Connect with us

Politika

Trese se više od deset direktorskih fotelja

Za više od 10 direktora institucija i agencija na nivou BiH istekli su mandati, s tim što neki od njih nemaju pravo na novi mandat, dok se drugi nadaju da će na čelu institucija ostati i narednih godina.

Prema dostupnim informacijama, na spisku direktora sa isteklim mandatima su, između ostalih, Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Zoran Galić, direktor Granične policije BiH, Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, te Mirsad Vilić, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

Tu su još i Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, Osman Mehmedagić Osmica, generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA), i drugi.

Galić je potvrdio za “Nezavisne novine” da mu je mandat istekao sredinom prošle godine te da nema pravo na novi.

“Meni je istekao mandat u petom ili šestom mjesecu prošle godine. Nemam pravo na novi mandat, odradio sam dva. Po Zakonu o policijskim službenicima možete imati samo dva mandata u istoj agenciji”, rekao je Galić za “Nezavisne novine”.

Već se spekuliše da bi na čelo Granične policije BiH mogao Mirko Kuprešaković, budući da ta pozicija pripada HDZ-u. Uz Galića, na novi mandat nema pravo ni Akšamija.

“Meni je istekao mandat, ja sam u ovoj grupi što su izvijestili o isteku mandata i za koje se treba raspisati konkurs. Nemam pravo više, kad se konkurs završi, biće novi direktor”, rekao je Akšamija za “Nezavisne novine”.

Mandat je istekao i Slobodanu Ujiću, direktoru Službe za poslove sa strancima BiH, s tim što on ima pravo da ostane na toj funkciji.

“Davno mi je istekao mandat. U zakonu se kaže da direktor obavlja u punom obimu funkciju do imenovanja drugog direktora. Procedura i konkurs su završeni još u aprilu ili maju i svi kandidati koji su prošli treba da prođu bezbjednosne provjere. To je na Savjetu ministara BiH. Ja sam bio jedan mandat i bio sam kandidat za još jedan mandat. Inače, prezadovoljan sam radom Službe i pohvaljeni smo izvještajem iz Brisela”, kaže Ujić za “Nezavisne novine”.

Novoformirana vlast već pravi kombinatorike i, dakle, pojavili su se kandidati za nasljednike pojedinih aktuelnih direktora.

Recimo, već se kao jedan od najozbiljnijih kandidata da naslijedi Miru Džakulu, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, spominje aktuelni ministar finansija i trezora Zoran Tegeltija.

“Mi ćemo imenovati nekoga. Još nismo donijeli odluku koga. Zoran Tegeltija je jedan od najozbiljnijih u toj branši”, rekao je nedavno Milorad Dodik, lider SNSD-a, najavljujući da se prije njegovog konačnog prijedloga moraju obaviti razgovori, između ostalog i sa Tegeltijom.

Međutim, u SDP BiH imaju drugačije poglede.

“Da budem vrlo precizan, u ovom rasporedu agencija i Uprava za indirektno oporezivanje ostala je FBiH i smatram da je to fer i pošteno, jer imamo ministra finansija na državnom nivou iz SNSD-a. U Federaciji BiH Ministarstvo finansija je HDZ-ovo. Mi smo jako zainteresirani da preuzmemo odgovornost za UIO i spremni smo da pravimo određene zamjene”, kazao je Nermin Nikšić, lider SDP-a.

Na pitanje šta će uraditi ukoliko SNSD bude insistirao da kadar te stranke bude novi direktor UIO, kazao je:

“Pa, evo, i mi ćemo insistirati, pa šta će oni?”

Iz fotelje, sigurno je, odlazi i Osman Mehmedagić Osmica, generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH, a na toj funkciji bio je više od sedam godina.

“On prvi ide. Na to mjesto treba da dođe profesionalan, ozbiljan čovjek, koji ima zvanje, diplomu bez dileme i da brzo stabilizira odnose u toj agenciji. Nekoliko imena ozbiljnih, stručnih, profesionalnih, imamo u vidu, odabraćemo onog za kojeg mislimo da je najbolji”, izjavio je ranije Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH i lider Naroda i pravda.

Na narednoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja bi trebalo da bude održana sutra, kako se očekuje, počeće “sječa” kadrova SDA, SDS-a i PDP-a.

Postoje tvrdnje da će osmorka na mjesto direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH “gurati” komesara sarajevske policije Nusreta Selimovića, dok se, kada je riječ o OBA, spominju imena Erduana Kafedžića i Almira Džuve, a koji je već dva mandata bio prvi obavještajac BiH, pa je upitno da li je moguće da ponovo sjedne u istu fotelju.

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno