Italijanski ministar saobraćaja i infrastrukture Mateo Salvini čestitao je danas, 7. septembra njemačkoj ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) pobjedu na lokalnim izborima u saveznoj državi Saksonija-Anhalt, navodeći da je to primjer da je “druga Evropa moguća”.

Salvini je u objavi na platformi X rekao da čestita svojoj “prijateljici Alis Vajdel i cijeloj stranci AfD na pobjedi u Saksoniji-Anhaltu”, prenosi Ansa.

“Ogroman uspjeh, koji ističe snažnu potražnju za promjenama, bezbjednošću i radnim mjestima, suočeni sa onima sa ljevice koji su podsticali strahove i katastrofalne scenarije. Strah? Teror? Opasnost? Ne, to se zove demokratija. Druga Evropa je moguća”, kazao je Salvini, prenosi Tanjug.

Prema projekcijama organizacije njemačkih regionalnih emitera ARD, AfD je po prvi put pobijedila na juče održanim lokalnim izborima, gdje je postgla rekordan rezultat od 44,5 odsto glasova,

Prema istim projekcijama, vladajuća Demohrišćanska unija (CDU) ima značajno lošije rezultate u odnosu na očekivanja, dok Levica, Zeleni i SPD imaju zagarantovana mjesta u parlamentu.

AfD je osvojio 43,8 odsto glasova u Saskoj-Anhaltu i 39 mandata, dok je CDU pretrpio težak poraz na izborima u ovoj njemačkoj pokrajini.

Za apsolutnu većinu potrebna su 42 mandata, pa je AfD ostao samo tri mjesta udaljen od samostalne većine.

Rezultat je izazvao veliko slavlje među funkcionerima stranke i nosiocem liste Ulrihom Zigmundom, koji su uz uzvike i tapšanje po ramenima proslavili izborni uspjeh.

CDU je osvojio 17,2 odsto glasova i 15 mandata, SPD 9,3 odsto i osam mandata, Zeleni 8,9 odsto i osam mandata, a Ljevica 8,6 odsto i takođe osam mandata.

U parlament je ušao i BSW, Savez Sahre Wagenkneht, koji je sa 5,3 odsto glasova osvojio pet mandata.

Kako AfD može do većine

AfD bi do većine mogao pokušati da dođe kroz koaliciju, a kao potencijalni partner nameće se BSW, stranka krajnje ljevice koja je prešla izborni prag od pet odsto.

Ipak, iz AfD-a su već nagovijestili da nisu zainteresovani za takav dogovor.

Zigmund je u programu njemačke javne televizije ZDF isključio mogućnost koalicije sa BSW-om.

„Želimo potpuno jasno pokazati da birači nakon izbora napokon dobiju ono za što su glasali“, rekao je Zigmund, dodajući da je BSW „dio problema, a ne rješenje“.

Supredsjednik AfD-a Tino Hrupala, međutim, rekao je da su spremni „pružiti ruku“ svim strankama.

Sve glavne stranke odbacile su mogućnost saradnje sa AfD-om, koju je njemačka obavještajna služba označila „ekstremističkom“ zbog njene antiislamske i antimigrantske retorike.

Glavne stranke i dalje održavaju takozvani „protupožarni zid“, odnosno odbijaju bilo kakvu saradnju sa krajnjom desnicom. Alis Vajdel takav stav je ocijenila kao „duboko nedemokratski“.

Čak i kada bi se sve ostale stranke udružile, njihov broj mandata bio bi takav da bi velika koalicija mogla funkcionisati samo kao manjinska vlada. Zbog toga se unutar AfD-a već vode rasprave o mogućem modelu vlasti.

„Ljudi žele političke promjene“

AfD je i prije izbora važio za favorita, ali se osvajanje apsolutne većine od početka činilo veoma teškim.

Zigmund je nakon objave rezultata za CNN rekao da je njegova stranka ostvarila istorijski rezultat.

„Ovo je istorijski trenutak za našu prekrasnu regiju. Ljudi su vrlo jasno pokazali da napokon žele političke promjene. I prije svega, pokazali su da ih žele s nama“, rekao je.

AfD je kampanju snažno zasnovao na platformi „remigracije“, odnosno vraćanja ljudi koji nisu Nijemci u njihove matične zemlje. Stranka se zalaže za ograničavanje imigracije, usmjeravanje škola i kulturnih institucija prema tradicionalnijim vrijednostima, kao i reformu sistema javne radiotelevizije.

Prolazeći kroz dvoranu u glavnom gradu pokrajine Magdeburgu, Zigmund je rekao za CNN da rezultat izbora njegovoj stranci daje mandat za povratak „razumnoj diplomaciji“ prema Rusiji i Sjedinjenim Državama.

„Potrebne su nam obje ako želimo da Njemačka bude uspješna“, naveo je.

Vajdel je neposredno nakon zatvaranja birališta takođe govorila za CNN.

„Nijemcima je jednostavno dosta politike koja se vodi protiv interesa Njemačke. Vrlo smo jasno izašli na izbore kako bismo zastupali interese svoje zemlje, ne Ukrajine i ne bilo koje druge zemlje“, rekla je.

Tramp i Putinov saradnik reagovali na rezultat

Na rezultate izbora reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, čija je administracija dugo podržavala AfD, dok je stranka istovremeno nastojala da pridobije njegovu naklonost.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social objavio fotografiju izlaznih anketa.

Njegovu objavu podijelio je Kiril Dmitrijev, jedan od najbližih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dmitrijev je podijelio i objavu u kojoj je navedeno da „istorijska pobjeda AfD-a ponižava aroganciju, uskogrudnost, ratnohuškaštvo, nesposobnost i licemjerje diskreditirane njemačke vladajuće koalicije“.

„Biden je izgubio američke izbore. Sada je njegovo razmišljanje izgubilo i u Njemačkoj“, napisao je Dmitrijev.

„AfD je stranka razuma, suradnje, istine i nade za Njemačku. Druge njemačke stranke propadaju jer ne uče od AfD-a i slijede Bajdenovo razmišljanje“, dodao je.

Težak poraz za Mercovu stranku

Za kancelara Fridriha Merca i saveznu vladu rezultat u Saskoj-Anhaltu predstavlja težak udarac.

CDU je u ovoj pokrajini izgubio polovinu svojih glasova. Sven Šulce, aktuelni pokrajinski ministar iz redova CDU-a, rekao je:

„Ovaj rezultat govori nam jako puno… ljudi su poslali jasnu poruku… i tu poruku moramo prepoznati“.

Vajdel je izborni rezultat iskoristila za napad na CDU i kancelara Merca, rekavši da očekuje njegovu smjenu i savezne izbore „prije Božića“.

AfD-ova podrška Rusiji nije tajna, a ključni stranački funkcioneri često putuju u Moskvu, Sankt Peterburg i na Krimsko poluostrvo.

Stranka se protivi novim paketima pomoći i odbrambenim paketima za Ukrajinu, dok finansiranje odbrane Ukrajine često opisuje kao novac koji se ne troši na programe namijenjene njemačkim građanima.

Stranački funkcioneri posebno su izdvajali Ukrajince i muslimane kada su govorili o grupama ljudi koje žele deportovati.

Međutim, pitanja spoljne politike i imigracije ne odlučuju se na nivou saveznih pokrajina.

Greguar Ros, direktor programa za Evropu te Rusiju i Evroaziju rekao je da očekuje kako će se AfD u Saskoj-Anhaltu više usmjeriti na pitanja kulture, obrazovanja i lokalne policije.

Nakon istorijskog uspjeha svoje stranke, Vajdel je iznijela i ambicije AfD-a u slučaju pobjede na saveznim izborima:

„Srezaćemo svu nepotrebnu potrošnju, kontrolirat ćemo svoje granice i deportirati sve koji su dužni napustiti zemlju“.

Prosečna površinska temperatura Sredozemnog mora 13. avgusta dostigla je rekordnih 28,54 stepena. Stručnjaci upozoravaju da neuobičajeno topla voda donosi toplije noći na obali i ugrožava morske ekosisteme.

Prosječna površinska temperatura Sredozemnog mora 13. avgusta dostigla je 28,54 stepena, što je najviša zabilježena vrijednost od početka uporedivih mjerenja 1940. godine, saopštila je španska Državna meteorološka agencija AEMET, a prenio Euronews.

AEMET je na društvenim mrežama naveo da je more tokom gotovo cijelog avgusta obaralo dnevne temperaturne rekorde, jedan za drugim, bez značajnijeg predaha.

Novo upozorenje stiglo je samo nekoliko nedjelja nakon što je organizacija Mercator Ocean International, koja sprovodi pomorski servis programa Kopernikus, potvrdila da je jul već bio najtopliji mjesec ikada izmeren u Sredozemnom moru.

Prosječna temperatura mora u julu iznosila je 27,07 stepeni, uz marginu odstupanja od 0,27 stepeni. Time je za oko četiri desetinke premašen prethodni rekord iz jula 2025. godine, kada je izmjereno 26,68 stepeni.

Mjerenja organizacije Mercator Ocean počinju 1993. godine. Iako dve institucije koriste različite metode i referentne periode, njihovi podaci ukazuju na isti zaključak – Sredozemno more ulazi u temperaturni režim koji ranije nije zabilježen.

Rekordi se obaraju mjesecima
Podaci iz druge polovine juna već su ukazivali na neuobičajeno zagrijavanje. AEMET je tada upozorio da je temperatura Sredozemnog mora dostigla nivo koji je karakterističan za drugu polovinu avgusta, kada je voda obično najtoplija.

Početkom leta temperatura mora bila je čak 2,6 stepeni iznad prosjeka. Sredozemno more je već u junu premašilo prosječne vrijednosti koje se uobičajeno bilježe sredinom avgusta, što je španska meteorološka agencija opisala kao izuzetnu anomaliju.

Pojava nije ograničena samo na Sredozemlje. Jul 2026. bio je mjesec sa najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih okeana u istoriji mjerenja.

Između 60. stepena severne i 60. stepena južne geografske širine prosječna temperatura površine mora iznosila je 21 stepen.

U cijelom Sredozemnom basenu 27 odsto mora imalo je najtopliji jul od 1993. godine. Oko 70 odsto njegove površine našlo se među četiri najtoplija jula ikada izmjerena, što pokazuje da rekord nije posljedica samo nekoliko lokalnih žarišta.

Toplije noći na obali
Rekordna temperatura mora ne može se izdvojiti kao neposredan i jedini uzrok visokih temperatura na kopnu, jer na vremenske prilike utiče veliki broj atmosferskih faktora.

Ipak, veoma toplo more može da promeni uslove duž obale. Voda oslobađa toplotu sporije od kopna, pa ovako zagrijano Sredozemno more otežava pad temperature tokom noći.

Posledice su povećana vlažnost vazduha i toplije noći u priobalnim područjima.

Ugroženi morski ekosistemi
Nagomilavanje energije u moru utiče i na ekosisteme. Dugotrajni morski toplotni talasi izlažu velikom stresu organizme prilagođene određenim temperaturnim rasponima.

Takvi uslovi mogu da promijene rasprostranjenost pojedinih vrsta, povećaju njihovu smrtnost i poremete funkcionisanje čitavih priobalnih zajednica.

Temperaturom izmjerenom 13. avgusta Sredozemno more ponovo je premašilo rekord postavljen samo nekoliko nedjelja ranije, tokom ljeta u kojem se rekordne vrijednosti neprestano smjenjuju i na kopnu i u moru.