Connect with us

Banjaluka

Trebaju li Banjaluci vrtići koji rade po čitav dan

Ako radite u dvije smjene, sigurno ćete doći u situaciju da u popodnevnim satima, kad su vrtići uglavnom zatvoreni, ne znate gdje ćete sa djetetom. Još je teže ako ste samohrani roditelj, svjedoči za BL portal Suzana Kojić iz Banjaluke, kojoj je to godinama bio problem. O tim godinama odrastanja knjigu bih mogla napisati, kaže Suzana i prisjeća se kako se sve “dovijala”.

Sve bi bilo bar malo lakše da su imali vrtić koji je radio duže, a i sad, kad je dijete poodraslo, ima situacija kad zaškripi.

“Radim u smjenama, a radno vrijeme vrtića ne pokriva moje radno vrijeme. Željela sam da dijete upišem u vrtić, prvo jer je jeftinije, a potrebno je i da se dijete druži i nešto nauči. Međutim, nisam imala gdje i morala sam da se odlučim za angažovanje žene koja će ga čuvati”, priča Suzana.

Kaže da je posebno teško roditeljima čija su djeca bolešljiva, a koji rade kod privatnika, jer će malo ko tolerisati izostanke s posla i imati razumijevanja za takvu situaciju.

“Ja imam sreću da mi je dijete zdravo i da sam rijetko morala da izostajem s posla. Generalno, u našoj državi nedostaje razumijevanja za majke sa malom djecom. Sve i da imamo jasno precizirane zakone, oni se ne poštuju”, tvrdi Suzana.

Što se vrtića u Banjaluci tiče, njihovo prosječno radno vrijeme je do 18 časova, a jedan od rijetkih koji radi do 21 čas je Bambini. Iz tog vrtića za BL portal kažu da imaju mnogo zahtjeva roditelja za upis djece upravo zbog te druge smjene, ali i zbog toga što djecu čuvaju i subotom do 16 časova. Kako kažu, ranije su radili i duže, ali su morali skratiti radno vrijeme, jer su u istom ,,sosu“ i vaspitačice.

,,Nažalost, mi nemamo dovoljno kapaciteta za to. Problem nam je pronaći veći prostor, a da kirija nije ogromna. Takođe, mali broj vaspitačica pristaje da radi u dvije smjene, jer svi mi se na neki način borimo sa istim problemima. Problem je oko organizacije i ljudi, nema vaspitača ni na birou, a velika je i odgovornost“, Katarina Rajčević, vlasnica vrtića Bambini.

Katarina je neko ko ima bogato iskustvo u prosvjeti, ali je jedno vrijeme radila i u tržnom centru i baš tu je, kako kaže, vidjela koliko je potreban vrtić koji radi i poslije 16 časova. Danas je prava rijetkost pronaći posao koji ima samo jednu smjenu, pa roditeljima zaista nije lako. Olakšica je, kaže Katarina, ako imate ,,baka servis“, ali mnogi to nemaju.

,,Vidjela sam kako se roditelji muče. Ako im djeca idu u vrtić, onda moraju tražiti tetu zbog druge smjene, pa tako skoro cijela plata ode na to. Često se supružnici organizuju tako da ne rade u istoj smjeni, da bi jedan roditelj mogao da bude sa djecom“, objašnjava Katarina i dodaje da bi im rado pomogla i izašla u susret, ali trenutno za to nema dovoljno prostora. U kontaktu je i sa ostalim vrtićima u Banjaluci i jasno joj je zašto se malo ko odlučuje da produži radno vrijeme, jer i ona je, kako kaže, u sve to ušla ,,kao grlom u jagode“.

Situacija u državnim vrtićima u Banjaluci je malo drugačija, kaže za BL portal direktorica Centra za predškolsko vaspitanje Banjaluka, Jelena Kurtinović. Prema njenim riječima, oni su morali zbog male potražnje da zatvore poludnevni boravak koji je “radio” od 15 do 21 čas.

,,Mi u Centru za predškolsko imamo cjelodnevni boravak od 6 do 18 časova u velikim objektima, a u malim od 7 do 17 časova. Što se tiče poludnevnog boravka, to je program koji smo ranije imali u šest naših objekata. Zbog male zainteresovanosti roditelja u tih šest objekata, prvo smo u jednom morali potpuno da ga zatvorimo, a kasnije smo u pet objekata imali ukupno 16 djece. Mi smo procijenili da je to neisplativo, zato što u svakom moramo da imamo po jednog izvršioca, najmanje. Utvrdili smo da to nije ni jedna puna grupa djece“, objašnjava Kurtinovićeva za BL portal.

Ona dodaje da je svjesna da roditeljima sigurno nije lako, ali se Centru za predškolsko vaspitanje u Banjaluci obratio mali broj njih.

U programu predškolskog vaspitanja i obrazovanja Republike Srpske, koje je propisalo Ministarstvo  prosvjete i kulture i u Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, navedeno je da je u predškolskim ustanovama, i državnim i privatnim, moguće realizovati i cjelodnevni program, kao i poluboravke.

Larisa Pejić iz Kluba za djecu “Maslačak”, predsjednik Udruženja privatnih predškolskih ustanova u Banjaluci, smatra da se nešto mora uraditi kako bi roditelji mogli nesmetano da rade, ali i provode vrijeme sa djecom.

,,Praznici su takođe situacije kada se vidi neusklađenost, budžetski korisnici imaju praznike, a mnogi roditelji su tokom praznika prinuđeni da rade. Predškolske ustanove, takođe, za praznike ne rade, tako da se i tada vidi ta nepodudarnost i drugačiji uslovi na poslu i u životu“,  kaže Pejićeva za BL portal.

Željka Pavlović, BL portal

 

   
Related Topics:

Banjaluka

OSTALI BEZ DOMA U POŽARU Predstavnici Grada posjetili porodicu Knežević

Protekle sedmice požar je zahvatio stan petočlane porodice Knežević u Krfskoj ulici, a vatra je u samo nekoliko trenutaka progutala dobar dio onoga što su gradili godinama.

Porodicu Knežević danas su obišli i predstavnici Grada, a ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara naglasila je da je Grad uvijek tu da pomogne, te je iskoristila priliku i da pozove sve druge ljude dobre volje da pomognu ovoj porodici.

-Danas se nalazimo u stanu petočlane porodice Knežević, kojima je dio stana izgorio u požaru. Na prvi pogled evidentno je da je uništen ogroman dio stana koji je sada neupotrebljiv za normalan život. Kao Odjeljenje za brigu o porodici i demografiju i u ime gradonačelnika Draška Stanivukovića potrudićemo se svim silama da omogućimo da ova porodica može da se vrati u stan, da normalno živi, jer sada su razdvojeni, što im takođe teško pada. Pozvala bih sve naše sugrađane koji mogu da pomognu ovoj porodici, a Grad će uraditi sve što je u našoj moći – kazala je Basara.

Predsjednik Komisije za procjenu šteta koje su prouzrokovane elementarnim nepogodama i drugim nesrećama na teritoriji Grada Banjaluka Bojana Rogić istakla je kako je prošle sedmice došlo je do požara u stambenom objektu u prizemlju zgrade u naselju Obilićevo, te da je požar lokalizovan zahvaljujući brzoj i efikasnoj intervenciji vatrogasaca.

-Najvažnije je u ovom trenutku istaći da nisu bili ugroženi životi vlasnika i stanara, a zahvaljujući pravovremenoj reakciji naše službe spriječeno je dalje širenje požara. Komisija za procjenu štete Grada Banjaluke i Odsjek za poslove civilne zaštite izvršiće u toku dana detaljnu procjenu nastale matrijalne štete. Kao što znate gradonačelnik je uvijek bio uz svoje građane u ovakvim situacijama, a tako će biti i sada i uz porodicu Knežević – kazala je ona.

Danijela Knežević, koja sa svojom porodicom živi u Krfsoj ulici istakla je kako je u toku noću došlo do požara.

-Probudila sam roditelje i pozvali smo vatrogasci, oni su došli jako brzo. Uzrok požara je frižider, odnosno zamrzivač, koji je još uvijek u garatnom roku i koji je bio smješten u lođi na balkanu – kazala je Danijela Knežević.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ “20 GODINA VLAST sa SNSD-om na čelu RAZARA Republiku Srpsku”

Dvadeset godina vlast sa SNSD-om na čelu razara Republiku Srpsku s ciljem stvaranja privatne države. Кrajnje je vrijeme da se probudimo. To je dužnost svakoga od nas, jer posao koji su radili sada ulazi u posljednju fazu.

Napisao je ovo na društvenim mrežama član PSS i odbornik PDP-a u Skupštini Banjaluke, Nebojša Drinić.

 

– Posljednja faza znači privatizacija: Radara i MUP-a, Rudnika i TE Ugljevik, a u konačnici i cijele Elektroprivrede Republike Srpske, naveo je Drinić i dodao:

– Danas smo napravili prvi pobjednički korak. Onemogućili smo privatizaciju radara. Borba se isplati! Istrajaćemo, jer narod u nama vidi alternativu. Republikom Srpskom upravljaće narod, a oni koji su sve radili pogrešno odgovaraće. Ne smije biti nedodirljivih – naveo je on.

Nastavi čitati

Banjaluka

ZIMA DONIJELA NOVE BRIGE! Sve više mladih u Banjaluci traži topli obrok i krov nad glavom

Foto: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Dolazak zime i hladni dani, odnosno noći, natjerali su građane bez podrške i krova nad glavom da potraže pomoć u prihvatnoj stanici ili dnevnom centru za beskućnike u Banjaluci.

No, sve je više mlađih ljudi kojima su potrebni topao obrok, krevet, prenoćište ili razgovor.

To nam potvrđuju i sagovornici u Udruženju “Mozaik prijateljstva” i Gerontološkom centru Banjaluka, koji im pruže krov nad glavom na nekoliko sati, odnosno dana.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”, za “Nezavisne” ističe da je njihov dnevni centar za beskućnike stalno otvoren, te da su postali i neka vrsta prihvatne stanice.

“Uvijek se tu nalazi pet do 10 ljudi. Skoro nam je došao mlad čovjek iz Gradiške sa finim karakterom, te je kod nas boravio po nekoliko sati. Ali, sad je našao posao, što je pozitivno. Inače, oni znaju da mogu doći do 16 časova, doručkovati, okupati se itd. Većinom su to ljudi srednjih godina, ali i mlađi”, priča Subašić.

Kako kaže, to su često ljudi koji su izgubili tlo pod nogama.

“Ima tu ljudi koji su zaista dobrog karaktera, skromni i zahvalni. Imali smo situaciju da je čak i magistar došao kod nas kao beskućnik. Teško je biti normalan u sadašnjem svijetu.  I ja iz svog iskustva znam, prošao sam kroz sve to. Zato mi je drago da postoji mjesto gdje se mogu okupati, odmoriti, popričati”, naglašava Subašić.

Prema njegovim riječima, iako ne mogu često uticati na promjenu nečijeg života, njihovi korisnici se često otvore, a ko hoće da radi – i njih znaju usmjeriti i pomoći im da dođu do posla.

Mirjana Todorović, glavna sestra u Gerontološkom centru Banjaluka, koja ujedno vodi prihvatnu stanicu, za “Nezavisne novine” kaže da trenutno imaju sedam korisnika u prihvatnoj stanici.

“Vodimo i telefonske razgovore, kao i razgovore sa osobljem UKC RS, gdje ljudi dođu na liječenje, a poslije toga ih nema ko preuzeti, pa se onda nama obrate da ih primimo. Većinom su to pacijenti čija su djeca ili rodbina u inostranstvu, ili čak nemaju bliže rodbine, pa ih je potrebno smjestiti dok oni ne dođu”, pojašnjava Todorovićeva.

Oni su, kako kaže, počeli dolaziti početkom novembra. Dodaje da je u svakodnevnoj komunikaciji sa banjalučkim Centrom za socijalni rad.

“Kad ih primimo, tu ostaju najviše pet dana. Ali, ukoliko se ne riješi njihov status onda mogu ostati do 30 dana. U slučaju da nisu riješili status, onda mi moramo dobiti rješenje od Centra za socijalni rad, i tada ostaju maksimalno do 90 dana”, rekla je ona.

No, prema njenim riječima, uglavnom ostaju do mjesec dana.

“U tom periodu, ako su došli iz bolnice, trebaju im razne kontrole, terapije, antibiotici, što mi i obezbijedimo, a sa Centrom za socijalni rad provjerimo gdje su prijavljeni, kako bi nam porodični ljekar dostavio uputnicu”, pojasnila je Todorovićeva.

U zadnje vrijeme često dolaze, potvrđuje ona, mlađi ljudi.

“To su ljudi sa raznim dijagnozama, a uglavnom je to neuredan život, porodični odnosi ili su u zapuštenom stanju. Mi im pružimo obrok, topao krevet, terapiju i sve što treba, nema razlike u odnosu na naše korisnike”, zaključuje Todorovićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno