Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je za Srnu da namjera ministra odbrane Zukana Heleza da uskrati zaposlenima u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH pravo na plaćeno odsustvo povodom krsne slave predstavlja “direktan udar na vjerske slobode, posebno pravoslavnih pripadnika sistema odbrane”.

“Helez bi, izgleda, da Srbima zabrani čak i da slave svoju krsnu slavu. To je nedopustivo i protivzakonito. Dok ne postoji zakon o državnim praznicima na nivou BiH, jasno je da se primjenjuju prema entitetskim propisima i mjestu prebivališta. Svako suprotno postupanje znači kršenje zakona i odluke Savjeta ministara”, poručio je Goganović.

On je podsjetio da je zakonom napravljena razlika između neradnih dana vjerskih praznika i vjerskih potreba, kao što je krsna slava, za koje je propisano pravo na plaćeno odsustvo, po zakonu o radu u institucijama BiH i Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH.

“Politički hir ne može biti iznad zakona. Niko Srbima neće zabraniti da proslavljaju krsnu slavu, najmanje Helez, i nikada mu to neću dozvoliti”, poručio je Goganović.

On je najavio da će o navedenom kršenju zakona pismeno informisati parlamentarnog vojnog povjerenika, predsedavajuću Savjeta ministara i srpskog člana Predsjedništva BiH, prenosi SRNA.

U Laktašima je uhapšen profesor srednje škole koji je, prema dostupnim informacijama, godinama zlostavljao djevojčicu preko društvenih mreža, ali i uživo. Ovaj slučaj izazvao je šok u javnosti, posebno zbog činjenice da je isti čovjek redovno prisustvovao skupovima SNSD-a u Banjaluci, gdje je bio vidljiva i dobrodošla figura.

Adriana Basara, član PSS, oštro je reagovala na ovu temu, postavljajući pitanje odgovornosti institucija, ali i organizatora političkih okupljanja na kojima je profesor bio prisutan.

„U Laktašima je uhapšen profesor srednje škole koji je godinama zlostavljao djevojčicu preko društvenih mreža i uživo! Dok je to radio, isti taj čovjek je bio redovan gost i vidljiva figura na skupovima SNSD-a u Banjaluci. Slikao se, aplauzirao, bio dio ‘porodice’ koja nam svaki dan priča o ‘tradicionalnim vrijednostima’“, poručila je Basara.

Ona ističe da je ovo pitanje koje posebno zabrinjava roditelje, nastavnike i čitavu zajednicu.

„Pitanje za sve nas, a posebno za one koji ga tamo dovode i tolerišu – ko je provjeravao koga puštate među nas i među našu djecu? Kako je uopšte moguće da takva osoba godinama prolazi sve filtere – od pedagoških fakulteta, preko komisija za prijem u radni odnos, do periodičnih zdravstvenih pregleda i ‘provjera podobnosti’? Kako to da niko ništa nije primijetio? Ni kolege, ni roditelji, ni direktori, ni inspekcije? Ili je neko i primijetio – pa zaćutao?“ navodi ona.

Basara naglašava da ovaj slučaj prevazilazi pojedinačnu krivicu i otvara veliko pitanje stanja u društvu i institucijama.

„Ovo nije samo priča o jednom monstrumu. Ovo je priča o sistemu koji je toliko truo da neko takav može mirno da predaje đacima, da se slika na javnim događajima sa javnim i uglednim ličnostima. Dok se mnogi bave samo trivijalnim političkim prepucavanjima, naša djeca su ostala nezaštićena ispod radara. I to je poraz cijelog društva!“, zaključila je Basara.

Izborni rezultat Branka Blanuše i iščekivanje šta će Centralna izborna komisija (CIK) BiH odlučiti na žalbe SDS-a o, kako tvrde, brojnim malverzacijama na prijevremenim biralištima, drže na okupu najveću opozicionu stranku u Republici Srpskoj, ali kad se taj posao okonča, pred SDS-om je još važniji, a to je izbor novog predsjednika stranke, jer je aktuelni Jovica Radulović u v.d. mandatu već mjesecima.

Ipak, sudeći po porukama iz SDS-a, izbor novog predsjednika mogao bi da bude vrlo škakljiva tema, jer su jedni uvjerenja da nema potrebe da se bira novo rukovodstvo, dok drugi zastupaju stav da unutarstranački izbori treba da budu raspisani što prije.

U ovom momentu znaju se dvije stvari.

Jedna je da se apsolutno ne nazire da li će i kada biti raspisani unutarstranački izbori za predsjednika SDS-a, a druga je da, ukoliko izbori i budu raspisani, Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, na nedavno održanim prijevremenim izborima, ne želi da se njegovo ime uzima u obzir kao jednog od potencijalnih kandidata.

Blanuša: Ne razmišljam o kandidaturi
Naime, odgovarajući na pitanje “Nezavisnih novina” da li će se kandidovati za predsjednika SDS-a, Blanuša je odgovorio odrično.

“Lično ne razmišljam o kandidaturi za predsjednika SDS-a, pošto mislim da tu ima drugih kandidata koji su više uključeni u politiku same stranke. Mogu slobodno reći da ja neću biti jedan od kandidata”, poručio je Blanuša.

Raspisivanje unutarstranačkih izbora, Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a, prokomentarisala je riječima da “SDS funkcioniše”.

“I to je pokazao ovaj izborni rezultat. Mjesecima slušam kako je SDS obezglavljen, da nema rukovodstvo. Imamo i Predsjedništvo, imamo i v.d. predsjednika koji po Statutu obavlja sve obaveze predsjednika i koji je sjajno odradio ovaj posao. Hoćemo li uopšte ići u unutarstranačke izbore ili ćemo nastaviti na ovaj način, da gospodin Radulović vodi do 2026 – bogami ne vidim zašto bismo mijenjali nekog ko je uradio ovakav posao, koji je napravio logističke uslove da profesor Blanuša ostvari ovaj sjajan rezultat”, kazala je Pandurevićeva.

Naglašava da sada nije vrijeme da se iko bavi SDS-om, već isključivo prijevremenim izborima.

“O svemu što nas čeka i slično ćemo odlučiti. Ne želimo da se sada bavimo SDS-om, već time da profesoru Blanuši obezbijedimo ono što mu je dao narod”, dodala je Pandurevićeva.

Ipak, ove stavove ne dijele svi u Predsjedništvu najveće opozicione stranke.

Milićević: Ići što prije u unutarstranačke izbore
Đorđe Milićević, član tog tijela i aktuelni načelnik Šamca, na prvom mjestu takođe poručuje da se moraju utvrditi sve izborne nepravilnosti i ispraviti nepravda prema Branku Blanuši, čiji rezultat na izborima ocjenjuje kao izuzetno dobar. Međutim, kada se to završi, Milićević smatra da SDS što prije mora raspisati unutarstranačke izbore.

“Građani su jasno rekli da žele promjene u Srpskoj, a SDS mora izgraditi infrastrukturu da im to omogući. Gospodin Radulović je v.d. predsjednika SDS-a i s aspekta pozicije koja je privremena, on radi odličan posao. Ali, privremene pozicije SDS ne prepoznaje u dugoročnom periodu, što znači da SDS, a to sam rekao u avgustu i kažem i danas, mora u što hitnijem roku sazvati sjednicu Glavnog odbora i raspisati izbore za predsjednika SDS-a. Na toj sjednici GO moraju se naći analiza izbornih rezultata, a druga tačka treba da bude hitno raspisivanje unutarstranačkih izbora za predsjednika”, kaže Milićević za “Nezavisne”.

Komentar na cjelokupnu situaciju pokušali smo dobiti i od Jovice Radulovića, v.d. predsjednika SDS-a, ali nije odgovorio na naš poziv.

Momić: Svi osim Blanuše žele na čelo SDS-a
Darko Momić, novinar, navodi da je najveća želja svakog člana SDS-a, ali sa izuzetkom Branka Blanuše, da bude predsjednik SDS-a.

“Aktuelnom v.d. rukovodstvu je uspjelo da tu želju malo potisne, ali naprosto nije prirodno da stranka bez predsjednika ide u izbore. Međutim, trenutno stanje unutar SDS-a je takvo da bi demokratski izbori koji su svojstveni samo ovoj stranci, neminovno doveli da podjele, jer se ne nazire čovjek oko koga bi se okupile sve unutarstranačke struje”, kaže Momić.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi u SDS-u uspjeli da prevaziđu razlike, imali bi kapacitet da 2026. od ostatka opozicije traže podršku za svoje kandidate za obje inokosne funkcije.

“A ako ne uspiju, onda će biti ranjiviji i podložni kompromisu koji bi značio prihvatanje drugih opozicionih kandidata za predsjednika ili srpskog člana Predsjedništva BiH. U svakom slučaju, treba sačekati okončanje ovog izbornog ciklusa, jer eventualno ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku ili Laktašima, moglo bi izazvati političke potrese koji će u drugi plan baciti pitanje unutarstranačkih izbora u najstarijoj stranci u Republici Srpskoj”, rekao je Momić za “Nezavisne novine”.

Radulović v.d. predsjednika SDS-a od jula 2025.
Podsjetimo, Jovica Radulović, imenovan je za vršioca dužnosti predsjednika SDS-a nakon što je Milan Miličević podnio neopozivu ostavku 13. jula ove godine.

Iako je od tada više puta navedeno da će unutarstranački izbori biti raspisani i održani prije prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Glavni odbor SDS-a je 7. septembra odlučio da to odgodi nakon 23. novembra.