Petoro bugarskih državljana optuženo je za udruženi poduhvat špijuniranja u Ujedinjenom Kraljevstvu u korist Rusije.

Petorka će se u utorak naći pred sudom londonske opštine Vestminster. Grupa je optužena i za operaciju prisluškivanja u Crnoj Gori.

U optužnici se navodi da je prikupljanje informacija, “koje bi mogle da posluže neprijatelju”, trajalo od avgusta 2020. do februara 2023. godine, prenosi RTS.

U optužnici se precizira i da je ta operativna ćelija vršila audio i video nadzor izabranih meta u Britaniji.

Na optuženičkoj klupi su Orlin Rusev, Bizer Džamabazov, Katrin Ivanova, Ivan Stojanov i Vanja Gaberova.

Prvooptuženi je četrdesetpetogodišnji Rusev, koji se smatra vođom špijunske ćelije u Britaniji i oficir za vezu sa ruskom obavještajnom službom.

Prilikom pretresa stanova u Londonu i Norfoku u kojima su, osim Ruseva, boravili i četrdeset jednogodišnji Džambazov i 10 godina mlađa Ivanova, navodno su pronađeni lažni pasoši Ujedinjenog Kraljevstva, Bugarske, ali i Francuske, Italije, Španije, Hrvatske, Slovenije, Češke i Grčke.

U optužnici se tvrdi da je Rusev falsifikovao ove lažne pasoše.

Grupa je optužena i za operaciju prisluškivanja u Crnoj Gori. Tom prilikom su izrađene i lažne novinarske propusnice.

Jedna je sadržala fotografiju Ivanove.

Troje optuženih Bugara živi u Britaniji više od 10 godina. Rusev je uglavnom obavljao poslove iz sektora informacionih tehnologija za finansijski sektor. Na društvenim mrežama predstavlja se kao vlasnik preduzeća, koje se bavi uređajima za ometanje komunikacionih i elektronskih signala.

Rusev se predstavlja i kao bivši savjetnik u bugarskom Ministarstvu energetike, a imao je navodno i poslovnih veza sa Rusijom.

Džamazov i Ivanova poznati su komšijama u sjeverozapadnom londonskom predgrađu Harou kao par.

Džambazov je vozač u bolnicama, a Ivanova laboratorijski tehničar u privatnoj medicinskoj ustanovi.

Par je jedno vrijeme vodio i firmu, koja je bugarskim državljanima pružala usluge “upoznavanja sa kulturom i normativima Velike Britanije”.

Bili su i članovi izborne komisije u ambasadi Republike Bugarske u Londonu prilikom glasanja bugarskih državljana, koji žive u Velikoj Britaniji.

TikTokerka je osuđena na dvije godine zatvora u Indoneziji nakon što je postavila video na kojem, pazite sada, jede svinjetinu. U martu je TikTok influenserka Lina Lutfiavati objavila svoj video na platformi čime je prekršila stroge indonezijske zakone o bogohuljenju.

Ova 33-godišnja muslimanka u međuvremenu je proglašena krivom za “podsticanje mržnje” protiv vjerskih ljudi i grupa, zbog čega je osuđena na dvogodišnju zatvorsku kaznu i pozamašnu novčanu kaznu.

Prema dokumentu “Amnesty Internationala” o zakonima o bogohuljenju, Indonezija ima dva člana u svom kaznenom zakonu koji se odnose na takve vulgarnosti.

Dokument objašnjava: “Odredbe o bogohuljenju u članovima 156. i 156. (a) Kaznenog zakona kriminalizuju ‘svaku osobu koja u javnosti namjerno izražava svoje osjećaje ili učestvuje u radnjama koje su u načelu neprijateljske i smatraju se zlostavljanjem ili klevetom religija prihvaćenih u Indoneziji’.”

@lilumukerji

♬ original sound – linamukerjiLilu – Lilu_linamukerji

Ali šta je Lufiavati učinila što se smatralo zlostavljanjem ili klevetom vjere?

U martu je TikTokerka, koja ima više od dva miliona pratilaca na platformi, putovala na Bali i prenijela video kako jede svinjsku kožu, uprkos tome što je svinjetina haram u islamu. Muslimanima je Kur’an zabranio njegovu konzumaciju.

Lutfiavatijeva, poznata kao Lina Mukherji na TikToku, ime rezultat njene ljubavi prema bolivudskim filmovima, rekla je da želi probati svinjetinu iz radoznalosti. Prije nego što je ubacila hranu u usta, Lutfiavati je rekla, “Bismillah”. Arapski izraz koji znači: “U ime Boga”. Lutifiavati je dobila žestoke reakcije na internetu zbog snimka, jedan ju je korisnik TikToka čak prijavio policiji jer “svjesno jede svinjetinu kao muslimanka”.

Međutim, ljudi na indonezijskim društvenim mrežama navodno su više podijeljeni oko rezultata presude Lutifiavatijevoj na dvije godine zatvora – neki ističu da su ljudi proglašeni krivima za korupciju dobili manje kazne, prenosi “Klik”. Povrh dvogodišnje zatvorske kazne, Lini je naređeno da plati kaznu od 16.245 dolara, a ako je ne plati, mogla bi dobiti dodatna tri mjeseca zatvora.

Na lokalnoj novinskoj stanici “MetroTV”, Lutifiavati je rekla: “Znam da sam u krivu, ali nisam očekivala ovu kaznu.”

Od početka ruske invazije Varšava je čvrsto podržavala Kijev. Često je prednjačila u slanju vojne pomoći i opreme te je gorljivo tvrdila da je ta podrška ključna za zaštitu same Poljske od ruske agresije.

