Connect with us

Društvo

Trošimo ČAK 80 odsto kućnog budžeta na HRANU I RAČUNE

Prosječna porodica u Republici Srpskoj više od 80 odsto svog mjesečnog kućnog budžeta potroši na hranu i komunalne troškove, uključujući i troškove prevoza, što je daleko više od evropskog prosjeka koji iznosi oko 60 odsto.

Ukazuje na ovo izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić upoređujući životne troškove, odnosno potrošnju jednog prosječnog evropskog domaćinstva i našeg.

– Kod nas jedna porodica mjesečno za hranu izdvoji više od 40 odsto svog kućnog budžeta, a otprilike isto toliko i za plaćanje režija, odnosno komunalnih stavki kao što su grijanje, struja i voda. Tu, naravno, ulaze i troškovi prevoza. Znači, više od 80 odsto, ako ne i više, ode samo na ove dvije životne stavke. Šta onda ljudima može ostati za ostale potrebe!? Pa gotovo ništa, tako da kupovina odjeće i obuće postaje gotovo nemoguća i ne planira se na mjesečnom nivou, baš kao i odlazak u bioskop ili pozorište. To veoma mali broj ljudi u današnjim okolnostima može sebi priuštiti – istakla je Marićeva za “Glas Srpske”.

Upoređujući ovo sa podacima koje je objavio Evrostat, odmah je vidljivo mnogo velikih procentualnih odstupanja. Primjera radi, jedno prosječno evropsko domaćinstvo najviše novca mjesečno potroši na stanovanje, vodu, struju i gas – 32,7 odsto, a zatim slijede hrana i bezalkoholna pića – 17,1 odsto i transport – 10,8 odsto. Ostatak ode na rekreaciju i kulturu (6,7), namještaj i opremu za domaćinstvo (4,9), restorane i hotele (4,8) i odjeću i obuću (4,0 odsto). Inače, najveći udjeli izdataka za hranu i bezalkoholna pića zabilježeni su u Rumuniji i to 24,8 odsto, Litvaniji 20,4, Bugarskoj 20,1, Estoniji 19,9, Poljskoj i Slovačkoj (19,6). Najniži su bili u Irskoj – 8,3 odsto, Luksemburgu 9, Austriji 10,9, Danskoj i Njemačkoj po 11,8 odsto.

Činjenicu da ovdašnja porodica, procentualno gledajući, čak dva i po puta više novca iz kućnog budžeta potroši za hranu od prosječne evropske, Marićeva objašnjava velikom razlikom u platama. Prema njenim riječima, to se odmah može vidjeti ukoliko uporedimo visinu minimalne plate na prostorima Evropske unije, koja iznosi oko 1.300 evra, a u Republici Srpskoj 350.

– Ta velika razlika evidentna je i kod prosječnih primanja. Sve to dovodi do toga da troškovi ishrane kod nas postanu prioritet broj jedan, dok je u razvijenijim zemljama udio ovih troškova znatno niži, jer su i plate mnogo veće. Takođe, ne treba zaboraviti da kod njih postoje i mnogobrojne marže, kojima se ograničava veliki rast cijena hrane. Imaju i mnogobojne akcije i popuste, kada većina građana vrlo često kupuje u većim količinama. Ima toga i kod nas, ali ovdašnji ljudi još nemaju tu vrstu potrošačke navike – kaže Marićeva.

Slično mišljenje dijeli i ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodeći kako sigurno ne treba zaobići ni činjenicu da je u Republici Srpskoj, ali i BiH, prosječna plata 2000. godine iznosila oko 500 maraka, koliko i potrošačka korpa.

– Danas je prosječna plata oko 1.200 maraka, ali je vrijednost ove korpe oko 2.400 maraka. To znači da su svi građani BiH u ovom periodu napravili jedan korak unazad kada je u pitanju životni standard. Kada se pogleda učešće hrane u svakodnevnim troškovima, koje je izuzetno visoko, onda čudi da vlasti nisu do sada ništa uradile da to promijene, da se, recimo, bar smanji stopa PDV-a na osnovne životne namirnice ili ukinu akcize. Bilo šta – poručio je Pavlović.

Korpa

Prema podacima Saveza sindikata, potrošačka korpa u Srpskoj je u februaru ove godine iznosila čak 2.430 maraka, dva puta više od prosječne plate. I iz njihovih podataka je vidljivo da troškovi za hranu predstavljaju najveći mjesečni izdatak sadržan u ovoj potrošačkoj korpi – 1.082 marke (44,68 odsto).

 

(Glas Srpske)

Društvo

MITROPOLIT DIMITRIJE PORUČUJE “Čuvajte domove i đedovinu”

Vjerni narod Mostara i cijele Hercegovine zajedno sa sveštenstvom, predvođenim mitropolitom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Dimitrijem, proslavio je danas krsnu slavu Saborne crkve Svete Trojice – Trojčindan.

Ovaj veliki događaj za sve pravoslavne građane Mostara okupio je veliki broj vjernika, kojima je mitropolit Dimitrije poručio da čuvaju domove i svoju đedovinu.

– Tu ste svoji na svome, a mi ćemo biti uz vas koliko možemo – rekao je mitropolit Dimitrije i dodao da je ovo crkva svih vjernika i da su u njoj svi domaćini.

Govoreći o značaju današnjeg praznika, mitropolit Dimitrije je rekao da Gospod voli sve ljude kao što majka voli svoje dijete.

– Nemojmo misliti da nas uzvišava ako imamo neko zvanje, novac ili poziciju. Uzvišava nas samo ljubav Božija. U toj ljubavi je bogatstvo, kada imamo ljubavi jedni prema drugima, kada praštamo – poručio je mitropolit Dimitrije.

Vjernicima se obratio i iguman Manastira Žitomislić Danilo, koji je poželio da još mnogo godina zajedno slave ovaj veliki praznik.

Povodom praznika Duhova, zahvalnicu za doprinos obnovi Saborne crkve u Mostaru dobio je Drago Palavestra, dok je posebna zahvalnica uručena Sretenki Ćihorić, koja je bila ovogodišnji kum slave.

Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru srce je i simbol srpskog identiteta, ali i vjekovnog zajedničkog života u gradu na Neretvi, koja 30 godina od rata čeka potpunu obnovu.

Starješina Sabornog hrama Duško Kojić rekao je da se u ovoj godini ne nazire kraj radova na obnovi hrama, jer za tu namjenu više nema sredstava na računu, te dodao da očekuje pomoć institucija.

Kojić je naveo da se trenutno u Sabornoj crkvi betonira pod, ali da će, ukoliko ne bude odgovora dobrotvora, radovi biti obustavljeni.

Kojić je rekao da su danas i brojni vjernici raseljeni iz Mostara došli da proslave krsnu slavu Sabornog hrama, dodajući da je veoma teško razgovarati s njima o povratku kad ni bogomolja još nije obnovljena.

On je naglasio da je Saborna crkva od velike važnosti za cijeli Mostar i da je Mostarcima svih vjera važna njegova obnova, pogotovo Srbima koji su, pored brojnih problema, uspjeli da se vrate i opstanu.

– Vratili su se ljudi koji mogu da žive od svoga rada, ali je veoma teško da se naši ljudi zaposle u institucijama i u tom smislu je teško. Ljudi su bili hrabri da se vrate i tako hrabri ljudi će opstati. Mnogo teže od ostalih, ali su opstali i opstaće – rekao je Kojić.

Napomenuo je da crkva zajedno sa SPKD “Prosvjeta” i društvom “Gusle” pokušava raditi na stvaranju boljih uslova za život, te da su kroz razne projekte posebno posvećeni djeci.

Pored mnogobrojnih vjernika, današnjoj liturgiji prisustvovao je generalni konzul Srbije u Mostaru Vaso Gujić, kao i načelnici opština Nevesinje Milenko Avdalović i Istočni Mostar Božo Sjeran.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Osjetno svježije vrijeme

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje osjetno svježije vrijeme, a kiša ili pljuskovi mogući su tokom jutarnjih časova ponegdje na jugoistoku.

U ostalim predjelima biće promjenljivo oblačno uz sunčane periode, na jugu sunčano, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana sve sunčanije. utarnja temperatura vazduha od 12 na jugozapadu do 19 na jugu, u višim predjelima od devet stepeni, a najviša dnevna od 24 do 28, na jugu do 31, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.

Duvaće slab do umjeren, povremeno pojačan vjetar, u Hercegovini uveče jak, sjevernih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ SE GUŠI I TIŠINA! CRVENI ALARM U PET PORODILIŠTA – svega 7 BEBA za dan!

U Srpskoj je u protekla 24 časa rođeno samo 7 beba!
Opet minimum svih minimuma…

Nažalost, u poslednje vrijeme sve češći su nam dani kad nas probudi vijest da je u Srpskoj rođeno tek 7, 8 ili 9 beba…

U danu iza nas, nijedan porod nije zabilježen u porodilištima u Zvorniku, Gradišci, Foči, Trebinju i Nevesinju.
Da je, bogdo, na svijet došlo više mališana, već bi uslijedilo oglašavanje predstavnika vlasti koji bi krenuli sa izlivima sreće, zadovoljstva, ohrabrenosti…

U tome, svakako, prednjači predsjednik Srpske Milorad Dodik, koji ne propušta priliku da, čim broj novorođenih malo iskoči, napiše koji red i pohvali se time, kao da je, u najmanju ruku, on za to zaslužan.

Danas se, sasvim sigurno, niko neće ni oglasiti ni zabrinuti, kao što se, uostalom, od onih koji nam kroje živote i sudbinu nikada niko nije zabrinuo i oglasio kada zabilježimo zabrinjavajuće mali broj rođenih.

Međutim, ni to ne treba bogzna kako da čudi, s obzirom na činjenicu da se niko, očigledno, ne brine što smo, na primjer, za samo deceniju na razlici broja rođenih i umrlih izgubili oko 70.000 ljudi, te što je Srpska lani prvi put pala na ispod milion stanovnika…

Niko se, očigledno, ne brine ni zbog toga što građani iz Srpske bježe glavom bez obzira, pa smo u pomenutom periodu ostali bez najmanje 100.000 mladih, pametnih i sposobnih… Onih koji su odavde odveli i svoju djecu ili su sačekali da ih rađaju što dalje od ovog društva.

Jasno je da ti ljudi ne odlaze odavde što im je dobro… Jasno je da mnogi roditelji u Srpskoj ostaju na jednom djetetu, jer i njega jedva mogu da othrane i izvedu na pravi put…

Takođe, jasno je da se nešto hitno mora mijenjati u pronatalitetnoj politici, kako bismo popravili situaciju koja je, trenutno, katastrofalna. Od uslova u porodilištima, preko dostupnosti i cijene vrtića, povećanja broja dana bolovanja za roditelje, do uslova rada očeva i majki… O mogućnostima zaposlenja, te nepotizmu i korupciji o koje se saplićemo na svakom koraku, suvišno je govoriti.

Ovo su stvari kojima bi država trebalo da se pozabavi što prije, ne bi li se bar zaustavla demografska kataklizma koja nas je zadesila.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Aktuelno