, jer bi inače bili suočeni s kaznama i derangiranjem njihovih sajtova.

O svemu tome pisali smo još prije dvije godine, kada su te mjere tek bile u pripremi. Takođe, možda ste primijetili da na društvenim mrežama više ne možete vidjeti “vijesti” o tome da je Angela Merkel teško bolesna i da zbog lijeka iz Srbije mora mijenjati njemačku spoljnu politiku i slične nekredibilne i izmišljene sadržaje koji su ranijih godina preplavili platforme.

Šta donose novine?

Sljedeći korak, koji bi s primjenom trebalo da počne već početkom sljedeće godine, jeste da će biti manje skrolovanja, manje reklama, manje personalizovanog sadržaja dok listate Facebook ili Instagram, a vjerovatno će se rjeđe dešavati da, kada pričate nešto o nekom proizvodu, nakon toga na vašem FB nalogu dobijete preporuke za reklame da taj proizvod kupite.

Biće manje postova nekredibilnih sajtova, a ono što korisnici vide na društvenim mrežama moraće imati evropski pečat kredibilnosti.

Ovo će direktno uticati na našu percepciju javnosti, jer su targetirane lažne vijesti imale direktan uticaj na društveno djelovanje, što se, na primjer, pokazalo u Velikoj Britaniji tokom debate o tome treba li ta zemlja da napusti EU.

Najveća novina novih mjera biće da mlađi od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže.

EU već priprema digitalne alate koje će primjenjivati da identifikuje maloljetnike bez ugrožavanja njihovih privatnih podataka, tako da djeca više neće moći, kao do sada, napraviti nalog davanjem lažnog datuma rođenja ili korištenjem VPN usluga, odnosno fiktivnim mijenjanjem digitalne lokacije.

Za sprečavanje djece da priđu društvenim mrežama biće korišteni sofisticirani alati koje će s jedne strane primjenjivati nacionalni regulatori, poput RAK-a u BiH, a sa druge strane same platforme, kako bi izbjegle plaćanje astronomskih kazni.

Kao i u slučaju ranijih izmjena, i ovoga puta korisnici u BiH i na zapadnom Balkanu biće obuhvaćeni novim mjerama jednostavno zato što velike kompanije neće praviti odvojenu infrastrukturu za EU i za BiH, već će na sve primijeniti jednake kriterijume – one evropske.

Evropski uticaj i američke posljedice

Ove mjere američki tehnološki divovi vide kao egzistencijalnu prijetnju za njihov finansijski model, a posebno ih pogađa to što druge zemlje čekaju da vide evropske mjere, koje onda kopiraju u svojim sistemima, što ima globalne implikacije. Njihov argument je da se pod izgovorom uklanjanja raznih sadržaja s neta uvodi ograničenje slobode govora, i da se smanjuje prostor za iznošenje drugačijih stavova.

Zbog toga su kompanije iz Silicijumske doline u Kaliforniji, iako ranije u najvećoj mjeri simpatizeri Demokratske partije zbog liberalizma, multilateralizma i globalizma, uglavnom prešle na stranu Donalda Trampa, koji se žestoko protivi svemu što može ograničiti razvoj američke privrede, posebno ako mjere potencijalno mogu pomoći Kini u globalnom okršaju američke i kineske tehnološke sfere.

Posljedice za BiH

Upravo je ova regulativa glavni razlog što se američka spoljna politika u BiH okreće protiv EU – ne zato što to želi Stejt department, već zato što Bijela kuća forsira politiku koja bi oslabila Evropsku komisiju, koju vide kao glavno tijelo koje promoviše nove digitalne mjere.

Tokom ere Džoa Bajdena, američkog predsjednika, Amerika i Evropa pokušale su naći zajednički jezik kako regulisati digitalni prostor, ali ni u to vrijeme nije došlo do približavanja stavova, jer su čak i između američkih demokrata i Evropljana postojali različiti pogledi.

Treba dodati da ovo nije jedini aspekt američke spoljne politike koji ima uticaj na BiH. Na primjer, i energetske kompanije Amerike imaju problem s evropskim nastojanjem da se ograniče fosilna goriva, pa su u tom smislu na istoj strani kao i digitalne kompanije.

Sa druge strane, odbrambeni sektor i industrija, koji su jako integrisani s evropskim dobavljačima i tržištima, imaju drugačije interese i žele tješnje odnose s Evropom i ne podržavaju put ka konfrontaciji Vašingtona i Brisela. Zbog toga je teško američku politiku staviti u isti koš, ali digitalne i energetske kompanije u ovom trenutku imaju veći uticaj u Bijeloj kući.

Ono što je već sada izvjesno jeste da je evropski model digitalne regulacije postao globalni model i ta inercija više se ne može zaustaviti, ali se još ne zna kako će ovaj trend uticati dugoročno na evropsko-američke odnose. Zemlje poput BiH, koja je američko ustavno čedo pod evropskom jurisdikcijom, mogle bi postati najveće žrtve ako se odnosi trajno pogoršaju, ili u suprotnom, najveći dobitnici ako se poprave.

Špansko Ministarstvo zdravlja potvrdilo je novi slučaj hantavirusa kod putnika evakuisanog sa kruzera “Hondius”, gdje je prethodno izbila epidemija.

Španske vlasti su navele da je pacijent bio bliski kontakt, identifikovan kroz epidemiološki nadzor pokrenut nakon prvobitnog otkrivanja zaraze na kruzeru.

“Pogođena osoba je bila pod kliničkim nadzorom i u izolaciji od prijema, u skladu sa protokolima koje je utvrdio Sistem za rano upozoravanje i brzi odgovor (SIAPR)”, navelo je špansko Ministarstvo zdravlja u saopštenju za javnost, prenosi El Pais.

Kako je precizirano, pacijent, koji je asimptomatski, dijagnostikovan je tokom rutinskih pregleda sprovedenih kod 13 putnika i jednog člana posade koji su stigli 10. maja nakon iskrcavanja sa kruzera Hondius na Tenerifeu i prebačeni su u bolnicu Gomez Ulja u Madridu, gdje su ostali u izolaciji kako bi završili karantin.

Dan nakon što je 14 Španaca sa broda ”Hondius” stiglo u madridsku bolnicu, jedan od njih je bio pozitivan na testu.

Ovaj pacijent je pokazivao blage simptome i oporavlja se, prema izvorima iz španskog Ministarstva zdravlja.Ostali putnici su bili negativni na testu do danas, kada je još jedan bio pozitivan, a period inkubacije za ovaj virus varira od jedne do šest nedjelja, navodi El Pais.

Mada je udar velikog broja raketa i dronova na ciljeve u Ukrajini bio uspješan, on nije ubijedio rusko društvo da je to dovoljna osveta za ubijenu i ranjenu djecu u đačkom domu u Starobeljsku u Luganskoj narodnoj republici.

Ovo je ocjena moskovskog filozofa i geopolitičara Aleksandra Dugina. Sudeći po komentarima na društvenim mrežama, Duginove ocjene dijeli veliki broj građana Rusije koji smatraju da ruska vojska mora da gađa politički i vojni vrh u Kijevu koji je i doneo odluku da se udara na objekte za koje su znali da nisu vojni i da su tu mladi ljudi, pišu Novosti.

– Reakcija u ruskom društvu pokazuje da udar po Kijevu i Beloj Crkvi nije ubjedljiva osveta bez obzira na to što su tamo pogođeni vojni objekti. Da bi bila prava osveta mora se početi sa likvidacijom poglavara nacističke hunte u Kijevu koji su dali komandu da se napadne Starobeljsk – objasnio je Dugin.

To isto govore brojni ruski vojni reporteri i analitičari, jer Zelenski i njegovo okruženje neodlučnost rukovodstva u Moskvi koristi da bude sve drskije.

– Zelenski i njegovi saradnici se smatraju zaštićenim i slobodno putuju po svijetu i sreću se raznim delegacijama u Kijevu. Rukovodstvo u Moskvi mora da učini sve da Zelenski ne smije da izađe iz podzemnog bunkera, a kad se pojavi na ulici da stalno strepi šta će mu se desiti – kaže Dugin čiju su kćerku Dariju ukrajinske službe mučki ubile poslije jednog skupa u Podmoskovlju.

U Kijevu su, inače, pokušali da umanje efekat ruskog raketnog napada 24. maja na vojne objekte, mada priznaju da ukrajinska PVO nije mogla da obori niti jednu raketu.

Poznati ukrajinski sajt “Strana.ua” piše da je taj ruski napad pokazao da ukrajinska PVO ne može da zaustavi njihove hipersonične rakete.

Ukrajinska vojska nastavila je u međuvremenu da gađa ruske oblasti. Napadnuti su manjim brojem dronova avionskog tipa Belgorodska, Brjanska, Kalužka, Kostromska, Kurska, Lipecka, Orlovska, Rjazanjska, Smoljenska, Tverska, Tulska i Jaroslavska oblast. A oboreni su ukrajinski dronovi u Podmoskovlju i nad Krimom.

Umjesto svadbe, ide na sahranu
Poslije prvog naleta dronova na đački dom, djevojka Ana je sa grupom dječaka i djevojaka uspjela da izađe iz zgrade. Drugi dron je gađao one koji su bili na ulici. Ana je poginula u ognju koji je nastao od pada drona. Njena majka je prepoznala ugljenisano tijelo samo po minđušama i zlatnom lančiću. Anina sestra Irina u suzama je ispričala da je poginula djevojka planirala svadbu za mjesec dana. Već je kupila i vjenčanicu, ali sada Irina umjesto na svadbu, sestri ide na sahranu.

Sve to je dokaz da će Zelenski nastaviti da ratuje protiv Rusije očekujući pomoć Zapada. Zbog toga je sve veći broj vojnih komentatora i vodećih intelektualaca koji govore da neće biti mira sve dok se vojnički ne pobijedi ukrajinska vojska.

Mada je jasno da poslije ove tragedije nije realno obnoviti mirovne pregovore, juče je Aleksej Poliščuk, direktor Departmana za bivše sovjetske republike Ministarstva spoljnih poslova RF, izjavio da se sa Kijevom može postići dogovor ako se uklone uzroci koji su doveli do rata. Ukrajina se, kaže Aleksej Poliščuk, mora vratiti na pozicije koje je imala devedesetih godina, kada je međunarodna zajednica priznala kao neutralnu zemlju.

No, američki državni sekretar Marko Rubio je kazao da nema razloga da se vode beskonačni pregovori bez rezultata i da je duh Enkoridža ispario.

Duhom Enkoridža se smatrao dogovor Trampa i Putina da se izađe iz krize u Ukrajini. Na koje su ustupke Rusi bili spremni nisu govorili i objašnjavali su da vode tihe pregovore a ne megafon diplomatiju.

Poslije pregovora na Aljasci, Amerikanci su nastavili da uvode sankcije Rusiji i pojačan je rat protiv ruskih tankera.

Ministar spoljnih poslova RF Sergej Lavrov je objasnio da je Moskva na Aljaci krenula u ozbiljne kompromise, ali je Zapad zajedno sa Ukrajinom nastojao da preradi ono što su se predsednici RF i SAD Putin dogovorili. Zbog toga su prekinuti pregovori, a Zelenski je sve više prkosio Trampu pod uticajem sponzora iz Evrope.