Connect with us

Politika

U fotelju (grado)načelnika želi sjesti 10 POSLANIKA I BIVŠI PREMIJER Republike Srpske

Trka za fotelju (grado)načelnika u 64 opštine i grada u Republici Srpskoj već uveliko traje, a lista onih koji žele da je osvoje je šarolika – od ljekara, preko direktora javnih preduzeća, aktuelnih (grado)načelnika, pa do poslanika i bivšeg premijera.
Prema preliminarnoj, ovjerenoj listi CIK BiH, u trku za (grado)načelnika ove godine izlazi i 10 poslanika iz Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamentarne skupštine BiH, koji će, ako im to pođe za rukom, napustiti skupštinske klupe i preseliti na čelo svojih lokalnih zajednica.

U Kozarskoj Dubici će tako Dragan Brdar, zamjenik šefa Kluba poslanika NPS u parlamentu Srpske izaći na megdan dvojici sugrađana – Nikola Zlojutro (SDS – Volja naroda) i Igor Savković (SNSD).

Prijedor i Gradiška
U fotelju prvog čovjeka Prijedora ponovo želi da sjedne Slobodan Javor, kojem bi, ako pobijedi to bio drugi mandat, ali prvo treba da porazi svoju protivkandidatkinju iz SDS-Volja naroda, Maju Dragojević-Stojić, koja trenutno sjedi u poslaničkoj klupi u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Još jedan poslanik želi u gradonačelničku fotelju, a riječ je o Radislavu Dončiću iz Narodnog fronta. On će izaći na crtu aktuelnom gradonačelniku Gradiške, Zoranu Adžiću iz SNSD i Željku Sladojeviću, koji se kandidovao kao nezavisni kandidat.

I narodni poslanik Milan Petrović (SDS – Volja naroda) ušao je u trku za gradonačelnika Prnjavora, a prepreka na tom putu mu je trenutni gradonačelnik Darko Tomaš.

Poslaničku klupu želi da napusti i Igor Žunić iz SNSD koji je kandidat te stranke za gradonačelnika Dervente. Jedina prepreka na tom putu su mu Vlado Kovačević (SDS – Volja naroda) i Mile Tadić (nezavisni kandidat).

Vukota Govedarica protiv dvojice
U fotelju prvog čovjeka Šekovića želi da sjedne šef Kluba poslanika NPS, Dragan Galić, koji izlazi na megdan trenutnom načelniku Miladinu Laziću iz SNSD.
Oko fotelje načelnika Istočne Ilidže u oktobru će se boriti aktuelni načelnik Marinko Božović (SDS – Volja naroda) i poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Miroslav Vujičić.
Istovremeno, njegov partijski kolega Damjan Škipina, koji je poslanik SNSD u parlamentu Srpske, boriće se za fotelju načelnika Pala. Njegov protivkandidat će biti sugrađanin Dejan Kojić iz DEMOS.

Poslanik SDS u NSRS Vukota Govedarica ušao je u trku za načelnika Gacka, a protiv sebe ima dvojicu protivnika. Prvi je Srđan Milović iz SNSD, a drugi Srđa Bjelogrlić iz pokreta Naša Hercegovina.

Govedaričin partijski kolega i narodni poslanik SDS, Ognjen Bodiroga, boriće se za fotelju načelnika Foče sa Milanom Vukadinovićem iz SNSD, koji se trenutno nalazi na čelu te opštine.

Načelnik na načelnika
Još jedno poznato ime nalazi se na listi kandidata za (grado)načelnike. Riječ je o bivšem premijeru Republike Srpske, Gojku Kličkoviću (NPS), koji će se boriti za načelničku fotelju opštine Krupa na Uni.

Da bi se domogao fotelje prvog čovjeka te opštine moraće da pobijedi Milorada Kovačevića iz SNSD i Miroslava Radakovića iz US.

Zanimljiva bitka će se voditi i u Modriči, gdje će se oko fotelje prvog čovjeka te opštine boriti dvojica načelnika.

Na jednoj strani je aktuelni načelnik Modriče Jovica Radulović (SDS), a na drugoj načelnik Vukosavlja Borislav Rakić (SNSD).
Srpskainfo

Related Topics:

Politika

PRITISCI SU NEŠTO SA ČIM SE NOSIM SVAKI DAN: Počelo još jedno političko ročište protiv mene, ali DJELA pobjeđuju!

Ovakvih procesa do sada sam imao trocifren broj, preko stotinu, i iz svakog sam izašao kao pobjednik kaže Stanivuković.

Pritisci su nešto sa čim se svaki dan nosim i što je moja svakodnevica!

Napisao je na X profilu gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

– Baš u periodu izborne kampanje počelo je suđenje zbog realokacija koje sam vršio kako bih obezbijedio sredstva za realizaciju najvažnijih projekata u gradu poput Centralnog spomen-obilježja, škole u Adi i Kuće Milanovića kao i za povećanje subvencija za privatne vrtiće i stipendije, ali i kako bismo obezbijedili redovno održavanje higijene u našem gradu.

Upravo zbog svega toga danas je počelo još jedno političko ročište protiv mene.

Ovakvih procesa do sada sam imao trocifren broj, preko stotinu, i iz svakog sam izašao kao pobjednik! Tako će biti i ovaj put, jer DJELA pobjeđuju! Nastavljamo dalje još snažnije za našu Banjaluku! – zaključio je Stanivukovića.

Nastavi čitati

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Nastavi čitati

Politika

I SNSD LAKTAŠI PREPISAO STANIVUKOVIĆEV PROGRAM! Vukomanović “I treba dobre prakse da se prepisuju”

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, oštro je reagovala nakon što je SNSD Laktaši predstavio svoj politički program, za koji se ispostavilo da je prepisan od gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića. Vukomanovićeva je u svojoj izjavi istakla da je ironija očigledna, jer oni koji najviše kritikuju Banjaluku i njenog gradonačelnika, na kraju koriste upravo njegove ideje.

„Ne valja Banjaluka, ne valja Draško, a svi prepisuju od Banjaluke. Nije ovo prvi program prepisan od Banjaluke, ima ih još, u mnogim gradovima, i neka je. I treba dobre prakse da se prepisuju“, izjavila je Vukomanovićeva.

Ona je dalje naglasila da je rad gradske administracije prepoznatljiv i da se promjene koje su pokrenute u Banjaluci osjete i širom Republike Srpske.


„Koliko god oni to ne mogu da izgovore, Banjaluka je bolji grad i zahvaljujući njoj male promjene se osjete u čitavoj Republici Srpskoj. Drago mi je da naš rad cijene u cijeloj zemlji, htjeli to priznati ili ne. Postali smo grad od koga se prepisuje“, dodala je ona.

Vukomanovićeva je zaključila da ovakvi potezi pokazuju da će se, možda, u budućnosti više stranka osloniti na djela, a ne na prazna obećanja.

„Ko zna, možda još neke natjeramo da sljedeći put na izbore, umjesto praznih obećanja, izađu sa djelima“, poručila je Tanja Vukomanović.

Nastavi čitati

Aktuelno