Connect with us

Društvo

U SRPSKOJ NEMA OBAVEZNIH ZDRAVSTVENIH PREGLEDA ZA ZAPOSLENE: “Nažalost, SVE JE VIŠE OBOLJELIH”

Iako su obavezni zdravstveni pregledi za sve radnike, jedni od ključnih elemenata u prevenciji oboljenja i povreda na radu, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna zakonska odredba koja poslodavce obavezuje da svoje zaposlene upućuju na periodične ljekarske kontrole. Ova praksa zavisi isključivo od dobre volje samih poslodavaca.

Stručni saradnik za zaštitu i zdravlje na radu u Savezu sindikata RS Aleksandra Jakšić za “Glas” navodi da je, prema zakonskim propisima Republike Srpske iz oblasti zaštite na radu, poslodavac dužan da na obavezne ljekarske preglede upućuje samo radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, a koja su utvrđena Aktom o procjeni rizika. Osim toga, radnici koji se upućuju na obavezne godišnje preglede su i radnici zaposleni u prosvjeti i predškolskom obrazovanju, nevezano za povećan rizik, kao i radnici u zdravstvu.

Jakšićeva je istakla da je ovo pitanje bilo djelimično uređeno dok je Srpska na snazi imala Opšti kolektivni ugovor, kojim je bilo propisano da je poslodavac dužan jednom godišnje obezbijediti preventivne ljekarske preglede za bolesti specifične za žene.
– Trenutno u Srpskoj nemamo na snazi nijednu zakonsku odredbu na osnovu koje je poslodavac dužan radnika da šalje na obavezne periodične ljekarske preglede. Nažalost, sve je više oboljelih, posebno ako uzmemo u obzir novi način života u kojem je prisutno opterećenje na radu, stres, prekovremeni rad, rad kod više poslodavaca i mnoge druge okolnosti koje narušavaju zdravlje radnika – kazala je Jakšićeva.

Ona je navela da Savez sindikata RS insistira i zahtijeva da se što hitnije izmijene propisi iz oblasti zaštite na radu, kojim bi se predvidjelo da svaki poslodavac ima obavezu u određenom vremenskom periodu svakog radnika uputiti na obavezne preventivne preglede.

– Nažalost, malo je savjesnih poslodavaca koji imaju praksu da radnike upućuju na redovne ljekarske preglede, ali je činjenica da su radnicima kod takvih poslodavaca u velikom broju slučajeva, upravo preventivnim pregledima otkrivene bolesti u ranoj fazi i da je tako spaseno zdravlje i život radnika. Redovni pregledi jednako su važni kako za radnika, tako i za poslodavce koji čuvajući zdravlje svojih zaposlenih obezbjeđuju kontinuiran proces rada, ostvaruju profit, štede novac u slučaju plaćanja bolovanja i potrebe za angažovanjem zamjene – pojasnila je Jakšićeva.

S obzirom na sve učestaliju pojavu masovnih hroničnih nezaraznih bolesti i malignih oboljenja u Domu zdravlja Banjaluka navode da značaj preventivnih sistematskih pregleda nikada nije bio veći.

– Oni su ključni u ranom otkrivanju zdravstvenih problema, sprečavanju komplikacija i očuvanju radne sposobnosti stanovništva. Kao moderna i najveća ustanova primarne zdravstvene zaštite u RS mi raspolažemo savremenom, sofisticiranom medicinskom opremom koja nam omogućava pružanje sistematskih pregleda radnika na najvišem nivou. Naši timovi, obavljaju preglede efikasno, profesionalno i u skladu sa najvišim medicinskim standardima – rekli su u Domu zdravlja Banjaluka.

Direktor Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” iz Kotor Varoša Vladimir Bibić kaže za “Glas” da nemaju mogućnost vršenja usluge zdravstvenih pregleda radnika, te da to u njihovoj opštini obično rade zaposleni iz Zavoda za medicinu rada i sporta RS, te određene privatne ustanove.

– Budući da Zavod nema svoje prostorije u Kotor Varošu s vremena na vrijeme nam se obrate da im iznajmimo prostorije za obavljanje sistematskim pregleda. Obično ih angažuju velike firme koje posluju na području naše opštine – kazao je Bibić. Linker
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić za “Glas” navodi da je Ustavom RS svim građanima, uključujući i radnike i poslodavce, garantovano pravo na korištenje zdravstvenih usluga u javnom zdravstvenom sistemu.

– Interes Republike je da ima zdrave građane i to je proklamovano kroz ustav, to nije obaveza poslodavca. Poslodavac ima obavezu da ne ugrozi zdravlje radnika kroz rad i dužan je da radniku koji želi da se pregleda jedan dan godišnje osigura za to. Interes poslodavca je u skladu sa opštim interesima javnog zdravlja da svi radnici i svi građani budu zdravi i radno sposobni da izvršavaju svoje radne obaveze – dodao je Aćić.

Karton

Aleksandra Jakšić kaže da je problem i to što prilikom ljekarskog pregleda doktor medicine rada izdaje potvrdu o radnoj sposobnosti radnika na mjestu sa povećanim rizikom, a da nema obavezu da traži zdravstveni karton radnika.

– To može da zahtijeva u skladu sa svojom procjenom, a često takva vrsta procjene bude pogrešna i radnik koji nije sposoban da obavlja poslove na radnom mjestu sa povećanim rizikom, zbog bolesti koju ima, bude povrijeđen ili u najgorem slučaju izgubi život. Odredba treba da se izmijeni i da doktor medicine rada prilikom pregleda mora imati uvid u zdravstveni karton radnika – kazala je Jakšićeva.

Related Topics:

Društvo

VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti

Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.

Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.

– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.

Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.

Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!

“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.

‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.

“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.

Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.

“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!

To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.

Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!

Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.

„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!

, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.

Tekst je satiričnog karaktera

Nastavi čitati

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Aktuelno