Da ni česte inspekcijske kontrole nisu otjerale rad na crno govore podaci da je lani u Srpskoj zatečeno više od 430 neprijavljenih radnika, što je neodgovorne poslodavce koštalo blizu milion maraka, zbog čega je, smatraju privrednici i sindikalci, neophodno uvesti rigoroznije mjere poput zatvaranja poslovnog objekta na određen period.

Oblasti u kojima su najčešće zatečeni radnici na crno su ugostiteljstvo i građevinarstvo, a nisu rijetkost ni u drugim privrednim granama poput trgovine i prerade.

Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove, tokom prošle godine od 15.880 kontrolisanih 301 radnik nije bio prijavljen. Po tom osnovu poslodavcima su, kako su istakli, izrečene kazne teške 456.350 KM.
– Republički inspektori su godinu ranije u 10.237 ovakvih kontrola zatekli 330 neprijavljenih radnika. Poslodavcima je tom prilikom izrečena kazna u iznosu od 464.240 KM – istakli su u Inspektoratu, dodajući da 2022. godine 200 radnika od 14.344 njih koji su bili po lupom inspektora, nije bilo prijavljeno, što je poslodavce koštalo 301.700 KM.

Inspektori Poreske uprave RS lani su u 369 kontrola zatekli 137 neprijavljenih radnika, zbog čega su poslodavci platili ceh od 510.000 KM.

– Godinu ranije izvršeno je 485 kontrola, te su zbog 282 neprijavljena radnika poslodavci platili kaznu od 882.000 KM – istakli su u Poreskoj upravi.
Kada je riječ o 2022. godini, obavljene su ukupno 352 kontrole prilikom kojih je otkriveno 177 neprijavljenih radnika, te izrečene kazne od 566.000 KM.

Generalni sekretar Saveza sindikata RS Goran Stanković istakao je za “Glas” da na postojanje rada na crno upozoravaju godinama, insistirajući na još većoj kontroli.

– Bez obzira na dosadašnje kontrole i kazne uvijek se vrti ista cifra kada je riječ o broju neprijavljenih radnika. Taj broj je sigurno dosta veći, jer se poslodavci služe brojnim manipulacijama i zloupotrebama trudeći se da sakriju te radnike – kazao je Stanković.

Dodao je da su problem kazne za poslodavce koji drže neprijavljenog radnika, a koje su, kako kaže, stimulativne.
– Propisane kazne jednostavno ne daju rezultate. U propisima postoji mogućnost da inspektor, kada zatekne neprijavljenog radnika, može čak da zatvori to preduzeće na određen period. Nažalost, to se u Srpskoj nikad nije desilo, pod izgovorom da bi blokirao rad preduzeća, zbog čega bi ispaštali ostali zaposleni – rekao je Stanković.

Prema njegovim riječima, na taj način bi bila poslata jasna poruka ostalim poslodavcima da svi radnici moraju biti prijavljeni, jer bi neka firma zatvaranjem samo na 15 dana imala enormne gubitke.

Da je u Srpskoj dosta neprijavljenih radnika smatra i predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić. On kaže da rad na crno predstavlja veliki problem za privredu, zbog čega je mišljenja da kontrole treba da budu češće i rigoroznije.

– Mnogo puta smo sa nadležnima razgovarali o elektronskim prijavama radnika i svim drugim mogućnostima, koje bi dovele do reda u ovoj oblasti. U toku ove godine bi trebalo doći do izmjena određenih pravilnika za prijavljivanje radnika – kazao je Škrebić.

Dodao je da su za takvu situaciju dijelom su odgovorni i radnici, jer u dogovoru sa poslodavcem veliki broj njih ne želi da zaključi ugovor o radu, a sve kako bi dobijali više novca za svoj rad, odnosno dio koji bi trebalo da ide na obaveze dobiju na ruke.

Iznosi

Zakonom o radu RS propisano je da ukoliko poslodavac primi na rad radnika, a da prethodno nije zaključio ugovor o radu sa njim i nije ga prijavio na obavezne vidove osiguranja, kazna iznosi od 5.000 do 20.000 KM, dok za odgovorno lice kod poslodavca iznosi od 500 KM do 2.000 KM. Za ovaj prekršaj za poslodavca kao fizičko lice propisana je kazna od 2.000 KM do 7.000 KM. Takođe, Zakonom o poreskom postupku propisana je kazna od 10.000 KM do 30.000 KM za poslodavca kao pravno lice, te od 3.000 KM do 9.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, ako u propisanom roku ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa.