Connect with us

Društvo

Tužilaštvo Srpske istražuje Zoru Vidović i Mileta Radišića

Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske od juče provjerava navode krivične prijave protiv ministarke finansija Zore Vidović i vlasnika kompanije “Grand trade” Mileta Radišića.

Oni se terete, skupa sa još pet osoba, kao kriminalna grupa za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, trgovinu uticajem, neizvršavanje sudske odluke, zaključenje štetnog ugovora, zloupotrebu u postupku javne nabavke i davanje mita.

Uz Vidovićevu i Radišića, ovom krivičnom prijavom, koja je prije mjesec dana stigla u Tužilaštvo BiH, a proslijeđena je u RJT Republike Srpske tek nakon što smo poslali pitanja, za navedena krivična djela terete se i Radišićevi sinovi i suvlasnici firme “Senet” Srećko i Renato.

U prijavi se iznose i optužbe protiv direktora „Lutrije RS“ Gorana Šaule, kao ranijeg predsjednika komisije za izbor strateškog partnera, koji je zatim postao direktor EVL-a i na kraju „Lutrije“, Slobodanke Popović, pomoćnice ministarke finansija i članicu Upravnog odbora Lutrije, te Žarka Kukića, pravnika u ovom ministarstvu.

Vidovićeva prekoračila ovlaštenja
“Dostavljen je spis na nadležno postupanje u vezi sa krivičnom prijavom protiv Zore Vidović, ministarke finansija Republike Srpske, Mileta Radišića, Srećka Radišića, Renata Radišića, Slobodanke Popović, Žarka Кukića i Gorana Šaule”, potvrdila je za CAPITAL sekretar Tužilaštva RS Dragica Tojagić i dodala da je predmet dodijeljen u rad postupajućem tužiocu koji će izvršiti provjere navoda prijave.

Prema navodima ove prijave, pomenuta grupa je svojim radnjama, posebno i organizovano, počinila više krivičnih djela kojim su stekli protivpravnu imovinsku korist.

“Ministarka finansija Zora Vidović prekoračila je svoja zakonska ovlaštenja i direktnim radnjama uticala na postupak izbora najboljeg ponuđača, formiranje zajedničkog preduzeća između Lutrije Republike Srpske i „Casinos Austria VLT AG“ Švajcarska, kao i sve dalje radnje koje su bile preduzete u cilju poslovanja tog društva i sticanja imovinske koristi. Mile Radišić, nekadašnji direktor Lutrije Srpske, idejni tvorac pokušaja da se Lutrija privatizuje bez prave, legalne privatizacije, te da od iste isključivu koristi imaju upravo oni protiv kojih se podnosi ova krivična prijava. Njihovim zajedničkim kriminalnim radnjama Lutrija je dovedena na rub propasti, dok su gore pomenuta lica izvukla i dalje izvlače finansijsku korist”, navodi se u prijavi.

Prvi korak je, navodi se u prijavi, bilo donošenje novog Zakona o igrama na sreću po hitnom postupku i stvaranje zajedničkog monopolističkog preduzeća za organizovanje elektronskih igara na sreću, čime je stvoren monopol nad ostalim privatnim priređivačima igara na sreću.

Radišić iskoristio društveni položaj
“Institucije se koriste i za kontrolu svih ostalih igara na sreću, a čestim promjenama pravilnika se isključivo pogoduje EVL-u i „Senetu“. Vidovićka je u nekoliko navrata prekoračila svoja zakonska ovlaštenja, zloupotrijebila svoj službeni položaj i to tako što je odbila da postupi po odluci Ustavnog suda kojom su utvrđeni neustavnim članovi Uredbe o davanju saglasnosti na izbor najboljeg ponuđača za osnivanje zajedničkog privrednog društva. Isto je bilo sa odlukom Okružnog suda kojim je poništen izbor najboljeg ponuđača, kao i kada je po drugi put obavezala priređivače igara na sreću u Srpskoj da plaćaju troškove održavanja novog računarskog sistema”, navodi se u prijavi.

Mile Radišić je, tvrde, koristeći svoj društveni položaj i obećavanjem i nuđenjem finansijske koristi direktno uticao na tok događaja, i stekao i dalje stiče finansijsku korist iz svih krivična djela.

“Radišićevi sinovi su vlasnici firme “Senet” koja služi za izvršenje krivičnog djela pranje novca ilegalno stečenog kroz krimininalne radnje u vezi sa igrama na sreću. Slobodanka Popović je pomoćnica ministarke finasija i članica Upravnog odbora Lutrije u dva mandata (što je sukob interesa), glavna pravna savjetnica Zore Vidović i osoba koja je nezakonite ideje Mileta Radišića stavljala u kvazipravne okvire. Žarko Kukić je pravnik u Ministarstvu finansija Srpske, kum Slobodanke Popović koja ga je i zaposlila u Ministarstvu, član komisije za izbor strateškog partnera Lutrije, kasnije nagrađen mjestima predstavnika državnog kapitala u Lutriji i predstavnika kapitala Lutrije u EVL-u (oboje sukob interesa)”, tvrdi se u ovoj prijavi.

Ministarka Vidović je ranije više puta negirala svoju umiješanost u ove poslove.

Related Topics:

Društvo

VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti

Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.

Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.

– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.

Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.

Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!

“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.

‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.

“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.

Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.

“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!

To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.

Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!

Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.

„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!

, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.

Tekst je satiričnog karaktera

Nastavi čitati

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Aktuelno