Letonija je naložila 841 ruskom državljaninu da napusti zemlju do ponedjeljka, 13. oktobra, nakon što nisu uspjeli da ispune zahtjeve za legalni boravak, uključujući dokazivanje znanja letonskog jezika i prolazak kroz obavezne bezbjednosne provjere.

aj potez je dio šireg napora da se pooštre uslovi za boravak ruskih državljana, koji su postali stroži nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, piše briselski Politiko.

Prema izmjenama Zakona o imigraciji, ruski građani su bili obavezni da do 30. juna 2025. godine podnesu zahtjev za status dugoročnog boravka u EU, pokažu osnovno znanje letonskog jezika na nivou A2, i prođu bezbjednosne provjere.

Više od 30.000 ruskih državljana u Letoniji pogođeno je novim pravilima.

2.600 dobrovoljno napustilo zemlju
Dok je većina ispunila zahtjeve, oko 2.600 je dobrovoljno napustilo zemlju, a 841 nije podnio potrebnu dokumentaciju na vrijeme.

– Njihov boravak u Letoniji postaje nezakonit nakon 13. oktobra. Ako nastave da ne poštuju zakon, mogu da budu deportovani – rekla je šefica odnosa sa javnošću u Kancelariji za državljanstvo i migracije, Madara Puke.

Letonske vlasti su ranije pozvale EU da obustavi izdavanje viza ruskim državljanima, a u junu su zabranile Rusima i Belorusima pristup kritičnoj infrastrukturi i tržištu nekretnina u zemlji.

Baltičke zemlje spremaju plan evakuacije
Takođe, u petak je objavljeno da su Litvanija, Letonija i Estonija počele da izrađuju planove za nepredviđene situacije u slučaju da stotine hiljada ljudi počnu da bježe od gomilanja ruskih snaga ili njihovog napada, objavio je danas Rojters.

Prema navodima Rojtersa, Letonija procjenjuje da bi trećina od 1,9 miliona stanovnika mogla biti prinuđena da napusti svoje domove u slučaju invazije, izjavio je Ivars Nakurts, zamjenik šefa državne Službe za zaštitu i spasavanje.

Letonija je posljednjih mjeseci dodatno pojačala fokus na nacionalnu bezbjednost uslijed pogoršanih odnosa s Moskvom

U maju, Letonija je pozvala sve zemlje EU da obustave izdavanje viza ruskim državljanima, navodeći zabrinutost zbog navodnih sabotaža koje podržava Kremlj širom Evrope.

U februaru, Litvanija, Letonija i Estonija su se isključile iz ruske elektroenergetske mreže, čime su prekinule i posljednju značajnu vezu sa sovjetskim energetskim sistemom.

Sve tri zemlje već su ranije prestale da kupuju ruski gas i električnu energiju, ali su njihove mreže i dalje bile tehnički povezane s Rusijom i Belorusijom, sve do skora kada je sve to ukinuto.

Izrael je rano jutros napao iz vazduha južni Liban, u kojima je jedna osoba poginula, a ranjeno je sedam, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja.

U bombardovanju sela Msajleh pogođeno je mjesto na kojem se prodavala teška mehanizacija i uništen je veliki broj vozila.

Nakratko je bio prekinut saobraćaj na auto-putu koji vodi prema glavnom gradu Bejrutu, prenosi AP.

Israel attacked Lebanon again last night. pic.twitter.com/WB9zBNvKkP

— Clash Report (@clashreport) October 11, 2025

Ministarstvo zdravlja kasnije je saopštilo da je ubijena osoba sirijski državljanin, dok su ranjeni jedan sirijski državljanin i šest Libanaca, uključujući dvije žene.

Izraelska vojska je objavila da je pogodila mjesto gdje su bile uskladištene mašine namijenjene za obnovu infrastrukture militantne grupe Hezbolah.

Od završetka rata između Izraela i Hezbolaha krajem novembra primirjem sklopljenim uz posredovanje SAD, Izrael gotovo svakodnevno vrši vazdušne napade u kojima su poginule desetine ljudi.

Izrael optužuje Hezbolah da pokušava da obnovi svoje kapacitete nakon što je grupa pretrpjela velike gubitke tokom rata koji je trajao 14 mjeseci.