Promjena tona poljske vlade o Ukrajini je stoga zapanjujuća. Sada se odjednom čini da su u Poljskoj izvađeni politički noževi i okrenuti prema Kijevu, piše BBC u analizi poljskog zaokreta, prenosi Index.

Poljski predsjednik uporedio Ukrajinu s utopljenikom, Moskva slavi

Odjednom se počelo pričati kako bi Ukrajina trebalo da bude zahvalna na poljskoj podršci. Ove sedmice stiglo je upozorenje poljskog premijera o prekidu transfera oružja iako su se drugi u njegovoj stranci trudili ublažiti tu poruku.

Ali poljskog predsjednika Andrzeja Dudu bilo je nemoguće pogrešno protumačiti. On je, naime, uporedio Ukrajinu s utopljenikom koji rizikuje da sa sobom povuče svoje spasioce.

Sve je započelo sporom oko žitarica

Moskva je s radošću prihvatila taj komentar. Naglo zahlađenje odnosa susjednih zemalja započelo je sporom oko uvoza žitarica, koji još nije riješen.

Ukrajina mora izvoziti svoju žetvu, a kopneni putovi su sada ključni jer Rusija namjerno napada luke na Crnom moru i Dunavu. Ali u nastojanju da zaštiti vlastite poljoprivrednike, Poljska neće dopustiti da jeftinije ukrajinsko žito stigne na njeno domaće tržište, nego samo da u tranzitu prođe do ostatka Evropske unije.

Seljaci ne žele ukrajinsku konkurenciju, a vladajuća stranka želi njihove glasove

Za poljsku vladajuću stranku Pravo i pravda, ili PiS, jednadžba je jednostavna – poljoprivrednici ne žele konkurenciju koju donosi ukrajinsko žito, a PiS želi te glasove poljoprivrednika na izborima sljedećeg mjeseca.

Kijev je uzrujan, ali poljski eter i platforme društvenih medija trenutno su prepuni predizbornih obećanja i slogana, a ton je povremeno gotovo šokantno zloban. PiS vodi u anketama, ali razlike su male i većina komentatora misli da se ne može predvidjeti ko će pobijediti.

U borbi za glasove PiS se postavio kao najjači branitelj poljskih interesa. Stoga je redefinisanje načina na koji se pomaže Ukrajini samo jedna od karata na koje igra uz druge populističke ciljeve kao što je migracija.

Piotr Lukasiewicz, analitičar Polityka Insighta, objašnjava: “Ne radi se o žitaricama, nije o oružju. Radi se o raspoloženju među konzervativnim biračkim tijelom, a ono je velik problem za PiS. Oni moraju jahati na tom osjećaju.”

“Konzervativci smatraju da Ukrajinci nisu dovoljno zahvalni i da dobijaju previše”

“Konstruisan je oko ideje da Ukrajina nije dovoljno zahvalna za poljsku podršku i da Ukrajinci koji su izbjegli u Poljsku dobijaju previše u smislu socijale i novca”, kaže on. PiS se pokušava ulizati biračima krajnje desne stranke Konfederacja, koja trenutno ima podršku od gotovo 10 posto.

Ove sedmice članovi Konfederacje protestovali su pred ukrajinskom ambasadom u Varšavi navodeći lažne iznose poljske podrške. Konfederacja je proglasila ukupne troškove pomoći Kijevu preko 100 milijardi zlota (oko 23,1 milijarde dolara) i napisala: “Plaćeno: nula. Zahvalnost: ništa.”

Opozicioni političari kritikovali su ponašanje vlade kao opasan nacionalizam. Ali promjena tona Poljske ne događa se u potpunoj izolaciji.

“Umor od Ukrajine”

Sjena “umora od Ukrajine” visi nad izbornim kampanjama od Slovačke do Sjedinjenih Država, što je ozbiljna briga za Kijev, kojem je potrebna stalna i čvrsta podrška Zapada dok se bori protiv ruskih snaga.

Poljska vlada naglašava da će međunarodna pomoć nastaviti da pristiže na ukrajinska ratišta preko Rzeszowa na istoku, kritičnog čvorišta za svu pomoć, od tenkova do metaka. U međuvremenu se nastavljaju pregovori između Ukrajine i Poljske o sporu oko žita.

“Riječi su važne”

Čini se da obje strane pokušavaju spriječiti da verbalni rat eskalira u pravu krizu. I dok PiS traži ruralne, konzervativne glasove, podrška Ukrajini u Varšavi ostaje snažna.

“Definitivno nije dobro što ograničavamo pomoć. Ono što Rusija radi je neprihvatljivo. Trebali bismo se braniti i pomoći Ukrajini da odbrani svoju slobodu”, rekla je za BBC Poljakinja Viktoria. U Varšavi još uvijek ima mnogo ukrajinskih zastava izvješenih na prozorima stanova u znak solidarnosti, baš kao i puno ukrajinskih izbjeglica.

“Mislim da je ovo alat koji vlada koristi za pobjedu na izborima. Igraju na sve emocije i ovo je prljava predizborna igra”, govori Poljak Rafa pa dodaje: “Nadam se da je samo priča. Zavisi ko će pobijediti na izborima. Za mjesec dana to će biti jasno.”

Ali neki misle da je šteta za Poljsku već učinjena. “Riječi su važne”, tvrdi analitičar Piotr Lukasiewicz, “mislim da će to imati posljedice i one će biti loše za Poljsku”.