Connect with us

Svijet

Tramp zaprijetio NATO-u i Kini: Ako nam ne pomognete, čeka vas „VEOMA LOŠA BUDUĆNOST“!

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je da se NATO suočava sa „veoma lošom“ budućnošću ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je blokirao Iran.

Tramp je za „Fajnenšel tajms“ rekao i da bi mogao da odloži sastanak sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je planiran krajem marta, ako Kina ne pomogne u deblokiranju ključnog plovnog puta za petinu nafte na svjetskom tržištu.

Upozorenje NATO saveznicima

„Jedino je prikladno da ljudi koji imaju koristi od moreuza pomognu da se tamo ništa loše ne dogodi. Ako ne bude odgovora, ili ako bude negativan odgovor, mislim da će to biti veoma loše za budućnost NATO-a“, rekao je Tramp, navodeći da su Evropa i Kina u velikoj mjeri zavisne od nafte iz zemalja Persijskog zaliva, za razliku od Sjedinjenih Država.

Tramp je prethodno pozvao Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju da se pridruže „timskom naporu“ kako bi otvorili Ormuski moreuz za brodove, koje su blokirale iranske snage, ali je bio pesimističan da će američki saveznici poslušati njegove molbe za pomoć.

„Imamo nešto što se zove NATO. Bili smo veoma ljubazni. Nismo morali da im pomažemo oko Ukrajine. Ukrajina je hiljadama kilometara daleko od nas… Ali smo im pomogli. Sada ćemo vidjeti da li će oni pomoći nama. Jer sam odavno rekao da ćemo mi biti tu za njih, ali oni neće biti tu za nas. I nisam siguran da bi oni bili tamo“, kazao je Tramp.

Kakvu pomoć Tramp traži

Na pitanje da precizira kakva mu je pomoć potrebna, Tramp je rekao da saveznici treba da pošalju minolovce, kojih Evropa posjeduje mnogo više nego Sjedinjene Države, kao i evropske komandose ili drugu vojnu pomoć kako bi se eliminisali Iranci koji blokiraju Persijski zaliv dronovima i pomorskim minama.

„Udaramo ih veoma snažno. Nemaju ništa drugo nego da prave malo problema u moreuzu, ali ovi ljudi su korisnici i trebalo bi da nam pomognu da ga kontrolišemo. Pomoći ćemo im. Ali i oni bi trebalo da budu tamo. Potrebno je mnogo ljudi da nadgledaju nekolicina“, istakao je Tramp.

Očekuje pomoć Kine

Američki predsjednik je rekao i da očekuje da će Kina pomoći u deblokiranju Ormuskog moreuza, prije nego što otputuje u Peking krajem ovog mjeseca na sastanak sa Si Đinpingom, što bi bilo njegovo prvo putovanje u Kinu u drugom mandatu.

„Mislim da bi i Kina trebalo da pomogne jer Kina dobija 90 odsto svoje nafte iz moreuza“, rekao je Tramp.

On je dodao da bi Sjedinjene Države željele da znaju prije njegovog planiranog odlaska u Kinu kakav je stav Pekinga.

„Željeli bismo da znamo prije toga. To je dugo vrijeme. Možda ćemo odložiti“, rekao je Tramp, koji bi za dvije nedjelje trebalo da otputuje u Peking.

Kritike Velikoj Britaniji

Nakon što je ranije u nedjelju razgovarao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, Tramp je izrazio posebno razočaranje dosadašnjim odgovorom Velike Britanije.

„Velika Britanija bi se mogla smatrati saveznikom broj jedan, najdugovječnijim i tako dalje, a kada sam ih zamolio da dođu, nisu htjeli da dođu. I čim smo u osnovi eliminisali kapacitet Irana za predstavljanje opasnosti, rekli su – ‘pa dobro, poslaćemo dva broda’, a ja sam rekao – ‘potrebni su nam ovi brodovi prije nego što pobijedimo, a ne poslije pobjede’. Odavno sam govorio da je NATO jednosmjerna ulica“, istakao je Tramp.

Prijetnje novim napadima na Iran

Tramp je dodao da bi svaka opasnost za saveznike koji premještaju svoje snage u Persijski zaliv bila minimalna, jer su Sjedinjene Države i Izrael uništili vojne kapacitete Irana u posljednje dvije nedjelje.

„U suštini smo desetkovali Iran. Nemaju mornaricu, nemaju protivvazduhoplovnu odbranu, nemaju vazduhoplovstvo, sve je nestalo. Jedino što mogu da urade jeste da naprave malo problema postavljanjem mina u vodu – smetnja, ali smetnja može da izazove probleme“, kazao je Tramp.

On je upozorio da su Sjedinjene Države spremne da pokrenu nove napade na ostrvo Harg, iransko čvorište za izvoz nafte, i da bi mogle da ciljaju njegovu naftnu infrastrukturu.

„Vidjeli ste da smo juče pogodili ostrvo Harg, sve osim cijevi (naftovoda). Možemo da pogodimo i to za pet minuta. I oni ne mogu ništa da urade povodom toga“, rekao je Tramp.

Na pitanje da li Rusija pomaže Iranu sa satelitskim podacima za gađanje američkih i izraelskih protivraketnih štitova, Tramp je rekao da „ne zna ni jedno ni drugo“.

„Ali bi se takođe moglo reći da smo donekle pomogli Ukrajini. Teško je reći – ‘vi ciljate nas, ali mi smo pomagali Ukrajini’“, kazao je Tramp.

„Dakle, teško je reći – ‘šta radite’ kada smo mi radili istu stvar“, zaključio je Tramp.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno