Connect with us

Politika

TRULI KOMPROMIS: Dodikov dil sa SAD je kraj njegove političke priče

Truli kompromis koji je Milorad Dodik napravio sa SAD po pitanju skidanja sankcija, još jedan su dokaz kako su njegovi lični interesi iznad interesa Republike Srpske, a vrijeme koje dolazi pokazaće jasno i šta je Dodik dogovrio sa SAD. Rusija po ovom pitanju, nije pokazala dovoljno interesovanja, rekli su sagovornici emisije Globalno BN TV.

SAD neće nikada odustati od svoje arhitukture BiH koju su napravili iz svojih razloga i predikcije moći, a Milorad Dodik će morati  da nađe neko drugačije mjesto, što je uobičajena sudbina političara u svijetu, a ne da bude na vlasti po 20-30 godina kao da se radi o monarhističkoj zemlji.

Na pitanje šta je Milorad Dodik morao da da, kako bi SAD odustale od sankcija, politički analitičar Ivan Miletić je odgovorio:

“On je sigurno nešto dogovorio, to ćemo tokom vremena kada se bude što objavljivalio saznati vrlo jasno, ali će to biti kraj sve one retorike koju je on imao, ideje o otcjepljenju Republike Srpske.”

Milorad Dodik je najbolji primjer koliko je njegov lični interes, ispred nacionalnog interesa.Ipak, dil koji je Dodik postigao s SAD, kraj je njegove političke priče, tvrdi Miletić.

”Morao je kompletno da odstane od ove ideje politke, mora da se povuče iz politike, neće se on vratiti u politku to je kraj priče, to je sve morao da prihvati, a šta će još neke stvari na lokalu.Pazite, kao što u Americi dolazi novo političko vrijeme i nova generacija političara, i mi ćemo na Balkanu u narednih pet godina imati kompletnu smjenu političara svuda.”

Dušan Ilić iz Instituta za evropske studije naveo je primjer bivšeg bugarskog premijera.

”U Bugarskoj je Borko Borisov je napravio sličnu vrstu aranžmana, s tim što je on ostao u politici, ali već više od nekoliko godinu unazad ne obavlja ni jednu javnu funkciju.Tamo su amerikanci sa Rusima napravili neku vrstu neformalnog dila, koja se nije ticala samo pozicije Borka Borisova i njegove političke budućnosti.Kod nas Ruski uticaj nije bio u dovoljnoj mjeri jak i Rusija nije pokazala dovoljno interesovanja za uvažavanje i realizaciju srpskih nacionalnih interesa.”

Amerikanci da su htijeli, mogli su odavno da ovdje naprave jednu konzervativnu priču, u kojoj bi srpski faktor veoma lako ušao u jedan strateški dil sa SAD, smatra Ilić.

”Nema sluha za uvažavanjem nekim elementarnih srpskih interesa, ispravljanja nepravdi koje su učinjene prema srpskom narodu na Balkanu, a one  su brojne, teško je da će takva konzervativna, nacionalna priča iza koje bi stali amerikanci, moći da izbjegne teme koje direktno konfrontiraju dvije strane.”

Da li je bliska budućnost Srbije i BiH članstvo u NATO, Miletić i Ilić imali su svoje viđenje.

”Ja mislim da je gospodin Dodik pristao na taj dil, zato što je BiH na korak ispred Srbije u odnosu članstva u NATO, jer NATO će prvo uvijek da rješava one koje je bliži. Tu je zatvaranje tog Jadranskog koridora kod Neuma, to je nešto što je vrlo bitno za NATO i mislim da je to ono zbog čega će BiH otići”, rekao je Miletić.

“Bojim se da idemo ka nekom proljeću 1941.godine, samo onda smo imali ozbiljnu tragediju, a ovoga puta će to malo farsičnije da izgleda”, smatra Ilić.

Kada budemo razmišljali, dok idemo na glasanje za izbore, ko od političara pravi državu za nas, a ne za sebe, onda ćemo da promjenimo stvari na bolje i to samo od nas zavisi, zaključili su sagovornici emisije.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno