Biznismen Đurađ Radošević (63) iz Prnjavora priznao je krivicu za utaju poreza i pranje novca i pristao da bude osuđen na godinu zatvora i 30.000 KM novčane kazne te da vrati 1.155.260 KM nelegalno stečene koristi.

On je sa Republičkim javnim tužilaštvom zaključio sporazum o priznanju krivice koji je prihvatilo vijeće banjalučkog Okružnog suda, a presuda će biti objavljena danas.

Obrazlažući sporazum republički tužilac Goran Glamočanin istakao je da su prilikom dogovora o kazni između ostalog imali u vidu proticanje vremena od počinjenja krivičnog djela od oko 12 godina.

– Ta činjenica kao i ranija neosuđivanost i da se radi o starijem čovjeku narušenog zdravlja uzete su kao olakšavajuće. Osim toga u vrijeme počinjenja krivičnog djela važio je povoljniji zakon za optuženog i zato smatramo da će se predloženom kaznom i ispod zakonskog minimuma postići svrha kažnjavanja – rekao je Glamočanin.

Radoševićev branilac Bojan Despotović pridružio se izlaganju tužioca i istakao da je njegov klijent spreman odmah da plati novčanu kaznu. Predsjednika sudskog vijeća Sinišu Markovića interesovalo je kako optuženi misli da namiri odštetu veću od milion maraka s obzirom na to da je rekao da je lošeg imovnog stanja. Radošević i njegov branilac istakli su da će odštetu platiti sukcesivno u ratama i da će mu u tome pomoći kćerka. Pojasnili su da bi optuženi mogao da isplati odštetu za pet godina. Republičko javno tužilaštvo tereti Radoševića da je kao vlasnik i direktor, odnosno zakonski zastupnik i odgovorno lice u preduzeću “Adrijatik trejding fud” Banjaluka izbjegao plaćanje poreza i doprinosa zdravstvenog i penzijskog osiguranja za 2012. i 2013. godinu. Prema optužnici u periodu od 3. jula do 31. decembra 2012. godine izbjegao je da plati ukupno 64.566 KM poreza i doprinosa, a za cijelu 2013. godinu u ukupnom iznosu od 1.090.693 KM. Kako je navedeno u optužnici, on nije davao tačne podatke o prihodu, a prikrio je činjenicu da je jedna firma na račune “Adrijatik trejding fud” na ime obavljenih poslova uplatila 1.027.653 evra što je protivvrijednost 2.009.914 KM. Radoševića terete i da je raspolagao novcem pribavljenim krivičnim djelom koji se nalazio na rezidentnom računu u Sloveniji i da je s njega podigao 805.850 evra, a nije opravdao utrošak novca niti platio poreske obaveze. Optužnicom mu je na teret stavljeno produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa i pranje novca.

Mjere

Radoševiću su tokom istrage protiv njega po nalogu tužilaštva bile određene mjere zabrane napuštanja boravišta, uz privremeno oduzimanje putnih isprava i zabrana izdavanja novih, kao i zabrana korištenja lične karte za prelazak državne granice BiH. Obavezan je i da se javlja u policiju. Te mjere još su na snazi, a tužilaštvo se složilo da se one ukinu tek kad optuženi plati novčanu kaznu. Predsjednik sudskog vijeća sudija Siniša Marković rekao je da će sud o mjerama odlučiti kada objavi presudu, piše Glas Srpske.

Na razlici broja rođenih i umrlih, Srpska je za deceniju izgubila više od 60.000 stanovnika.

To pokazuju demografske analize, prema kojima je u periodu 2014-2023. RS napustilo više od 104.000 ljudi.

Važno je naglasiti da u ovu brojku ne ulaze oni koji su na sezonskom ili povremenom radu u inostranstvu, tako da je broj onih koji su otišli sa ovih prostora daleko veći.

Demografi podsjećaju da se broj živorođene djece u Srpskoj konstantno smanjuje od 1999. godine.

– Tada je registrovano 13.995 rođenih, da bi se u posljednjih 10 godina u prosjeku rađalo 9.138 djece – kaže profesor Stevo Pašalić.

Što se tiče migracija, ističe da se migracioni obrazac promijenio, što se prvenstveno ogleda u strukturi osoba koje odlaze, načinu i motivima odlaska, ali i šemama regrutovanja inostrane radne snage u odredišnim zemljama.

– Nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci migracionih procesa visokoobrazovane osobe. Odliv stručnjaka, uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog društva. Osim što iseljenici odnose svoj bioreproduktivni potencijal, jer se uglavnom radi o osobama u optimalnoj reproduktivnoj dobi, njihovim odlaskom istovremeno se gubi i vrijedni, a često i nenadoknadivi, ljudski kapital – naglašava Pašalić.

Time, kako kaže, ujedno propadaju i sve prethodne investicije u obrazovanje.

– S druge strane, ljudski kapital u Srpskoj i BiH nerijetko je obezvrijeđen, bilo zbog nemogućnosti pronalaska posla koji odgovara stečenim kvalifikacijama, bilo zbog potplaćenosti zaposlenih – naglašava Pašalić.

Upozorava da će, u nestašici radne snage, ljude privući zapadno tržište.

– Zapadna Evropa treba radnu snagu i nema nikakve šanse da neće posegnuti za radnicima koji se vrlo brzo integrišu, a to su radnici sa Zapadnog Balkana. Međutim, Srpska i BiH moraju učiniti sve da zadrže postojeće stanje, te privuku na povratak iseljene, jer smo već sada prisiljeni uvoziti radnu snagu – ističe Pašalić.