U Evropskoj uniji od petka na snazi je uredba koja kaže da svi politički oglasi moraju jasno otkriti ko ih je platio, koliko i da li su usmjereni na određenu publiku, što je u BiH, barem za sada, nemoguće sprovesti u djelo, jer se i postojeći Zakon o finansiranju političkih partija ne poštuje i političari nađu način da ga zaobiđu.

Kada je riječ o Evropi, uredba postavlja zajedničke standarde u EU i ne zabranjuje političko oglašavanje, niti reguliše sadržaj. Takođe, lični stavovi, politička mišljenja kao što je i bilo koji nesponzorisani novinarski sadržaj, ili komunikacija o organizaciji i učešću na izborima od strane zvaničnih nacionalnih ili EU izvora nisu pogođeni.

Ovaj okvir, kako su naveli, osmišljen je da služi kao globalni model za osiguranje pravednijih izbora, zaštitu građana od zloupotreba korištenja njihovih ličnih podataka i jačanje demokratske otpornosti u suočavanju sa stranim uplitanjem.

Međutim, i u Evropi bi moglo doći do problema zbog nove uredbe jer su “Google” i “Meta” već najavili da će zaustaviti sve oglašavanje o političkim, izbornim, pa čak i društvenim pitanjima.

“Sloboda izražavanja nikada ne smije postati sloboda manipulacije ili alat za dezinformacije. Vrijeme je da platforme preuzmu svoju odgovornost u zaštiti naših izbornih procesa. Regulativa koju danas primjenjujemo je jasna, zaštita javnog interesa i demokratije ima prednost nad profitom digitalnih giganata”, rekao je Sandro Gozi, glavni pregovarač Parlamenta za ovaj predmet, a prenose agencije.

Ipak, ovako nešto, barem kada je riječ o BiH, još uvijek nije moguće i to iz razloga što političari ne poštuju zakone koje sada imamo, a za koje stručnjaci kažu da su dobri.

“Imamo Zakon o finansiranju političkih partija u BiH i političke partije u BiH su već dužne da u toku kampanje dostave sve svoje troškove, uključujući i one koji se odnose na plaćeno oglašavanje. Oni su dužni to dostaviti, ali mi smo svjedoci da su mnogi finansijski izvještaji političkih partija netačni”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On kaže da je Koalicija “Pod lupom” od partija tražila informacije koliko su plaćale svoje posmatrače na izborima, te da im je od 15 najvećih partija njih 13 odgovorilo i to na način da ih oni ne plaćaju, već da rade volonterski.

“Svi znamo da to nije tačno i svi znamo da su posmatrači na izborima plaćeni u kešu od strane političkih partija”, rekao je Šehić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da u BiH već postoji obaveza da se, kada je riječ o predizbornoj kampanji, materijal kao takav mora označiti, ali da su problem kod nas, a i u Evropi, političke poruke koje su upućene koje nisu kao predizborne, a vjerovatno jesu.

“Političari, posebno koji su kandidati, od medija dobijaju prostor i šalju predizborne poruke i to ne označavaju kao plaćene oglase. To nije transparentno, možda je tom mediju dat novac na ruke, ali ne postoji trag i to je gotovo nemoguće utvrditi, pogotovo sa našim institucijama i sa resursima koje imamo”, rekao je Ožegović.

On kaže da u Bosni i Hercegovine sve političke poruke ne moraju biti naglašene, već samo one kada počne predizborna kampanja.

“U BiH zvanična kampanja počinje mjesec dana pred izbore, a svih ostalih tri godine i 11 mjeseci te poruke ne moraju biti naznačene kao političke”, rekao je Ožegović.

Iako je tek počelo u Evropi, nova pravila, kako ističu stručnjaci iz EU, izazvaće ogromne probleme, a već su neki izašli sa stavom da će biti moguće izigrati tu uredbu koja je donesena.

“Sugerisati da je moguće zaobići zakon i izbjeći odgovornosti koje su nametnute bilo kojem akteru koji posluje na našem tržištu jednostavno je neprihvatljivo”, rekao je Gozi.