Connect with us

Svijet

TRAMP DAO ULTIMATUM UKRAJINI! Curi vrijeme za konačni dogovor!

Ukrajina je pod pritiskom da ove nedjelje odgovori na niz prijedloga Trampove administracije o tome kako da se okonča rat, uključujući potencijalno američko priznanje ruske aneksije Krima 2014. i konačnu odluku o tome da Ukrajina ne postane članica NATO saveza.

Ideje su iznijete u povjerljivom dokumentu koji su visoki zvaničnici Trampove administracije predstavili ukrajinskim kolegama u Parizu u četvrtak. Oni su takođe podijeljeni visokim evropskim zvaničnicima na sastanku.

Tramp postavio uslove Ukrajini

SAD sada čekaju odgovor Kijeva, za koji se očekuje da će stići na sastanku američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika u Londonu kasnije ove nedjelje. Onda, ako dođe do približavanja američkih, evropskih i ukrajinskih stavova, predlozi bi mogli biti upućeni Moskvi.

Da bi izvršio pritisak na Ukrajinu i Rusiju, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da bi Trampova administracija mogla da prekine svoje mirovne napore ako se ne postigne napredak u ključnim pitanjima u narednih nekoliko nedjelja, prenosi WSJ.

Američki diplomatski pritisak ima za cilj da:

-Postavi teren za prekid vatre, koji bi se uglavnom odvijao duž trenutnih borbenih linija

-Konačno mirovno rješenje

Amerika uskoro očekuje odgovor Kijeva

Visoki zvaničnik Stejt departmenta je predstavio ideje Ukrajincima kao opcije za Kijev, a ne kao prijedlog uzmi ili ostavi. Zvaničnik je rekao da je “lista potencijalnih opcija” otvorena “za diskusiju i povratne informacije”.

Rubio, kao i Trampovi specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Kit Kelog, sastali su se u četvrtak u Parizu sa visokim ukrajinskim zvaničnicima, uključujući Andrija Jermaka, šefa kabineta Zelenskog, ministra odbrane Rustema Umerova i ministra spoljnih poslova Andrija Sibihu.

Rubio, Vitkof i Kelog planiraju da prisustvuju predstojećem sastanku u Londonu. Nakon toga, Vitkof bi mogao ponovo da otputuje u Rusiju i predstavi predlog Vladimiru Putinu.

Ukoliko Amerika zaista prizna aneksiju Krima, to bi označilo preokret u decenijskoj politici koju je vodio Vašington. Ideje koje su SAD predstavile u Parizu takođe uključuju odbacivanje članstva Ukrajine u NATO.

“NATO nije na stolu”
– NATO nije na stolu – rekao je Kelog na “Foks njuzu”.

Još nema riječi o tome koje vrste bezbjednosnih garancija bi Ukrajina mogla da dobije ako pristane na mirovno rješenje. Trampova administracija nije jasno saopštila da li je spremna da pruži bilo kakvu vojnu podršku evropskim zemljama ako pošalju trupe u Ukrajinu kao dio snaga za odvraćanje buduće ruske agresije.

Kremlj je, sa druge strane, signalizirao da postoji interes za ukidanje američkih sankcija i za obnavljanje ekonomskih veza sa SAD tokom razgovora u Moskvi i Saudijskoj Arabiji koje je vodio Putinov specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev.

Svijet

“MOMCI, NEMOJTE SE SVAĐATI” Medvedev pokušava da pomiri Trampa i Maska!

Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a danas zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti, komentarisao je svađu između američkog predsjednika Donalda Trampa i najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska.

“Spremni smo pomoći u sklapanju mirovnog sporazuma između Donalda i Ilona uz razumnu naknadu i prihvatiti dionice Starlinka kao platu. Nemojte se svađati, dečki”, napisao je Medvedev na Maskovoj društvenoj mreži X.

Mask je ušao u Trampovu administraciju s ambicioznim planom da smanji saveznu potrošnju za dva biliona dolara. Bio je snažan Trampov saveznik, potrošivši gotovo 300 milijardi dolara kako bi podržao republikance na izborima 2024. i potom je vodio Odjeljenje za učinkovitost vlade (DOGE).

Maskov novac finansirao je hiljade volontera u ključnim saveznim državama koje su Trampu donijele predsjednički mandat. U ključnoj Pensilvaniji, Mask je organizovao lutriju i nasumično dijelio milion dolara dnevno za davanje potpisa podrške republikanskim ciljevima. Takođe se pojavio uz Trampa na nekoliko skupova, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

Odluka Savjeta EU: Mandat Euleksa na Kosovu i Metohiji produžen do juna 2027!

Mandat Misije EU za vladavinu prava na Kosovu /Euleks/ produžen je do 14. juna 2027. godine, odlučio je danas Savjet EU u Luksemburgu.

Odluka stupa na snagu trenutkom donošenja.

Misija Euleksa na Kosovu i Metohiji uspostavljena je 4. februara 2008. godine.

Pripandici Euleksa su u južnu srpsku pokrajinu stigli 17. februara 2008. godine nakon jednostrano proglašene nezavisnosti.

Ovlašćenja Euleksa su smanjena 2011. i 2012. godine kada je samoproglašeno Kosovo uklonjeno iz “međunarodnog nadzora” nezavisnosti.

Nastavi čitati

Svijet

APPLE U PROBLEMU! Indija NIJE NOVA KINA, iPhone se sklapa 10 PUTA SPORIJE!

Iako je Epl prisustvo u Indiji tokom poslednjih godina u porastu, nova knjiga novinara Patrika Maginga („Epl in Kina“) otkriva da taj proces teče znatno sporije i komplikovanije nego što je to bio slučaj sa Kinom. Kako navodi autor, iPhone u Indiji se sklapa deset puta sporije nego što je to Kina postigla u istoj fazi razvoja.

Maging, koji je između 2019. i 2023. bio glavni izveštač Financial Timesa za Epl, u knjizi opisuje kako je kompanija postala globalni gigant zahvaljujući saradnji sa Pekingom i kako sada pokušava da se delimično udalji od te zavisnosti, naročito posle strogog lokdauna u Šangaju 2022. godine. Tada je, kako navodi, bivši Eplov izvršni direktor rekao da je „Kina od pouzdanog postala potpuno nepouzdan dobavljač.“

Iako je direktor Epla Tim Kuk još 2018. tvrdio da Indija ima „putanju sličnu Kini“, stvari se nisu razvijale tim tempom. Prepreke su bile brojne: od regulativa indijske vlade koje su tražile 30% lokalne nabavke komponenti, do sporog otvaranja maloprodajnih kanala. Prva onlajn prodavnica u Indiji otvorena je tek 2020, a prva fizička tek 2023, čak 15 godina posle prve prodavnice u Kini.

Indija je počela sa proizvodnjom osnovnih modela iPhone SE, a tek u poslednje dve godine stigla do sklapanja Pro modela. Iako su do 2023. telefoni proizvedeni u Indiji izlazili iz fabrika istovremeno kad i oni iz Kine, količina i tempo proizvodnje i dalje neuporedivo zaostaju.

„Između 2016. i 2023, Indija je sa nule stigla do proizvodnje oko 15 miliona iPhone uređaja godišnje, a što je 7% globalnih isporuka. Kina je između 2006. i 2013. skočila sa nule na 153 miliona. Dakle, Indija preuzima Apple narudžbine tempom koji je deset puta sporiji nego što je to radila Kina“, piše Maging.

I pored toga, veći deo posla u Indiji još uvek se svodi na tzv. FATP fazu (Final Asembly, Test and Pak) završnu montažu, testiranje i pakovanje. Delovi i dalje stižu iz Kine, a posao obavljaju tajvanske kompanije Wistron i Foxon. Jedan inženjer je, kako se navodi, u šali rekao da su iPhone uređaji „sastavljeni u Kini, pa rastavljeni i ponovo sastavljeni u Indiji – da bi zatim opet išli nazad u Kinu“.

Apple se zvanično ogradio od knjige i poručio da je „neistinita i puna netačnosti“ Ipak, Maging tvrdi da Apple planira da Indija u narednih 5 do 10 godina postane potpuno samostalna i kompetentna u svakom aspektu proizvodnje, ali da se taj cilj još uvek čini dalekim. Za sada, operacije u Indiji više komplikuju lanac snabdevanja nego što mu doprinose, dok se niža cena rada gubi u dodatnim troškovima logistike, prenosi Biznis today.

Nastavi čitati

Aktuelno