Connect with us

Svijet

“TRAMP JE ZATAŠKAO OBJAVE, MI ĆEMO SVJEDOČITI”: Oglasila se Hilari Klinton o Epstinovim spisima

Hilari Klinton optužila je Trampovu administraciju za zataškavanje dokumenata o Džefriju Epstinu, dok Klintonovi i princ Endru treba da svjedoče pred kongresnim odborom.

Hilari Klinton optužila je administraciju predsjednika Donalda Trampa za “zataškavanje” u postupanju sa dokumentima povezanim sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.

“Neka objave dokumenta. Odugovlače s tim”, izjavila je bivša američka državna sekretarka za Bi-Bi-Si u Berlinu, gdje je učestvovala na godišnjem Svetskom forumu. Iz Bijele kuće su poručili da su objavljivanjem dokumenata učinili “više za žrtve nego što su demokrate ikada učinile”, piše Bi-Bi-Si.

Na pitanje da li bi Endru Mauntbaten-Vindsor, bivši britanski princ, trebalo da svjedoči pred kongresnim odborom, Klinton je odgovorila: “Smatram da bi svako ko dobije poziv trebalo i da svjedoči.” Samo pominjanje u dokumentima ne podrazumijeva nikakvu krivicu, a Endru je uvijek negirao bilo kakve prestupe.

Američko ministarstvo pravde početkom ovog mjeseca objavilo je milione novih dokumenata o Epstinu, postupajući po zakonu koji je donio Kongres. Iz ministarstva sada tvrde da su objavili sve što se tražilo Zakonom o transparentnosti Epstinovih dokumenata, ali zakonodavci smatraju da to nije dovoljno.

Republikanski kongresmen Tomas Mesi, jedan od autora zakona, zatražio je da se objave i interni dopisi o ranijim odlukama o tome da li će se podići optužnice protiv Epstina i njegovih saradnika. Epstin je preminuo u zatvorskoj ćeliji u Njujorku 10. avgusta 2019. godine, gdje je bez kaucije čekao suđenje pod optužbama za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije. To se dogodilo više od decenije nakon što je bio osuđen za podvođenje maloljetnica.

Bivši princ Endru suočen je sa pritiskom američkih zvaničnika i porodice Virdžinije Đufre, koja ga je tužila, da svjedoči o svojim vezama sa Epstinom. Endru je dosljedno negirao optužbe i 2022. godine postigao vansudsku nagodbu sa Đufre, koja nije uključivala priznanje odgovornosti. Đufre je izvršila samoubistvo 2025. godine.

I Klintonovi bi trebalo da se pojave pred odborom. Bil Klinton svedočiće 27. februara, a Hilari Klinton dan ranije. Glasanje o optužbi protiv njih za nepoštovanje Kongresa odloženo je nakon što su pristali da svjedoče. Biće to prvi put da bivši američki predsjednik svjedoči pred kongresnim odborom još od Džeralda Forda 1983. godine.

Bil Klinton, čije se ime više puta pominje u Epstinovim dokumentima, poznavao je finansijera, ali tvrdi da je prekinuo kontakt sa njim pre dvije decenije. Ni Hilari ni Bil Klinton nisu optuženi od strane Epstinovih žrtava, a oboje su negirali da su znali za njegove zločine. Par je zatražio da njihovo saslušanje bude javno.

“Pojavićemo se, ali smatramo da bi bilo bolje da saslušanje bude javno”, rekla je Hilari Klinton. “Samo želim da bude pošteno. Želim da se prema svima postupa jednako.” Dodala je: “Mi nemamo šta da krijemo. Više puta smo pozivali na potpunu objavu tih dokumenata. Vjerujemo da je svjetlo najbolji dezinficijens.”

Bivša predsjednička kandidatkinja tvrdi da se nju i supruga koristi kako bi se skrenula pažnja sa Trampa. “Gledajte ovamo, sjajni predmet! Sada ćemo imati Klintonove, pa čak i Hilari Klinton, koja tog čovjeka nikada nije ni upoznala”, izjavila je. Potvrdila je da je Gislejn Maksvel, osuđenu Epstinovu saradnicu, srela “u nekoliko navrata”.

Tramp, koji se u dokumentima pominje na hiljade puta, takođe dosljedno negira bilo kakvu povezanost sa Epstinovim zločinima i tvrdi da je prekinuo kontakt sa njim pre više decenija. Komentarišući izjave Hilari Klinton, Tramp je za Bi-Bi-Si rekao da nema šta da krije.

“Oslobođen sam krivice. Nisam imao nikakve veze sa Džefrijem Epstinom. Krenuli su u to nadajući se da će nešto pronaći, a otkrili su upravo suprotno”, rekao je. “Oni su umešani. I to je njihov problem… Klinton i mnoge druge demokrate su umiješane.”

Ministarstvo pravde ranije je objavilo da neki dokumenti sadrže “neutemeljene i lažne” tvrdnje protiv Trampa podnete FBI-ju neposredno prije izbora 2020. godine. Iz Bijele kuće su saopštili: “Objavljivanjem hiljada stranica dokumenata i saradnjom sa zahtjevima Odbora za nadzor, Trampova administracija učinila je više za žrtve nego što su demokrate ikada učinile.”

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno