Connect with us

Svijet

TRAMP HOĆE DA PRIPOJI GRENLAND?! New York Times otkriva tajni plan administracije!

Dugogodišnji cilj predsjednika SAD Donalda Trampa da Amerika dobije Grenland prešao je iz retorike u zvaničnu američku politiku, i Bijela kuća razvila je zvanični plan za dobijanje tog arktičkog ostrva od Danske, piše danas list Njujork tajms.

Prema Trampovom planu, piše američki list, SAD bi trebalo da dođe do pripajanja Grenlanda više „ubjeđivanjem“ a „ne invazijom“.

Administracija SAD prema planu isključuje vojno zauzimanje ostrva, ali govori o upotrebi „meke moći“, rekli su obaviješteni izvori za Njujork tajms.

Prema jednom od njih, Vašington će pokrenuti medijsku kampanju kako bi ubijedio 57 hiljada stanovnika ostrva da zatraže od Sjedinjenih Država da anektiraju Grenland. Sagovornik lista rekao je da bi oglašavanje na društvenim mrežama moglo da se koristi za uticaj na javno mnjenje.

Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće sastavio je konkretne instrukcije za različite agencije o tome šta treba da urade kako bi unaprijedili opšti plan za aneksiju Grenlanda. Poslije toga bi predstavnici američkih vlasti počeli da govore da Danska, koja je vlasnik ostrva, ne brine dovoljno o svojim stanovnicima.

Američki zvaničnici takođe tvrde da samo SAD mogu da zaštite Grenland od invazije Rusije i Kine.

Moguće je da Trampova administracija obeća i oko 10 hiljada dolara godišnje svakom stanovniku ostrva, što bi, kako se pretpostavlja, zamijenilo ukupnu subvenciju od 600 miliona dolara koju Danska godišnje obezbjeđuje Grenlandu.

Kako piše Njujork tajms, neki zvaničnici u Trampovoj administraciji vjeruju da se ovi troškovi mogu nadoknaditi prihodima od vađenja prirodnih resursa ostrva, koji uključuju retke zemne minerale, bakar, zlato, uranijum i naftu.

Prema planu mobilišu se nekoliko ministarstava iza višegodišnjeg Trampovog izražavanja želje da dobije Grenland, čija ekonomska i strateška vrijednost je porasla sa rastom temperatura koje tope arktički led.

Veličina Grenlanda od više od dva miliona kvadratnih kilometara takođe nudi Trampu, koji je ranije gradio na Menhetnu, šansu da postigne, kako on vidi, jedan od najvećih poslova u oblasti nekretnina u istoriji.

Zvaničnici Danske ljutito insistiraju na tome da rijetko naseljeno ostrvo nije na prodaju i da ne može biti pripojeno, ali Tramp je jasno ukazao na svoju riješenost da ga stavi pod svoju kontrolu.

„Potreban nam je Grenland za nacionalnu bezbjednost i čak međunarodnu bezbjednost, i radimo sa svima uključenim da pokušamo da ga dobijemo“, rekao je Tramp u obraćanju Kongresu prošlog mjeseca, dodajući: „Dobićemo ga na ovaj ili onaj način.“

Krajem marta, predsjednik SAD rekao je da je vrlo vjerovatno da će se aneksija poluostrva dogoditi bez upotrebe vojne sile, prenosi Nova.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno