Connect with us

Društvo

TURISTIČKI BUM U SRPSKOJ: Više od 30.000 gostiju u januaru!

Republiku Srpsku su tokom januara posjetila 30.253 turista, koji su ostvarili 94.092 noćenja, što je za 7,4 odsto više dolazaka i 11,1 odsto više noćenja u odnosu na isti period prethodne godine, rekla je saradnik za odnose sa javnošću u Turističkoj organizaciji Republike Srpske Sanela Šimun.

Šimunova je rekla da su, kao i prethodne godine, najveću posjetu pored domaćih turista, ostvarili gosti iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore, dok se od ostalih zemalja ističu Turska, NJemačka, Austrija, Kina, i Italija.

Po vrsti turističkih mjesta domaći turisti su najveći broj noćenja ostvarili u banjama.

“Među najposjećenijim su i mjesta koja posjeduju atraktivne faktore npr. klimatske, kulturno-istorijske, te riječna i jezerska mjesta, pa planinska mjesta i ostala mjesta koja se ne mogu razvrstati ni u jednu od navedenih grupa, a raspolažu ugostiteljskim objektima za smještaj”, navela je Šimunova.

Ona je istakla da su strani turisti najveći broj noćenja ostvarili u ostalim turističkim mjestima, zatim u banjama i na planinama, prenosi Srna.

Društvo

PELET PO TAČNO UTVRĐENOJ CIJENI: Trgovci više neće moći da naplaćuju ambalažu i prevoz

Odluka o ograničavanju cijena peleta u Crnoj Gori biće izmijenjena kako bi se spriječilo da proizvođači i trgovci zaobilaze propisane maksimalne cijene dodatnom naplatom prevoza i pakovanja.

Biće zabranjeno obračunavanje bilo kakvih dodatnih troškova na ograničenu cijenu peleta, a propisane cijene važiće za sve vrste pakovanja.

Uz to, propisuje se obaveza proizvođača i trgovaca peleta da na tržište Crne Gore ne isporučuju pelet u količinama manjim od prosječnih u posljednjih 12 mjeseci, kako se ograničenje cijene ne bi zaobilazilo smanjenjem ponude, odnosno kako bi se obezbijedila redovna snabdjevenost tržišta peletom u toku grejne sezone, prenose Vijesti.

To je zvanično rečeno “Vijestima” u Ministarstvu ekonomskog razvoja – Direkcija za tržišnu inspekciju.

Odluka o privremenim mjerama za ograničavanje cijena peleta stupila je na snagu 2.10.2026, a primjenjuje se do 30.6.2027.

Vlada ograničila cijenu ovog energenta na 250 eura po toni za pelet klase A2, odnosno do 270 eura po toni za pelet klase A1.

Direkcija za tržišnu inspekciju je u prethodnom periodu organizovala ciljane kontrole nad subjektima koji se bave proizvodnjom i prodajom peleta na veliko i malo i, kako je rečeno u Ministarstvu utvrđeno je osam nepravilnosti, donijeto osam rješenja i izdato 16 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 6.500 eura. Tokom kontrola utvrđeno je da dva subjekta nadzora nijesu obavljala djelatnost.

“Utvrđene nepravilnosti odnosile su se na nevođenje evidencije o nabavci i prodaji robe za svako veleprodajno mjesto, prodavnicu i drugo prodajno mjesto, odnosno poslovnu prostoriju u kojoj se pružaju komisione usluge, nepodnošenje prijave nadležnoj inspekciji o početku obavljanja trgovinske djelatnosti, najkasnije na dan njenog otpočinjanja, kao i na neobezbjeđivanje odgovarajućeg materijala za pakovanje robe, u skladu sa njenom vrstom i svojstvima”, kazali su u Ministarstvu.

Kada je u pitanju kontrola u dijelu poštovanja maloprodajne cijene kod trgovaca i proizvođača peleta, ova inspekcija je utvrdila da se utvrđena cijena peleta poštuje, ali da trgovci- proizvođači u ukupnu cijenu peleta uračunavaju i cijenu transporta i pakovanja (posebne ambalaže).

“Sa aspekta Zakona o zaštiti potrošača, naplaćivanje transporta i posebno ambalaže nije zabranjeno, samo pod uslovom da je ta usluga izvršena na zahtjev potrošača i da se isti saglasio sa cijenom usluge prevoza i posebnog pakovanja. Direkciji za tržišnu inspekciju su se obraćali potrošači i navodili da su uslovljeni od strane trgovaca – proizvođača za dodatnu uslugu prevoza peleta. Tržišni inspektori su kontrolisali trgovce – proizvođače peleta uz neposredno prisustvo potrošača, koji u tom momentu nijesu bili uslovljen prevozom peleta i samim tim dodatnim naplaćivanjem usluge. Zbog svega utvrđenog, Ministarstvo ekonomskor razvoja – Direkcija za tržišnu inspekciju je predložilo izmjene važeće odluke, a problematika kontrole prodaje peleta i sprječavanja zloupotreba od strane privrednih subjekata koji se bave proizvodnjom i prodajom peleta razmatrana je i na sjednici Koordinacionog tijela za praćenje i usklađivanje inspekcijskih nadzora, na kojoj je, takođe, zaključeno da je potrebno inicirati izmjene i dopune važeće Odluke”, kazali su u Ministarstvu.

Izmjene važeće Odluke se odnose na to da se ograničena cijena peleta klase A2, odnosno klase A1 primjenjuje na pelet u svim pakovanjima. Na ovaj način, pojašnjavaju, otklanja se mogućnost da se ograničenje cijene izbjegne pozivanjem na vrstu ili veličinu pakovanja u kojem se pelet prodaje..

“Izmjenama će biti poredviđeno da na ograničenu cijenu peleta nije dozvoljeno obračunavati druge naknade ili troškove, čime se obezbjeđuje da cijena koju potrošač plaća ne prelazi najviši nivo maloprodajne cijene utvrđen Odlukom”, pojasnili su u Ministastvu, prenose Vijesti.

Nastavi čitati

Društvo

NOĆENJE U VAGONU TITA I KRALJICE ELIZABETE: Čuveni Plavi voz ponovo ide ka moru, evo koliko košta karta

Vagoni čuvenog Titovog Plavog voza ponovo idu ka moru. U luksuzu u kom su nekada uživali svjetski lideri danas možete prespavati i vi, jer su salon kola postala dio redovne linije za Bar.

Nekada su u ovim vagonima sjedeli predsjednici, kraljice, diplomate i najmoćniji ljudi 20. vijeka, a danas u njima možete da kupite kartu, legnete u kabinu i probudite se negdje između planina, tunela i mostova na putu prema Jadranu.

Plavi voz, jedan od najprepoznatljivijih simbola nekadašnje Jugoslavije i voz kojim je Josip Broz Tito prešao više od 600.000 kilometara, ponovo je dio putničkog iskustva na pruzi prema Baru.

I to nije samo muzejska vožnja za fotografisanje.

Salon kola iz sastava Plavog voza priključuju se međunarodnim kompozicijama prema Crnoj Gori, pa putnici mogu da rezervišu kabinu i dio puta provedu u enterijeru koji je decenijama bio rezervisan za državni vrh.

Doplata za dvokrevetnu kabinu u salon kolima iznosi 20 evra, dok je doplata za jednokrevetnu 45 evra, uz odgovarajuću voznu kartu.

Koliko zapravo košta putovanje?
Ovdje je važno napraviti razliku između vozne karte i doplate za kabinu.

Karta na relaciji prema Baru zavisi od polazne stanice i razreda, dok se za korišćenje postelje plaća dodatna rezervacija. Za salon kola Plavog voza doplata je trenutno 20 evra za “dubl”, odnosno dvokrevetnu kabinu, i 45 evra za “singl” kabinu.

Jednosmjerna karta od Zemuna do Bara košta 23,80 evra u drugom i 35,60 evra u prvom razredu, dok rezervacija običnog sjedišta iznosi tri evra.

To znači da istorijsko iskustvo nije rezervisano samo za turiste sa velikim budžetom – za cijenu regularne karte i doplatu za kabinu možete provesti noć u vagonima koji su nekada bili dio predsjedničkog voza.

Mahagoni, orah, pliš i svila – unutrašnjost je ostala gotovo netaknuta
Plavi voz nije bio zamišljen samo kao prevozno sredstvo.

Bio je pokretna rezidencija.

Njegovu unutrašnjost projektovali su arhitekte Vladeta Maksimović i Nikola Radanović, a u enterijeru su korišćeni mahagoni, kruška i orah, dok su saloni i hodnici ukrašavani intarzijama.

Vuneni tepisi, pliš, svila i elementi art dekoa činili su prostor dovoljno luksuznim da u njemu mogu da se organizuju državnički razgovori, večere i višednevna putovanja.

U kompoziciji su se nalazili predsjednički salon sa apartmanima, svečana trpezarija, kuhinja, salon za goste, restoran i spavaća kola.

Sve je bilo projektovano tako da Tito tokom putovanja praktično ne mora da prekida svakodnevne obaveze.

Sama pruga prema Baru posebna je priča.

Prolazi kroz planinske predjele, preko mostova i kroz veliki broj tunela, pa mnogi upravo putovanje vozom smatraju jednim od najljepših načina da se stigne do crnogorskog primorja.

A kada tome dodate činjenicu da dio puta možete provesti u vagonu koji izgleda gotovo isto kao prije više od pola vijeka, putovanje dobija potpuno drugačiji karakter.

U kuhinji se moglo pripremiti čak 300 obroka
Jedan od detalja koji možda najbolje pokazuje koliko je voz bio ozbiljno projektovan jeste njegova kuhinja.

U njoj je bilo moguće pripremiti do 300 obroka, a hranu su spremali vrhunski domaći i strani kuvari.

Posebno se vodilo računa i o udobnosti vožnje.

Vagoni su bili tako konstruisani i ogibljeni da se, prema podacima o Plavom vozu, iz čaša tokom putovanja nije prosipalo piće.

Drugim riječima, kada se govorilo o “salonskom vozu”, to nije bila samo zgodna titula.

Njime su putovali kraljica Elizabeta, Hruščov, Brežnjev i Gandi
Tokom decenija u Plavom vozu boravile su neke od najpoznatijih političkih ličnosti 20. vijeka.

Među gostima se navode Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Gamal Abdel Naser, Indira Gandi, ali i britanska kraljica Elizabeta II, princ Filip i princeza Ana, kao i brojni drugi državnici i članovi kraljevskih porodica.

Tito je ovim vozom putovao kroz Jugoslaviju, ali i van njenih granica – prema Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj i tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Procjene govore o više od 600.000 pređenih kilometara.

Plavi voz bio je i posljednji Titov voz
Plavi voz vezan je i za jedan od najsnažnijih prizora jugoslovenske istorije.

Nakon Titove smrti 1980. godine, upravo njime je njegovo tijelo prevezeno iz Ljubljane u Beograd, gdje je potom sahranjen u Kući cvijeća.

Tako je voz koji je decenijama služio za državne posjete, protokol i putovanja postao dio i posljednjeg putovanja čovjeka zbog kojeg je prvobitno i napravljen.

Danas možete i samo da ga obiđete
Ako vam put do Bara nije u planu, Plavi voz moguće je upoznati i drugačije.

Kompozicija se koristi u turističke i komercijalne svrhe, a pojedina kola ili cio voz mogu se iznajmljivati za događaje, snimanja, sastanke i druge prilike.

Postoje i organizovane posjete, pa je ovo danas istovremeno i istorijski eksponat i prostor koji još živi.

I možda je upravo to najzanimljiviji dio priče.

Nekada je običnom čovjeku bilo gotovo nezamislivo da zakorači u vagon kojim su putovali Tito, kraljica Elizabeta i najveći državnici tog vremena.

Danas možete da kupite kartu, rezervišete krevet i provedete noć u njemu dok voz ponovo ide prema moru.

Nastavi čitati

Društvo

NATO STIŽE NA MANJAČU! Hiljadu vojnika, helikopteri…

Na Glavnom poligonu za obuku Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) na Manjači od 19. do 23. oktobra biće održana vojna vježba “Trenutni odgovor 26”, u kojoj će učestvovati više od 1.200 pripadnika OSBiH i NATO snaga, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.

Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najkompleksnijih vježbi OSBiH u 2026. godini, čiji je cilj provjera operativnih sposobnosti deklarisanih jedinica i njihove spremnosti za djelovanje u skladu sa NATO standardima.

U samoj vježbi učestvovaće 881 pripadnik deklarisanih jedinica, dok će u Direktorijatu vježbe i ocjenjivačkoj strukturi biti angažovano dodatnih 330 pripadnika OSBiH i NATO Savezničke komande združenih snaga iz Napulja (JFC Naples).

Rukovodilac i direktor vježbe biće brigadni general dr Jasmin Čajić, zamjenik komandanta Komande za podršku OSBiH za operacije.

Tokom petodnevnih aktivnosti na terenu biće korišćeno naoružanje i oprema predviđena formacijom jedinica, uključujući oklopne transportere OT M113 A1, savremena sanitetska vozila, kao i helikoptere Brigade vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane OSBiH.

Nakon faze obuke uz računarske simulacije (JCATS sistem), pripadnici jedinica učestvovaće u terenskoj vježbi (FTX) uz angažovanje protivničkih snaga (OPFOR), čime će se u realističnim uslovima provjeriti sposobnosti komandovanja i izvođenja operacija podrške miru.

U okviru vježbe biće sprovedena i ponovna evaluacija deklarisanih jedinica na nivou NEL-2 (NATO koncept OCC E&F), koja obuhvata ocjenjivanje u sedam ključnih područja sposobnosti.

Eksterno ocjenjivanje sprovodiće mješoviti timovi NATO evaluatora iz Napulja, pod vođstvom višeg NATO mentora Roberta Marčijana, i sertifikovanih ocjenjivača iz sastava OSBiH.

Iz Ministarstva odbrane BiH ističu da vježba “Trenutni odgovor 26” predstavlja jedan od ključnih prioriteta Oružanih snaga BiH u oblasti obuke i međunarodne vojne saradnje u ovoj godini.

(Vijesti.ba) Foto: OSBiH

Nastavi čitati

Aktuelno