Muškarac (42) sa Floride uhapšen je nakon što je prijetio da će fizički napasti i testerom raskomadati predsjednika SAD Donalda Trampa, između ostalog i zato što je “donosio poslovne odluke koje su povredile mnoge reinkarnirane Isuse”, prenosi Vašington tajms.

Uhapšeni Kendal Aron Tod nalazi se od juče u zatvoru okruga Sent Lusi uz kauciju od 500.000 dolara.

Optužen je za prijetnje da će ubiti ili nanijeti fizičke povrede predsjedniku SAD, objavila je kancelarija lokalnog šerifa na Fejsbuku.

Pored toga što je predsjednika nazvao antihristom i tvrdio da je “Donald Tramp lično donio poslovne odluke koje su povrijedile mnogo različitih reinkarniranih Isusa”. Tod je prijetnje uputio predsjedniku SAD na društvenim mrežama.

– Bori se sa mnom golim do smrti! Isjeći ću te motornom testerom i staviti te u kiselinu – rekao je Tod u videu od 80 sekundi u kojem je sebe proglasio predsjednikom SAD.

Šerifovi zamjenici i američka tajna služba izvršili su upad u kuću Arona Toda u Fort Pirsu, a već su imali sukob sa njim kada su pokušali da ga odvedu u ustanovu za mentalno zdravlje.

Tada je vikao na njih i ponašao se agresivno, navode lokalni mediji i dodaju da je iz tog razloga stavljen pod nadzor i da je šerifova kancelarija podnijela zahtjev sud kojim upozorava da je Tod možda ozbiljno mentalno bolestan i da može ponovi slično ponašanje. Mediji dodaju da je to olakšalo i njegovo hapšenje.

Agencije

Moskva pažljivo prati razvoj situacije u Srbiji i očekuje da će se u toj zemlji uspostaviti unutrašnji dijalog, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Zaista pažljivo pratimo razvoj situacije u Srbiji. Više puta smo isticali i smatramo da je najprikladnije da se što prije uspostavi unutrašnji dijalog u toj zemlji da bi se pronašao zajednički jezik, koji bi omogućio da se država vrati u normalno funkcionisanje”, rekla je Zaharova na konferenciji za novinare.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u pregovorima o primirju u Ukrajini s američkim liderom Donaldom Trumpom iskoristio “sovjetsku zamku” kojom je sebi kupio dosta vremena, piše u analizi briselski Politico.

Trump i Putin su na kraju došli do dogovora kojim će Ukrajina i Rusija 30 dana pauzirati napade na energetsku infrastrukturu, što je daleko od originalnog plana od jednomjesečnog potpunog primirja, a još dalje od Trumpovog obećanja da će “odmah završiti rat.”

Sagovornik Politica Matthew Shoemaker, nekadašnji američki obavještajac, smatra da je u ovoj situaciji Trump upao u “sovjetsku zamku” koju je Putin vješto iskoristio.

“Tokom Hladnog rata, američki lideri su često odolijevali ulasku u dugotrajne procese, prepoznajući da su oni služili kao mehanizmi odugovlačenja za Sovjete, omogućujući im da se reorganiziraju ili iskoriste svoju prednost. Trump riskira da upadne u ovu historijsku zamku, jer Putinova odugovlačenja mogu omogućiti Rusiji da ojača svoju vojnu i političku poziciju, dok istovremeno erodira američku kredibilnost i jedinstvo sa saveznicima”, smatra Shoemaker.

Pored toga, u ovom tekstu stoji da se američki saveznici, a u prvom redu Ukrajina, moraju zabrinuti zbog načina na koji je Bijela kuća izvijestila o ovom pozivu.

“Daleko od ukazivanja prstom na rusku nesklonost da započne potpuni prekid vatre, američki opis poziva bio je pozitivan. U ‘Trumpovskom’ jeziku, saopćenje Bijele kuće pozdravilo je mogućnost enormnih ekonomskih dogovora između Washingtona i Moskve”, piše Politico.

Međutim, prema ovoj analizi, situaciju je dodatno pogoršao ostatak poziva gdje su Trump i Putin razgovarali o “potencijalnoj budućoj saradnji u mnogo sfera”, a što je uključilo i ideju da se organizuje hokejaški meč između ruskih i američkih igrača.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je o svemu bio informisan putem medija, a odmah je dao izjavu da se “Putinu ne može vjerovati.”

“‘Već sedmicu dana, Putin nije uspio izvući ‘da’ na prijedlog za prekid vatre. Kaže šta hoće, ali ne ono što cijeli svijet želi čuti’, rekao je Zelenski. On je napola u pravu. Još uvijek nije jasno da Trumpu smeta ono što čuje od Putina o prekidu vatre, kada postoje i drugi dogovori koji se mogu sklopiti”, stoji na kraju analize briselskog Politica.