Muškarac iz Sjeverne Karoline tužio je tehnološku kompaniju OpenAI, tvorca popularnog četbota ChatGPT, tvrdeći da je vještačka inteligencija pomogla njegovoj supruzi da isplanira njegovo ubistvo.

Džejms Gejts preživio je pokušaj trovanja, a sada traži odgovornost tehnološke kompanije i njenog direktora Sema Altmana, piše „Junilad“.

Njegova supruga Šeril Gejts, inače školska terapeutkinja, bila je optužena za pokušaj ubistva. Teretilo ju se da je u sokove i energetska pića svog supruga stavljala lijekove koji se izdaju na recept i otrovne biljke. Prema navodima, prije toga se savjetovala sa ChatGPT-jem o kombinacijama lijekova koje bi mogle biti smrtonosne ili izrazito štetne. Krivični postupak protiv nje obustavljen je u aprilu 2026. godine zbog nedostatka dokaza, izvijestio je „Los Anđeles tajms“.

U tužbi podnesenoj Višem sudu okruga San Francisko navodi se da je Šeril intenzivno koristila četbot za razgovore o bračnim frustracijama, a da su se ti razgovori vremenom pretvorili u „konkretno planiranje“ ubistva.

Džejms joj je početkom 2025. godine sam predložio da koristi ChatGPT kako bi brže pisala izvještaje za svoj posao pedijatrijske radne terapeutkinje.

„Potvrđivao je njene najgore neutemeljene strahove“

Do jula je četbot koristila gotovo svakodnevno, ne samo za poslovne zadatke već i za pitanja o lijekovima, savjete i razgovore o bračnim problemima koji su proizašli iz finansijskih poteškoća.

U tužbi se navodi da je ChatGPT „potvrđivao i pojačavao“ njene misli o braku.

„Proizvod je Šeril pružao potvrdu, podržavao je i podsticao njene planove.

Potvrđivao je njene najgore neutemeljene strahove. Izmišljao je nove razloge zbog kojih bi trebalo da se plaši supruga, pružao joj beskonačan prostor za potvrđivanje sopstvenih misli i davao operativne detalje pokušaja ubistva: supstance, doze prilagođene tjelesnoj težini njenog supruga, načine primjene i uputstva kako da sve prikrije“, navodi se u tužbi, prenosi Indeh hr.

Džejms Gejts preživio je pokušaj trovanja u julu 2025. godine, ali kaže da su mu bili potrebni mjeseci da uoči problematično ponašanje supruge. Tada je prvi put primijetio da njegova pića imaju gorak ukus, a 10. jula zdravstveno stanje mu se naglo pogoršalo.

Oglasio se i OpenAI

Osećao je srčane smetnje, bolove u stomaku, snažnu nervozu, slabost i zbunjenost. Na kraju je otkrio uznemirujuće zapise razgovora svoje supruge sa ChatGPT-jem. Policija je tokom pretresa njihovog doma pronašla kapaljke, špriceve, vagu i rukavice, dok je istorija kupovine na Amazonu pokazala da je naručivala špriceve.

„Moja supruga nije odgovarala profilu ranjivog korisnika, ali je ipak bila ranjiva. Svi smo mi u nekom trenutku takvi“, poručio je Gejts u izjavi koju su objavili njegovi advokati.

„Postala je neko koga više nisam prepoznavao. A ja sam postao neko koga je željela mrtvog. Skoro godinu dana nisam mogao da shvatim njene postupke.

Zatim sam pročitao njene zapise razgovora. Nije djelovala kao da je sama“, istakao je.

Iz kompanije OpenAI poručili su da im je bezbjednost glavni prioritet.

„Zabranili smo pristup ovom korisniku i dostavili informacije policiji u okviru njihove istrage ovog slučaja“, rekao je portparol kompanije za nekoliko medija.

Američki predsednik Donald Tramp sinoć je novinarima otkrio da je njegova ideja da ponudi mjesto sekretara za štampu Bijele kuće Dejni Vajtu, prvom čovjeku UFC (Ultimate Fighting Championship), bila samo šala.

Reći ću vam, samo sam se šalio, kazao je Tramp na pitanje medija o ponudi iznijetoj šefu najveće i najmoćnije organizacije za mešovite borilačke veštine (MMA) na svijetu, prenosi Blic.

U razgovoru sa novinarima na Floridi, prije polijetanja predsjedničkog aviona za Vašington i povratak u Bijelu kuću, Tramp je rekao da je u objavi o ponudi Vajtu na svojoj društvenoj mreži Trut (Truth Social) pomenuo i “najbolje rvače i UFC borce na svetu” kao neke od potencijalnih pomoćnika Vajta kao portparola Bijele kuće.

– I pomislili biste da bi ljudi rekli: “On se fino zabavlja” – kazao je Tramp.

“Ne biste se baš petljali sa njim”
On je dodao da Vajt “voli tu ideju”, koja očigledno neće biti ostvarena.

– A postoji samo jedan Dejna. On je sjajan. Ne znam, ne biste se baš petljali s njim. Ipak, dakle, šalio sam se, naravno – rekao je Tramp.

U subotnjoj objavi Tramp je poručio da je ponudio Vajtu, koga je nazvao “nasilnim borcem i ratnikom”, mesto sekretara za štampu predsedničke administracije.

On je naveo i listu rvača, uključujući Islama Mahačeva, Habiba Nurmagomedova, Džastina Gedžija, Danijela Kormijea, Amandu Nunes i Kajlu Haris kao potencijalne asistente.

– Potrebni su nam ovi ljudi da nas brane od Ludačke Ljevice. Dejna će biti sekretar za štampu kakvog do sada nije bilo. Dejna, molim te, preuzmi posao! – napisao je Tramp.

Vajt je u to vrijeme bio u Londonu na bokserskom događaju i kazao je novinarima tokom konferencije za medije da će u ponedjeljak odletjeti u Vašington na sastanak sa Trampom, ne precizirajući da li je povod objava predsednika SAD.

Američka televizija podseća da Vajtov odnos sa Trampom seže još iz vremena kada su kazina magnata nekretnina u Atlantik Sitiju služila kao lansirna rampa za UFC.

Vajt je podelio sliku na Instagramu koja je sadržala Trampovu objavu i fotografiju njega za podijumom u sali za brifinge za štampu u Bijeloj kući, uz natpis “Ka sljedećem poglavlju”.

Suzi Vajls zamijenio Stiven Miler
Tramp je objavio post o Vajtu dan nakon objave o imenovanju Stivena Milera za svog novog šefa kabineta, koji će zamijeniti Suzi Vajls nakon što je podnijela ostavku u četvrtak uveče.

Vajls je bila prva žena koja je obavljala funkciju šefa kabineta Bijele kuće.

Foks njuz podsjeća da je Miler bio arhitekta Trampove tvrde imigracione politike.

Katja Zakarija, Trampova poslednja portparolka, napustila je funkciju prošlog meseca nakon samo pet dana na toj poziciji.

Kerolajn Livit je bila na funkciji portparolke više od 19 mjeseci prije nego što se povukla sa nje u avgustu ove godine.

Rojters navodi da je Tramp je rekao da će ga Vajt posjetiti danas u Beloj kući, ali je dodao da je sastanak planiran iz drugih razloga.

Britanska agencija podsjeća da je Vajt blizak Trampov saveznik koji je pomogao je u mobilizaciji podrške za njegovu predsjedničku kampanju 2024. godine.

Takođe se pojavio zajedno sa Trampom na nekoliko političkih događaja i pomogao je da se UFC borbe ovog ljeta održe na travnjaku Bijele kuće povodom proslave 250. godišnjice osnivanja SAD.

Tajna ruska mreža pokušala je da iskoristi prošlomjesečne nerede u Francuskoj šireći na društvenim mrežama poruke kojima se za nasilje okrivljuje nekontrolisana imigracija, a francuska vlast prikazuje kao nesposobna da kontroliše situaciju, navodi se u internoj procjeni Evropske unije u koju je Reuters imao uvid.

U odvojenoj internoj procjeni francuskog Ministarstva spoljnih poslova, koju je Reuters takođe pregledao, navodi se da su nalozi povezani s Izraelom i američkim pokretom MAGA širili “neprijateljske narative” o neredima, povezujući ih s radikalnim islamizmom i migracijama, prenosi Internazionale.

Prema analizi evropskih stručnjaka za dezinformacije, ova dva dokumenta pružaju uvid u pokušaje spoljnih aktera da unutrašnja previranja u Francuskoj iskoriste za sopstvene političke ciljeve.

Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi tvrdnje iz francuskog izvještaja i procjene EU.

Kako je ruska mreža pokušavala da utiče na francusku javnost?
U analizi Evropske unije navodi se da je tajna ruska mreža poznata kao “Operacija Overload” širila video-snimke koji su se lažno predstavljali kao prilozi zapadnih medija, ciljajući publiku u Francuskoj.

U pojedinim snimcima iznošene su lažne tvrdnje da su migranti silovali učesnike protesta ili da predstoje teroristički napadi.

Procjena EU obuhvata period od 7. do 21. oktobra i navodi da je Rusija nastojala da “prikaže francusko rukovodstvo kao slabo i sve autoritarnije”.

“Takvi događaji pružaju prilike da se podrivaju nacionalne vlade, podstiču strah i podjele i oblikuje percepcija javnosti uoči izbora”, navodi se u dokumentu EU namijenjenom ograničenom krugu primalaca, koji su pripremili stručnjaci za dezinformacije u diplomatskoj službi Unije.

Postoje li dokazi da su strani akteri pokrenuli proteste?
U evropskoj procjeni nisu pronađeni dokazi da su Moskva ili drugi akteri podstakli izbijanje protesta ili njihovu eskalaciju.

Njihove aktivnosti opisane su kao “oportunističko iskorištavanje nemira”.

Neredi su prošlog mjeseca izbili u gradovima širom Francuske, nakon što su demonstracije protiv rasta životnih troškova i slabljenja javnih usluga izmakle kontroli. Zemlja je tada bila suočena s nekim od najtežih slučajeva nasilja u posljednjih nekoliko decenija.

Francuski zvaničnici su, odgovarajući na Reutersov zahtjev za komentar, uputili na izjavu predsjednika Emanuela Makrona od 21. oktobra. Makron je tada rekao da nije bilo vidljivog stranog miješanja iza protesta, ali da je bilo “strane manipulacije informacijama”.

Koliki su domet imale proruske, izraelske i MAGA objave?
Prema procjeni francuskog Ministarstva spoljnih poslova, deset najgledanijih objava o nemirima na mreži X iz “proruskih krugova” prikupilo je ukupno 2,8 miliona pregleda od 16. do 18. oktobra.

Međutim, znatno veći domet ostvarile su objave naloga povezanih s američkim pokretom MAGA, kao i izraelskih zvaničnika i influensera.

Deset najgledanijih objava zvaničnika, medija i influensera povezanih s pokretom MAGA imalo je više od 49 miliona pregleda u istom trodnevnom periodu, navodi se u francuskom izvještaju.

Istovremeno je deset najgledanijih objava izraelskih zvaničnika, državnih naloga, medija i influensera ostvarilo više od 35 miliona pregleda.

Francuska procjena navodi da su nalozi povezani s Izraelom i pokretom MAGA nerede povezivali s radikalnim islamizmom i migracijama.

Šta stručnjaci podrazumijevaju pod “nadmetanjem narativa”?
Elina Trejger, viša politikološkinja istraživačke organizacije RAND, ocijenila je da takve kampanje predstavljaju postepeno “nadmetanje narativa”.

Prema njenim riječima, one vremenom mogu uticati na to kako se zapadne demokratije doživljavaju u Evropi i izvan nje.

Trejger je navela da ove kampanje podstiču protivljenje imigraciji, koje evropske birače usmjerava prema političkim ekstremima.

Analize tako ukazuju na nastojanja različitih spoljnih aktera da tumačenje francuskih nemira prilagode sopstvenim političkim porukama.

Šta je “Operacija Overload” i koji su njeni ciljevi?
Prema izvještaju Evropske unije, “Operacija Overload” aktivna je od septembra 2023. godine i usmjerena je protiv zapadnih “javnih ličnosti, institucija i medija”.

Cilj je da se “diskredituju ti akteri i njihova podrška Ukrajini, uz promovisanje sadržaja usklađenog s ruskim interesima”, navodi se u dokumentu.

U izvještaju se dodaje da su aktivnosti mreže “takođe imale za cilj podrivanje evropske podrške Ukrajini tvrdnjama da evropske vlade daju prednost Ukrajini u odnosu na domaće probleme”.

Britanski Institut za strateški dijalog u prošlogodišnjem izvještaju opisao je “Operaciju Overload” kao “upornu rusku informacionu operaciju velikog obima”.

“Ona se lažno predstavlja kao pouzdani izvori kako bi širila razdor, zbunjenost i nepovjerenje”, naveo je Institut.

Kako nastaju lažni medijski sadržaji?
Institut za strateški dijalog opisao je i metode kojima se ova operacija služi.

“Operacija pravi i objavljuje video-snimke koji izgledaju kao novinarski izvještaji, koristi vještačku inteligenciju za kloniranje glasova stručnjaka, falsifikuje novinske naslove i manipuliše fotografijama”, naveo je Institut.

Dodaje se da operacija “preusmjerava djelovanje iz jedne zemlje u drugu kako bi iskoristila krize i javne rasprave”.

Francuska državna služba za praćenje stranih digitalnih uplitanja Viginum objavila je 2024. godine detaljan izvještaj o mreži Overload i sličnim ruskim operacijama.

Francuski zvaničnici navodili su da se ove mreže ponovo aktiviraju tokom protesta, izbora i drugih događaja koji pružaju priliku za diskreditovanje Francuske.

Kako su Moskva i izraelske vlasti odgovorile na navode?
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar.

Portparolka Ministarstva Marija Zaharova u avgustu je odbacila optužbe francuske državne službe da Rusija širi dezinformacije o francuskim izborima 2027. godine.

Tada je rekla da te optužbe “neće biti posljednja izmišljotina koju će vlasti koristiti za manipulisanje javnim mnjenjem”.

Na Reutersove zahtjeve za komentar nisu odgovorili ni kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ni izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.