Connect with us

Svijet

TRAGEDIJA U ŠPANIJI: Ovo je tek početak, najgore tek dolazi

Katastrofalne poplave u Španiji, koje su odnijele desetine života i pričinile ogromnu materijalnu štetu, potopile su gradove, odnijele mostove i ostavile hiljade ljudi bez domova.

Obilne kiše u regijama kao što su Katalonija i Valensija pretvorile su puteve u rijeke i dovele službe za spasavanje na granicu izdržljivosti. Iako Španiji poplave nisu nepoznanica, stručnjaci sve više ukazuju na klimatske promjene kao na katalizator intenziteta i učestalosti ovih događaja. Pitanje sada nije samo kako ćemo se oporaviti od ove katastrofe, već kako ćemo se pripremiti za sljedeću.

Da bi razumjeli kako klimatske promjene utiču na ekstremne vremenske prilike poput nedavnih poplava u Španiji, naučnici razmatraju dva osnovna faktora: topliji vazduh i porast temperature mora. Topli vazduh zadržava više vlage, što znači da oluje imaju veći potencijal da stvore jaku kišu. U međuvremenu, porast temperature mora doprinosi stvaranju snažnih oluja i može ih pojačati prije nego što stignu na kopno.

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), vodeći autoritet za nauku o klimi, upozorio je da se očekuje da će ekstremne padavine postati sve češće i intenzivnije. Ovo posebno važi za južnu Evropu, gdje ravnoteža između sušnih i vlažnih perioda postaje sve nestabilnija. Isti regioni koji pate od jakih suša sada se pripremaju za poplave, jer klimatske promjene pogoršavaju prirodne cikluse suše i padalina.

Španske poplave samo su posljednja u nizu klimatskih katastrofa koje su potresle svijet. U julu 2023. šumski požari bez presedana zahvatili su dijelove Evrope, podstaknuti rekordnim toplinskim talasima koji su vatrogascima gotovo potpuno onemogućili da obuzdaju plamen. Hiljade stanovnika i turista je bilo prisiljeno da se evakuiše, a čitavi pejzaži su ostali spaljeni. Opet, nauka povezuje ove ekstremne vrućine sa klimatskim promjenama, jer toplije temperature isušuju vegetaciju, stvarajući žarište za požare.

U avgustu su Sjedinjene Američke Države imale svoj udio u klimatskim katastrofama s uraganom Debi, koji je stigao na Floridu. Oluja je donijela olujne udare koji su potopili zajednice i oštetili infrastrukturu u nekoliko država. Kako se Meksički zaljev zagrijava, naučnici predviđaju da će uragani nastaviti da postaju jači i destruktivniji, ugrožavajući zajednice duž obala svakom novom sezonom.

Dalje na istoku, Pakistan i Indija sve češće se suočavaju sa rekordnim monsunskim kišama koje izazivaju velike poplave, uništavajući domove, polja i infrastrukturu i raseljavaju milione ljudi. I ovdje su naučnici primijetili da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem intenzivirale kiše, pri čemu su toplije temperature uticale na cikluse monsuna i nivo vlage.

Naučni konsenzus je jasan: klimatske promjene preoblikuju naš svijet na vidljive i sve smrtonosnije načine. Istraživanja pokazuju da su naše emisije stakleničkih plinova pokrenule lančanu reakciju zagrijavanja koja čini suše sušnijim, oluje jačim, a poplave još obimnijim. Ovo nije problem daleke budućnosti – to se dešava sada. Gradovi širom svijeta bore se sa “stogodišnjim katastrofama” koje se sada dešavaju svakih nekoliko godina.

Za mnoge stručnjake, ova upozorenja nisu samo priprema za sljedeću veliku oluju, ona se odnose na podsticanje hitnih akcija za smanjenje emisija, prelazak na obnovljivu energiju i implementaciju zaštitnih mjera za zajednice. Bez značajnih promjena, upozoravaju naučnici, poremećaji kojima svjedočimo danas su vjerovatno samo početak.

Dok Španija tuguje za žrtvama i priprema se za dugotrajan proces obnove, šira slika je neosporna: klimatske promjene su tu i već preoblikuje naše krajolike i prijeti životima, što i do sada najskepričnije negatore klimatskih promjena tjeraju na razmišljanje.

Related Topics:

Svijet

UZBUNA U NATO ZEMLJI: Ruski dronovi prešli granicu, jedan pao u naftno skladište

Letonske oružane snage saopštile su da su dva drona jutros ušla u vazdušni prostor Letonije iz pravca Rusije i srušila se na teritoriji te zemlje.

Letonske oružane snage saopštile su da su dva drona ušla na teritoriju Letonije iz pravca Rusije i jutros se srušila.

Prema navodima vojske, jedan od dronova pao je na skladište nafte u gradu Rezekne, koji se nalazi oko 40 kilometara od granice sa Rusijom, preneo je Rojters.

Lokalni mediji, pozivajući se na policijske izvore, navode da je na lokaciji izbio požar, ali da je ugašen prije dolaska vatrogasaca. Jedinice oružanih snaga, policije i spasilačkih službi takođe su poslate na mjesto pada.

Letonija je u četvrtak ujutru izdala upozorenja o dronovima građanima koji žive uz granicu sa Rusija i zatražila od njih da ostanu u svojim kućama. Sve škole u Rezekne biće zatvorene u četvrtak, saopštile su lokalne vlasti.

Podsjetimo, nekoliko zalutalih ukrajinskih dronova krajem marta pogodilo je Letoniju, kao i njene susjedne zemlje i saveznice iz NATO – Estonija i Litvanija. Jedan od njih sudario se sa dimnjakom elektrane, dok se drugi srušio u zaleđeno jezero i eksplodirao.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI MOMENTI U ODNOSIMA: Tramp najavio mogućnost dogovora sa Iranom

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da postoji “vrlo dobra šansa” za postizanje dogovora s Iranom prije nego što otputuje u Kinu, prenosi Anadolu.

– Mislim da ćemo imati vrlo dobru šansu da ponovo postignemo dogovor – rekao je Tramp za PBS, dodajući da bi postizanje nagodbe prije naredne sedmice bilo “idealno”, ali da to nije uslov.

Trampova državna posjeta Kini zakazana je za 14. i 15. maj u Pekingu.

Tramp je, međutim, upozorio da će se Vašington, ukoliko pregovori propadnu, “vratiti našim starim načinima”, što se odnosi na nastavak teške kampanje bombardovanja.

Nastavi čitati

Svijet

Putnik sa “kruzera smrti” se zaražen vratio u Švajcarsku: LIJEČI SE U CIRIHU

Muškarac zaražen hantavirusom nalazi se na liječenju u Cirihu, saopštile su vlasti Švajcarske, uz napomenu da trenutno nema opasnosti za švajcarsku populaciju.

Kako se navodi, muškarac se vratio u Švajcarsku nakon što je bio na kruzeru “MV Hondius”, gdje je zabilježeno više slučajeva zaraze, prenosi BBC.

Po povratku sa putovanja iz Južne Amerike krajem aprila, javio se u Univerzitetsku bolnicu u Cirihu nakon što je osjetio simptome.

U izolaciji

Švajcarske vlasti su saopštile da je pacijent odmah stavljen u izolaciju, naglašavajući da “u ovom trenutku ne postoji opasnost po javnost”.

Nadležni organi ispituju da li je tokom bolesti bio u kontaktu sa drugim osobama.

Muškarac je na putovanju bio u pratnji supruge, koja za sada ne pokazuje simptome, ali se iz predostrožnosti, takođe, nalazi u izolaciji.

Kruzer “MV Hondius” na kojem je izbila epidemija hantavirusa trebalo bi da zaplovi prema Kanarskim ostrvima sa Zelenortskih Ostrva, gdje je trenutno usidren, saopštilo je špansko Ministarstvo zdravlja.

Ministarstvo je potvrdilo sinoć da će primiti brod “MV Hondius” na Kanarskim ostrvima “za tri ili četiri dana”, ali još nije odlučeno u koju će luku u Španiji brod nakon toga tačno pristati.

Bez dozvole

Međutim, predsjednik Kanarskih ostrva kaže da neće dozvoliti da brod pristane.

Nakon ove izjave, španski premijer Pedro Sančez organizovaće sastanak sa nadležnim ministrima, kako bi se odlučilo šta je dalji korak španskih vlasti.

Tri putnika preminula

Podsjetimo, tri putnika su preminula nakon što je sa brod isplovio iz Argentine, na putovanje preko Atlantika, prije oko mjesec dana.

Prvi putnik preminuo je 11. aprila, stariji muškarac, državljanin Nizozemske, a nešto više od dvije nedjelje kasnije preminula je njegova supruga.

Koja se prethodno iskrcala sa broda sa tijelom svog supruga na ostrvu Sveta Jelena.

Narednog dana jedan putnik je transportovan u Južnu Afriku sa simptomima i kod njega je potvrđeno prisustvo hantavirusa. Svijet je 2. maja potresla vijest da je na brodu preminuo još jedan putnik, državljanin Njemačke, prenosi Telegraf.

Sa putnikom koji se liječi u Švajcarskoj broj slučajeva kod kojih je potvrđen hantavirus ili se na njega sumnja, porastao je na 8.

Nastavi čitati

Aktuelno