Connect with us

Svijet

TRAMP RAZGOVARAO SA SIJEM: Iznenadio izjavom nakon sastanka sa ljutim rivalom (VIDEO)

Američki predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping razgovarali su duže od 90 minuta na sastanku koji je održan u Busanu, u Južnoj Koreji.

Nakon sastanka Tramp je iznenadio izjavom, rekavši da je “sastanak sa Sijem bio nevjerovatan”, i da je doneseno mnogo odluka, prenose američki mediji.

“Na skali od jedan do deset, sastanak sa Sijem je bio 12. On je izuzetan lider veoma moćne zemlje”, rekao Tramp.

Lideri dvije najveće svjetske ekonomije, među kojima je u toku višemjesečni trgovinski rat, rukovali su se i dali kratke izjave novinarima prije sastanka iza zatvorenih vrata, a tom prilikom je Tramp rekao da ima dobar odnos sa Sijem, prenosi Tanjug.

“Imaćemo veoma uspješan sastanak, ne sumnjam. Ali on je veoma težak pregovarač. To nije dobro”, rekao je Tramp uoči svog prvog ličnog sastanka sa Sijem u šest godina.

Poslije sat i 40 minuta, Si i Tramp su izašli iz zgrade, rukovali se i razišli prema svojim vozilima iz pratnje, bez izjava za novinare, a Tramp je time završio i svoju azijsku turneju.

U izjavi koju je dao u predsjedničkom avionu, na povratku u Vašington, Tramp je novinarima rekao da je “sastanak sa Sijem bio nevjerovatan”, i da je doneseno mnogo odluka.

Potvrdio je da će carine na kinesku robu izvezenu u SAD biti smanjene, i da će posjetiti Kinu u aprilu naredne godine, a da će Si posjetiti SAD “neko vrijeme nakon toga”.

Tramp je kazao da je postignut dogovor da će Peking “naporno” raditi na zaustavljanju ulaska fentanila u SAD, kao i da je bilo riječi o poluprovodničkim čipovima.

Prema njegovim riječima, tokom razgovora nije bilo riječi o Tajvanu i o kineskoj kupovini nafte od Rusije.

Tramp je kazao da smanjuje kineske carine za deset odsto, čime će ukupne američke carine na kinesku robu biti 47 odsto, kao i da su on i Si “došli do zaključka o mnogim tačkama”, iako nije objavio trgovinski sporazum.

Rekao je da će Kina, koja je upravo nastavila kupovinu američke soje nakon što ju je mjesecima bojkotovala, kupiti “velike, ogromne količine soje i drugih poljoprivrednih proizvoda”.

Tramp je dodao da Kina neće postaviti “nikakve prepreke” za svoje rijetke zemne minerale, koji su ključni za proizvodnju naprednih tehnologija, i da će odložiti sprovođenje kontrole izvoza za godinu dana.

Tramp je rekao da je tokom posjete Aziji, u okviru koje je posjetio Maleziju, Japan i Južnu Koreju, bio “previše zauzet” da bi se sastao sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, ali da je spreman da se vrati.

Tramp je u najavi sastanka sa Sijem ranije kazao da očekuje da će njegov sastanak vjerovatno trajati tri do četiri sata i da očekuje da će razgovori “proteći dobro”, kao i da će fokus sastanka biti pokušaj postizanja primirja u trgovinskom ratu između SAD i Kine.

Si: Pod našim vođstvom odnosi Kine i SAD ostali stabilni
Si Đinping izjavio je da Kina i Sjedinjene Američke Države treba da rade zajedno kako bi postigle “još velikih i konkretnih stvari” za dobrobit dvije zemlje i cijelog sveta.

On je to rekao tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, nakon slijetanja u Busan na 32. sastanak ekonomskih lidera APEK-a u Gjongdžuu i državnu posjetu Južnoj Koreji.

Si je napomenuo da je Tramp veoma entuzijastičan u vezi sa rješavanjem raznih regionalnih žarišta i da Kina takođe promoviše mirovne pregovore kako bi se riješila razna žarišta, prenosi Sinhua.

“Kako se svijet danas suočava sa mnogim teškim problemima, Kina i SAD ne mogu zajedno da preuzmu svoju odgovornost kao glavne zemlje”, rekao je Si, prenosi Tanjug.

Si je izjavio je i da Kina i SAD treba da obezbijede stabilan napredak kinesko-američkih odnosa koje je uporedio sa “džinovskim brodom”

Tokom sastanka sa američkim predsjednikom, Si je rekao da su od Trampovog reizbora tri puta razgovarali telefonom, razmijenili nekoliko pisama i ostali u bliskom kontaktu.

“Pod našim zajedničkim vođstvom, odnosi Kine i SAD su u cjelini ostali stabilni”, rekao je Si.

On je dodao i da su prije nekoliko dana, u posljednjoj rundi konsultacija u Kuala Lumpuru, u Maleziji, ekonomski i trgovinski timovi dvije zemlje postigli osnovni konsenzus o rješavanju glavnih problema, što je obezbijedilo neophodne uslove za današnji sastanak.

Kineski predsjednik je naveo i da se “dvije strane ne slažu uvijek i normalno je da dvije vodeće svjetske ekonomije povremeno imaju trvenja”.

“Vi i ja predvodimo odnose Kine i SAD. Suočeni sa vjetrovima, talasima i izazovima, trebalo bi da ostanemo na pravom kursu, da se krećemo kroz složen pejzaž i da obezbijedimo stabilnu plovidbu džinovskog broda odnosa Kine i SAD,“, naglasio je Si.

Kineski predsjednik je izjavio i da razvoj i revitalizacija Kine idu ruku pod ruku sa vizijom američkog predsjednika Donalda Trampa da “Ameriku ponovo učini velikom”.

Si je naveo i da su dvije zemlje u potpunosti sposobne da pomognu jedna drugoj da zajedno uspiju i napreduju.

“Kina i Sjedinjene Države treba da budu partneri i prijatelji. To je ono čemu nas je istorija naučila i što je stvarnosti potrebno”, rekao je on.

Si je takođe poručio da je spreman da nastavi saradnju sa Trampom kako bi izgradio čvrst temelj za odnose Kine i SAD i stvorio povoljnu atmosferu za razvoj obje zemlje, navodi Sinhua.

Related Topics:

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno