Connect with us

Društvo

TREBA OKRPITI RUPE U BUDŽETU! Preduzetnici u Srpskoj moraju plaćati VEĆE NAMETE

Samostalni mali preduzetnici u Republici Srpskoj od ove godine moraju da plaćaju veće namete državi, ali mnogi od njih tvrde da ne znaju još kako će to da izgleda u praksi jer se čeka izrada podzakonskih akata.
Od 1. januara na snagu su stupile izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima čime država planira da zahvati više novca u budžet od preduzetnika. To se odnosi na preduzetnike koji samostalnu djelatnost obavljaju kao osnovno ili kao osnovno ili dopunsko zanimanje.

Kada budu plaćali januarske obaveze, moraće više izdvojiti za doprinose, a jedan dio njih moraće da plaća i veći porez.

Tako, po Zakonu, ukupan godišnji prihod malog preduzetnika, umjesto doskorašnjih 50.000 KM, je 100.000 KM, s tim da taj prihod obuhvata zbir prihoda tog preduzetnika i sa njim povezanih lica koja obavljaju istu samostalnu djelatnost.

Povezanim licima smatraju se bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa samostalnim preduzetnikom.

Minimalni iznos poreza koji je mali preduzetnik obavezan da plati duplo je povećan – sa 600 KM na 1.200 KM godišnje. Odnosno, umjesto 50 maraka mjesečno, plaćaće 100 KM mjesečno paušala. Izuzetak su najmanji preduzetnici čiji godišnji prihod ne prelazi 50.000 KM. Oni će i dalje da plaćaju 600 KM godišnje.

Svi će morati da nabave fiskalnu kasu i plaćaju održavanje.

Proširen je broj samostalnih zanimanja koja su po prirodi posebne profesionalne ili intelektualne usluge i oni ne mogu da podnesu zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik. Drugim riječima, ta zanimanja plaćaće porez od 10 odsto na dobit, odnosno na razliku prihoda i rashoda.

Zbog zakonskih izmjena, neki mali preduzetnici su već odjavili djelatnost, neki čekaju da vide kako će to da izgleda u praksi.

Između ostalih, to su veterinari, turistički vodiči, inženjeri, arhitekate, istaživači, naučnici, stečajni upravnici, tumači, vještaci, novinari, umjetnici, sportisti, brokeri, te računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, djelatnost poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, kao i djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.

U prvobitnoj verziji zakona planirano je i da mali preduzetnici ne mogu da budu oni koji se bave samostalnom djelatnošću računarskog programiranja i informacionim uslužnim djelatnostima, ali se odustalo nakon “pritiska” branše.

– Kada sam pokretala samostalnu preduzetničku djelatnost kao mali preduzetnik u stambenom prostoru, mogao sam da navedem da ću se baviti sa mnogo djelatnosti, s tim da jednu navedem kao pretežnu od koje ću najviše zarađivati – kaže Srđan D. iz Banja Luke koji je prije godinu dana registrovao samostalnu djelatnost kao mali preduzetnik.

On kaže da je sada problem jer neke od djelatnosti koje je naveo su prešle u kategoriju profesionalnih, a neke nisu.

– Ima mnogo otvorenih pitanja. Da li se preregistrovati, izbrisati neke djelatnosti ili ih ostaviti? Zakon to ne definiše, a u Poreskoj upravi još ne znaju kako će tumačiti. Nezvanično, kako te službenik prilikom provjere zahtjeva za malog preduzetnika procjeni , tako će i odrediti status. Ali, razlika u stopi poreza dva i 10% nije mala – navodi Srđan.

Mali preduzetnici su do juče mogli da predaju sugestije na pet prijedloga Pravilnika koje je predložilo Ministarstvo privrede i preduzetništva, a koje je, po zakonskim izmjenama, obavezno da ih izradi.

(Fena)

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno