Politika
Trese se više od deset direktorskih fotelja
Za više od 10 direktora institucija i agencija na nivou BiH istekli su mandati, s tim što neki od njih nemaju pravo na novi mandat, dok se drugi nadaju da će na čelu institucija ostati i narednih godina.
Prema dostupnim informacijama, na spisku direktora sa isteklim mandatima su, između ostalih, Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Zoran Galić, direktor Granične policije BiH, Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, te Mirsad Vilić, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.
Tu su još i Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, Osman Mehmedagić Osmica, generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA), i drugi.
Galić je potvrdio za “Nezavisne novine” da mu je mandat istekao sredinom prošle godine te da nema pravo na novi.
“Meni je istekao mandat u petom ili šestom mjesecu prošle godine. Nemam pravo na novi mandat, odradio sam dva. Po Zakonu o policijskim službenicima možete imati samo dva mandata u istoj agenciji”, rekao je Galić za “Nezavisne novine”.
Već se spekuliše da bi na čelo Granične policije BiH mogao Mirko Kuprešaković, budući da ta pozicija pripada HDZ-u. Uz Galića, na novi mandat nema pravo ni Akšamija.
“Meni je istekao mandat, ja sam u ovoj grupi što su izvijestili o isteku mandata i za koje se treba raspisati konkurs. Nemam pravo više, kad se konkurs završi, biće novi direktor”, rekao je Akšamija za “Nezavisne novine”.
Mandat je istekao i Slobodanu Ujiću, direktoru Službe za poslove sa strancima BiH, s tim što on ima pravo da ostane na toj funkciji.
“Davno mi je istekao mandat. U zakonu se kaže da direktor obavlja u punom obimu funkciju do imenovanja drugog direktora. Procedura i konkurs su završeni još u aprilu ili maju i svi kandidati koji su prošli treba da prođu bezbjednosne provjere. To je na Savjetu ministara BiH. Ja sam bio jedan mandat i bio sam kandidat za još jedan mandat. Inače, prezadovoljan sam radom Službe i pohvaljeni smo izvještajem iz Brisela”, kaže Ujić za “Nezavisne novine”.
Novoformirana vlast već pravi kombinatorike i, dakle, pojavili su se kandidati za nasljednike pojedinih aktuelnih direktora.
Recimo, već se kao jedan od najozbiljnijih kandidata da naslijedi Miru Džakulu, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, spominje aktuelni ministar finansija i trezora Zoran Tegeltija.
“Mi ćemo imenovati nekoga. Još nismo donijeli odluku koga. Zoran Tegeltija je jedan od najozbiljnijih u toj branši”, rekao je nedavno Milorad Dodik, lider SNSD-a, najavljujući da se prije njegovog konačnog prijedloga moraju obaviti razgovori, između ostalog i sa Tegeltijom.
Međutim, u SDP BiH imaju drugačije poglede.
“Da budem vrlo precizan, u ovom rasporedu agencija i Uprava za indirektno oporezivanje ostala je FBiH i smatram da je to fer i pošteno, jer imamo ministra finansija na državnom nivou iz SNSD-a. U Federaciji BiH Ministarstvo finansija je HDZ-ovo. Mi smo jako zainteresirani da preuzmemo odgovornost za UIO i spremni smo da pravimo određene zamjene”, kazao je Nermin Nikšić, lider SDP-a.
Na pitanje šta će uraditi ukoliko SNSD bude insistirao da kadar te stranke bude novi direktor UIO, kazao je:
“Pa, evo, i mi ćemo insistirati, pa šta će oni?”
Iz fotelje, sigurno je, odlazi i Osman Mehmedagić Osmica, generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH, a na toj funkciji bio je više od sedam godina.
“On prvi ide. Na to mjesto treba da dođe profesionalan, ozbiljan čovjek, koji ima zvanje, diplomu bez dileme i da brzo stabilizira odnose u toj agenciji. Nekoliko imena ozbiljnih, stručnih, profesionalnih, imamo u vidu, odabraćemo onog za kojeg mislimo da je najbolji”, izjavio je ranije Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH i lider Naroda i pravda.
Na narednoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja bi trebalo da bude održana sutra, kako se očekuje, počeće “sječa” kadrova SDA, SDS-a i PDP-a.
Postoje tvrdnje da će osmorka na mjesto direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH “gurati” komesara sarajevske policije Nusreta Selimovića, dok se, kada je riječ o OBA, spominju imena Erduana Kafedžića i Almira Džuve, a koji je već dva mandata bio prvi obavještajac BiH, pa je upitno da li je moguće da ponovo sjedne u istu fotelju.
Politika
VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi
Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.
Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.
Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.
Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:
„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.
Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.
Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.
Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.
Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.
Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.
„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.
On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.
Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.
Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.
Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.
Politika
IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima
Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.
Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.
“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.
Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.
“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.
Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.
Politika
ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?
Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.
Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.
Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.
Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.
U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.
Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.
U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.
Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.
Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.
U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.
Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.
Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.
Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.
Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.
(Direkt portal)
-
Politika6 sati agoVUKOVIĆ UPOZORAVA: Proglašenje “Muslimanskog bratstva” terorističkom organizacijom otvara ozbiljna pitanja za BiH
-
Politika2 dana agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika21 sat ago“ĆUTOLOG” NA NAJPLAĆENIJOJ FUNKCIJI! Šljivićeva sjela u RUGIPP dok 16 doktora nauka čeka posao
-
Politika2 dana agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika3 dana agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
-
Region5 sati agoU TUMORU GENERALA PAVKOVIĆA PRONAĐEN URANIUM I TEŠKI METALI: “Revolucionaran dokaz o posljedicama NATO bombardovanja”
-
Politika2 dana agoERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja
-
Svijet1 dan agoPROCURIO VOJNI PLAN NJEMAČE U SLUČAJU SUKOBA SA RUSIJOM: Brza mobilizacija 800 hiljada NATO vojnika
